Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Od početka jula prijem zahteva za subvencionisane kredite
Nacionalna korporacija za osiguranje stambenih kredita nastaviće od početka jula sa prijemom novih zahteva za osiguranje subvencionisanih stambenih kredita, potvrđeno je agenciji Beta u toj ustanovi.

Kako je rečeno, za subvencionisanje stambenih kredita za naredna tri meseca predviđena su sredstva od 470 miliona dinara. Za ovu godinu je u budžetu za subvencije stambenih kredita predviđeno 3,5 milijardi dinara. Od toga je milijardu dinara namenjeno kupovini stanova za vojsku, deo za zaposlene u prosveti i zdravstvu, a za građane mlađe od 45 godina planirano je da se potroši 1,9 milijardi dinara.

Novac je ranije mesečno isplaćivan Nacionalnoj korporaciji za osiguranje stambenih kredita, koja odobrava subvencionisane kredite, ali je zbog povećanog broja zahteva odlučeno da isplate budu kvartalne, kako se bi se predviđena sredstva ravnomerno trošila tokom godine.

Ukupna suma osiguranih kredita kod Nacionalne korporacije iznosi oko milijardu evra. Od ukupne sume preko 205 miliona evra predstavljaju subvencionisani krediti za mlađe od 45 godina. Stambeni krediti koje subvencioniše država odobravaju se građanima starosti od 23 do 45 godina, na rok otplate do 30 godina.

Kamatna stopa banaka je od 6,9 odsto, dok je za ostale komercijalne stambene kredite od sedam do 10 odsto. Korisnik kredita je obavezan da uplati učešće od pet odsto, a 20 odsto učešća se isplaćuje iz budžeta Srbije.


Raspisan novi tender za JRB
Kupci bi najdalje do 26. septembra trebalo da podnesu ponude za kupovinu Jugoslovenskog rečnog brodarstva

Preduzeće Jugoslovensko rečno brodarstvo po drugi put će se naći na tenderu za privatizaciju, a krajnji rok za dostavljanje ponuda za kupovinu ovog preduzeća je 26. septembar, saopštila je juče Agencija za privatizaciju.

Pravo na podnošenje ponuda imaju kompanije koje obavljaju delatnost vodenog saobraćaja najmanje tri poslednje poslovne godine u kontinuitetu, vlasnici flote sa minimumom kapaciteta tovarnog prostora 50.000 tona nosivosti i sa ostvarenim prihodom od najmanje 20 miliona evra u prošloj godini. Tenderska dokumentacija za zainteresovane kupce biće dostupna od 11. jula, a naknada za njeno preuzimanje iznosiće 8.000 evra.

Veća garancija
Budući da je prošli tender propao i pored toga što je licitaciona garancija iznosila 300.000 evra, Agencija je odlučila da uspeh tendera pokuša da obezbedi traženjem visoke garancije u iznosu od čak milion evra. U Agenciji za privatizaciju kažu da je podizanje iznosa licitacione garancije „diskreciono pravo" njihove institucije, kako bi ovaj put „imali ozbiljnije kupce".
Podsetimo, Agencija za privatizaciju poništila je tender za prodaju JRB u martu, pošto je prvoplasirani konzorcijum firmi „Tamoza-Daksin" odustao od kupovine, a isto je učinio i drugoplasirani konzorcijum „Palmali šiping". Singapurski konzorcijum „Tamoza-Daksin" ponudio je za JRB 32,25 miliona evra i deset miliona evra investicija, a „Palmali šiping" 30 miliona evra i 15 miliona evra za investicije. Trećeplasirani ponuđač, „Ist point" srpskog biznismena Zorana Drakulića, koji je za JRB nudio 23 miliona evra i 14,64 miliona evra za investicije, nije pozvan na pregovore, jer je ocenjeno da ponuda te kompanije nije zadovoljavajuća. Pošto su dva ponuđača odustala od kupovine, Agencija za privatizaciju zadržala je 600.000 evra, koliko su ova dva konzorcijuma ostavila kao garanciju.

Aleksandar Denda, pravni zastupnik malteškog konzorcijuma „Palmali šiping", kaže da nije obavešten da je raspisan novi tender za JRB, ali je mišljenja da se konzorcijum koji zastupa neće uključiti u novu trku za kupovinu ovog srpskog preduzeća. On naglašava da „prosto ne vidi" ko bi bio zainteresovan da u ovom trenutku kupi JRB, iako to preduzeće, kako kaže, dobro posluje. Međutim, Denda dodaje da je dobro što se ovog puta zahteva da budući kupac poseduje flotu, zbog čega će se možda pojaviti i neki zainteresovani koji zbog prethodnih uslova prošli put nije konkurisao.

- Nemam informaciju da „Palmali" namerava ponovo da se prijavi na tender za kupovinu JRB. Oni ni prošli put nisu detaljno saopštili zbog čega odustaju od kupovine, ali je poznato da su odredbe kupoprodajnog ugovora na nekim mestima bile neodređene - kaže Denda za Biznis.

Mnogo nedoumica
- Recimo, kupac bi bio odgovoran ukoliko firma uđe u stečaj i da na iznos koji je platio za firmu treba da doplati još skoro toliko. Šta ako se političke okolnosti ponovo promene? Da opet platimo firmu koju smo već kupili? Podizanje licitacione garancije razdvojiće prave kupce od onih koji su spremni da mešetare. Po onom što je meni poznato, na novom tenderu pojaviće se mnogo manje zainteresovanih nego prošli put, kada je 11 firmi konkurisalo, sedam je kupilo dokumentaciju, a svega pet ponuđača i uplatilo garanciju - kaže Denda.

U kompaniji „Ist point" nisu želeli da komentarišu informaciju o raspisivanju novog tendera za Jugoslovensko rečno brodarstvo, niti da kažu da li su i dalje zainteresovani za kupovinu ove firme. Tek pošto prouče sve uslove tendera, obratiće se javnosti, kažu u „Ist pointu".


Gasovod “Južni tok” menja trasu?
Gasovod “Južni tok” mogao bi da promeni trasu i da pre ulaska u Bugarsku, pređe kroz Tursku, ali u svakom slučaju neće zaobići Srbiju.

Čak i ukoliko bi došlo do promene trase kojom bi gasovod „Južni tok” trebalo da prođe od Novorosijska ka Bugarskoj ispod Crnog mora i nastavi se na već postojeći plinovod „Plavi potok”, Srbiji to ne bi pokvarilo posao sa Ruskim snabdevačem.

Gas bi i ukoliko krene novom trasom, preko Turske, stigao u Srbiju u meri u kojoj budući pregovarači budu utvrdili kapacitet gasovoda. U ovom času reč je o 10 milijardi kubika gasa godišnje.

Sergej Korovin, zamenika direktora „Gasproma”, potvrdio je da je bilo razgovora o eventualnoj promeni trase gasovoda, ističući da bi cevi zaista umesto prema Bugarskoj mogle da se okrenu ka Turskoj, povezavši se tako sa postojećim „Plavim potokom”. Cevi bi kao i u slučaju „Južnog toka” prošle ispod Crnog mora.

Ova trasa bi jedino mogla biti sporna zbog činjenice da bi predviđene količine od 30 milijardi kubika gasa godišnje, koliko je „Gasprom” planirao da propusti kroz „Južni tok”, mogle postati nedovoljne da zadovolje apetite svih potencijalnih potrošača gasa. Tim pre što se broj zemalja koje su spremne da povuku ruski gas stalno povećava.

Poslednjih dana je i Slovenija, tokom susreta Janeza Janše Sibiru, još jednom potvrdila zainteresovanost da uđe u ceo projekat, što takođe dodatno povećava potrošnju ovog energenta.

Ono što je mnogo interesantnije jeste da će, ukoliko se trasa promeni i umesto iz Rusije prema Bugarskoj cevi usmere ka Turskoj, Rusi praktično omogućiti američkom savezniku Turskoj da kontroliše isporuke ruskog gasa, odnosno da ima uvid u količine koje Rusi isporučuju Evropi, a poznato je da Amerika sve čini ne bi li gradnjom „Nabuka”, konkurentnog gasovoda „Južnom toku”, smanjila zavisnost Evrope od ruskog gasa!

Iako su se u srpskoj javnosti na pomen eventualne promene trase pojavile sumnje da bi ceo posao oko „Južnog toka” mogao propasti, upućeni u gasnu privredu odmahuju glavom.


Međudržavnim sporazumom Srbije i Rusije predviđeno je da će naša zemlja pružiti pomoć oko projektovanja, izgradnje i korišćenja objekata u okviru magistralnog gasovodnog sistema kojim će se iz Ruske Federacije ispod Crnog mora i teritorije trećih zemalja gas dopremati u Srbiju idalje transportovati ka Austriji.

Šta će pokazati studija izvodljivosti, koji je od ova dva pravca isplativiji za rusku stranu, ostaje tek da se vidi. Jedino od čega ni Korovin ne odustaje jeste to da „Južni tok” mora biti operacionalizovan najkasnije do 2013. ili 2014. godine.

Inače, Korovin je najavio da će „Gasprom” tokom jula ratifikovati sporazum o gradnji „Južnog toka” sa Bugarskom, što bi moglo da požuri i poslanike u srpskom parlamentu da više ne otežu celu stvar, tim pre što su pojedini pregovarači iz redova narodnjaka najavljivaliu više navrata da će sporazum biti ratifikovan do početka marta. To je tumačeno kao požurivanje celog posla, jer je ipak trebalo napraviti bolju ponudu za Srbiju koja će u „Južnom toku” imati 49 odsto vlasništva, a ruska strana 51 procenat.

Predrag Bubalo, ministar trgovine, na jednoj od konferencija u vladi, na novinarsko pitanje šta se čekalo sa ratifikacijom sporazuma, odgovorio je da je „vlada imala preča posla“, dok je proevropski blok insistirao na tome da tek novi saziv parlamenta ratifikuje sporazum.

Ostaju nade u obećanja novog predsednika Skupštine Slavice Đukić-Dejanović da će jedan od prvih poslova koji će se naći pred poslanicima biti da se što pre ratifikuje gasno-naftni sporazum sa Rusijom koji bi trebalo da podrže sve partije u srpskom parlamentu, osim LDP-a. Da će naftno-gasni sporazum sigurno dobiti pečat Skupštine Srbije nije sporno, jer ostali deo opozicije (SRS i DSS-NS) žali što to već nije završeno.


Gubitak NBS 100 miliona evra
Narodna banka Srbije je na kraju prošle godine imala gubitak od 8,2 milijarde dinara, a kapital centralne banke je iznosio 1,9 milijardi dinara.

U godišnjem izveštaju NBS guverner Radovan Jelašić navodi da je centralna banka u 2007. godini imala troškove od 20,5 milijardi dinara "po osnovu sterilizacije viška likvidnosti", odnosno mera koje preduzimala da bi obuzdala inflaciju.

"I pored tih mera, NBS ne bi imala gubitak da, zbog promena kursa dolara prema dinaru, negativne kursne razlike nisu bile 14 milijardi dinara", istakao je Jelašić.

U 2007. godini NBS je, drugu godinu zaredom, ostvarila planirani cilj - bazna inflacija, koja je iznosila 5,4 odsto, bila je u rasponu od četiri do osam odsto, koji je utvrdio Monetarni odbor.

Devizne rezerve NBS su na kraju prošle godine iznosile 14,2 milijarde dolara i povećane su za 2,3 milijarde dolara u odnosu na kraj 2006. godine.

Inostranim kreditorima je otplaćen dug u vrednosti 598,9 milioan dolara, uključujući i prevremenu otplatu dela duga prema Medjunarodnom monetarnom fondu (MMF) u iznosu od 231,9 miliona dolara.

Reviziju finansijskog izveštaja NBS za 2007. godinu uradila je revizorska kuća KPMG, koja je dala pozitivno mišljenje o njegovoj istinitosti i objektivnosti.

Izveštaj je u celini objavljen na sajtu centralne banke www.nbs.rs


Domestic currency in fresh record this year
The Serbian dinar (RSD) today gained a fresh 0.4 percent against the euro (EUR), bringing the value of the home currency to the highest level this year.

The National Bank of Serbia (NBS) median exchange rate this Tuesday is at RSD 78.65 for EUR 1.

That means that the value of the dinar has recovered to the levels of mid-December last year.

Last month, the euro hit the high of RSD 82.62, to then drop below the RSD 80 mark for the first time on June 12.
Comments: 0 Chronological Recommended Send your


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta