Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Hemijska industrija "Župa" izmirila dugovanja prema BASF - sledi privatizacija
Hemijska industrija "Župa" se sudskim poravnanjem oslobodila duga od 5 mil EUR prema BASF, svom najvećem dobavljaču, a poslovodstvo je najavilo raspisivanje tendera za prodaju fabrike za deset dana.

- Sudsko poravnanje smo uradili ustupanjem odmarališta na Kopaoniku, čime smo namirili ceo dug od 5 mil EUR prema BASF - izjavio je zastupnik kapitala i generalni direktor HI "Župa" Miroljub Milojević.

"Župa" se tako, prema njegovim rečima, oslobodila i hipoteke nad Fabrikom pesticida i delom Fabrike sulfata, a ukinuta je i privremena mera kraljevačkog Trgovinskog suda na otuđenje pojedinih nepokretnosti, poput stana u Kraljevu, Fabrike za proizvodnju stočne hrane u Novim Popovićima, poslovnog prostora u Zrenjaninu, varvarinskog Brojlera.

- Preostala dugovanja "Župe" prema Komercijalnoj i Agrobanci iznose nešto manje od 2 mil EUR, a kada je reč o dugovanjima za gas i struju postoji razumevanje da se naknadno izmire. Sada smo spremni za prodaju na tenderu, koji će biti objavljen najkasnije za 10 dana - najavio je Milojević.


"Lukoil" ostvario veću zaradu
Ruska naftna kompanija "Lukoil" je u prvom ovogodisnjem tromesečju ostvarila neto zaradu od 3,163 milijardi dolara što je čak 2,4 puta više u odnosu na prošlu godinu.

Analitičari su kvartalnu neto dobit najveće privatne ruske naftne kompanije prognozirali na 3,081 milijardi dolara, prenela je agencija Finmarket.

"Lukoil" je u prva tri ovogodišnja meseca uprihodovao 24,955 milijardi dolara ili 1,6 puta više nego lane, dok je EBITDA (zarada pre poreza i amortizacije) udvostručna na 4,846 milijardi dolara. Procene eksperata su bile na nivou od 26,424, odnosno 4,936 milijardi.

Proizvodnja ugljovodonika u "Lukoilu" je u prvom ovogodišnjem kvartalu opala za 2,1 odsto, na 2,193 miliona barela dnevno, ali kompanija procenjuje da će uspeti da ostvari prognozu produkcije, računajući na početak eksploatacije nalazišta u Timano-Pečori predviđen za sredinu jula.
U rafinerijama "Lukoila" u prva tri meseca ove godine prerađeno je 13,32 miliona tona nafte, ili 9,8 odsto više u poređenju sa istim periodom lane, s tim što je rast prerade u ruskim kapacitetima povećan za 8,9 odsto, a u kapacitetima u inostranstvu za 14,2 odsto.

U saopštenju kompanije se navodi da je, zahvaljujući većoj zaposlenosti i optimizaciji rada rafinerija, proizvodnja derivata u fabrikama "Lukoila" porasla za 9,1 odsto, na 12,46 miliona tona.

"Lukoil" je u prvom kvartalu povećao prodaju nafte i derivata na 32,6 miliona tona, ili za četiri odsto u odnosu na prvi prošlogodišnji kvartal. Komopanija je smanjila prodaju nafte, ali je značajno povećala prodaju derivata, za 21,2 odsto, na 3,2 miliona tona.


Jelašić: Nema zaduživanja kod NBS
Guverner Radovan Jelašić kaže da Narodna banka neće dati pozajmicu vladi Srbije da bi se pokrio manjak u budžetu, jer su troškovi države i sada preveliki.

"Posao Narodne banke je da postigne stabilnost cena, a oni koji troše više treba da znaju dokle mogu da idu. Svaka povećanja potrošnja iz budžeta automatski znači veću inflaciju, a morate znati da ono što se pokvari za jedan dan treba više meseci da se to vrati u normalu", rekao je Jelašić gostujući u emisiji Kažiprst B92.

Guverner podseća da je prema podacima Ministarstva finansija državi ostalo svega 100 miliona evra koje može da potroši.

"Pošto više para na njihovom računu kod NBS nema, to znači ili će se zadužiti u zemlji ili u inostranstvu ili da će nešto po svaku cenu prodati ne pitaviši da li je sada najbolje vreme da se to uradi. Pare negde moraju da se uzmu, jer budžet kako je krojen sada ne može da opstane bez privatizacionih prihoda", navodi Radovan Jelašić.

Prema njegovim rečima, država na račun inflacije već ubira veće poreske prihode, ali su oni nedovoljni da zadovolje rastuću potrošnju.

"Država ima mnogo veće prihode od PDV-a. Evo od benzina se uzima sedam dinara više nego što se uzimalo pre godinu dana, od povećanja i inflacije država ima korist pošto ima veće prihode od PDV-a. Međutim, iako su prihodi povećani očigledno je da to nije dovljno, jer je i potrošnja povećana. Ti povećani prihodi ne mogu da ispeglaju povećane rashode", kaže Jelašić.

On ocenjuje da je nerealno visoka potrošnja razlog zbog kog "Srbija troši svoju budućnost, odnosno koristi privatizacione prihode za potrošnju, umesto da se ti prihodi koriste za investicije".

"Srbija je jedan pacijent koji je navikao na narkotik. Dakle stalno se nešto krcka iz privatizacionih prihoda. Sad treba videti da tih para prosto nema. Pare od Mobtela su potrošene, pare od privatizacije DDOR-a su potrošene, pare od privavitazicaje svih banaka su potošene. Da ne spominjem da je u zakonu 2000. predviđeno da će svi ti privatizacioni prihodi banaka biti iskorišćeni isključivo za prevremeno vraćanje duga", kaže Jelašić.

On navodi da bi umesto ubzrane privatizacije, zaduživanja u zemlji ili u inostranstvu za državu bilo najbolje da smanji potrošnju.

"Međutim, politički to nije oportuno pošto u ovoj zemlji nikad nije vreme za stezanje. NIje vreme da se uradi nešto nepopularno pošto se ova država stalno izabira", objašnjava Jelašić.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta