Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
"Prokop" u zastoju
JEDAN od najvažnijih projekata "Železnica Srbije", nastavak izgradnje stanice "Beograd - centar" poznatije kao "Prokop", čeka "zeleno svetlo" Vlade Srbije. Milanko Šarančić, generalni direktor ovog javnog preduzeća, kaže za "Novosti" da su sve akcije oko ovog projekta "teškog" 230 miliona evra u zastoju.
- Od nove vlade očekujemo da se na jednoj od narednih sednica saglasi da se vlasništvo nad velikom betonskom pločom koja prekriva koloseke prenese na "Energoprojekt" - navodi Šarančić. - Posle te formalne saglasnosti kabineta Mirka Cvetkovića, radovi na Prokopu počeli bi u roku od 60 dana. "Železnice" su uplatile "Energoprojektu" milion evra za pripremne radove za nastavak projekta.
Ukoliko bi vlada ovih dana zaista i dala saglasnost, to praktično znači da bi građevinske mašine u "Prokopu" zabrujale najranije na jesen. Inače, generalni direktori "Železnica Srbije" Milanko Šarančić i "Energoprojekta" Vladan Pirivatrić potpisali su 24. marta ove godine dva finalna ugovora o izgradnji železničke stanice "Prokop". Naša najveća građevinska firma bi u roku od 30 meseci po dobijanju odobrenja za izgradnju trebalo da završi stanicu, uključujući šest perona, deset koloseka, pothodnike i ostale objekte i postrojenja neophodna za funkcionisanje saobraćaja, kao i poslovni objekat na ploči koja prekriva koloseke.
Prema ugovoru, "Energoprojekt" ima obavezu da završi stanicu (40.000 kvadrata) "Prokop", a zauzvrat dobija pravo gradnje 128.000 kvadratnih metara poslovnog prostora na velikoj betonskoj ploči. Od toga, "Železnicama"pripada 2.200 kvadrata za potrebe organizacije rada stanice. Neimari će ispod ploče izgraditi još 25.000 kvadratnih metara. Od toga "Energoprojektu" pripada 10.000 kvadrata komercijalnog prostora, a "Železnicama" preostalih 15.000 za tehnološke potrebe i funkcionisanje saobraćaja.
U železničku infrastrukturu, "Energoprojekt" će u "Prokop" uložiti 80 miliona evra, a u poslovni objekat 150 miliona evra. Direkcija za gradsko građevinsko zemljište finansiraće izgradnju pristupnih saobraćajnica sa Bulevara mira, autoputa i ostalih pravaca. Vrednost tog posla je 16 miliona evra.
Početkom februara ove godine, kada je postalo izvesno da će sa "Energoprojektom" biti postignut dogovor, oživelo je gradilište stanice "Prokop". "Železnice" su obezbedile novac za izgradnju četiri stuba na delu betonske ploče prema "Rudu", ali i za pripremu gradilišta za veliku investiciju.

OTEZANJE TRI DECENIJE
IZGRADNjA "Prokopa" je počela 1977. godine. Zbog nedostatka novca prekinuta je osamdesetih godina. Obimni radovi na izgradnji stanice "Prokop" nastavljeni su 1996. godine. Investitor je tada posao poverio "Energoprojektu".
I opet zbog nedostatka novca, radovi su prekinuti 2000. godine. Na inicijativu Ministarstva za kapitalne investicije 2005. godine raspisan je tender za ustupanje prava gradnje na kojem je učestvovalo 15 firmi. Pobedio je "Trigranit", ali sa ovom kiparskom firmom nije postignut dogovor. Počeli su pregovori sa drugoplasiranim "Energoprojektom", i u martu ove godine potpisani su finalni ugovori.


Embasi grupa spremna za izgradnju Tehnološkog parka
BEOGRAD, 13. jula 2008. (Beta) - Indijska Embasi grupa spremna je da počne izgradnju Tehnološkog parka u Inđiji, vrednog 600 miliona dolara i čeka da dobije zemljište za realizaciju tog projekta, kazao je ambasador Indije u Beogradu Adžaj Svarup.


Malverzacije u BIP-u
Beogradskoj industriji piva preti poništavanje ugovora o privatizaciji koju su s državom sklopili konzorcijum „Alita“ a.b. iz Litvanije i „Junajted Nordik Beveredž“ iz Švedske, saznaje „Blic“.

Agencija za privatizaciju u vanrednoj proveri ispunjavanja ugovora o privatizaciji, krajem juna, uočila je u ovoj kompaniji brojne nepravilnosti. Zato je, kako je potvrđeno „Blicu“, naložila kupcu da u roku od dva meseca ispravi nepravilnosti, jer u suprotnom preti raskid ugovora.
- Radi se o neispunjenju obaveza socijalnog programa, isplate otpremnina u skladu sa ugovorom. Kupac je za isplatu dela otpremnina izvršio potraživanje kao da je pozajmio od BIP-a pare, a to mora da uradi iz sopstvenih sredstava. Osim toga, još nije pružio garancije - navode u Agenciji za privatizaciju.
Kako u Agenciji objašnjavaju, zvanično, još nema mogućnosti za poništenje ugovora, jer je kupac obećao da će do 8. oktobra, kada ističe prva godina, ispuniti sve obaveze.
Agencija je otišla u iznenadnu inspekciju, na poziv sindikata i malih akcionara, koji su podneli krivičnu prijavu za nesavestan rad protiv bivšeg generalnog direktora, a sada člana Upravnog odbora Dragana Jovanovića i ostalih članova UO.
Jovanović je, kako se navodi u krivičnoj prijavi, podnetoj Drugom opštinskom javnom tužilaštvu u Beogradu 3. jula ove godine, u dogovoru i po nalogu ostalih članova UO, povredio ovlašćenja raspolaganja imovinom, prodavši mašine iz fabrike za 10.00 evra iako je njihova knjigovodstvena vrednost 12.772.645 dinara, a tržišna znatno veća.
„Time je prouzrokovana šteta preduzeća od 11.972.645 dinara“, navodi se u prijavi.

Gašenje proizvodnje
Vojislav Đorović, jedan od malih akcionara, kaže da je prijava podneta jer je Jovanović u vreme dok je bio generalni direktor, iskorišćavajući teško imovinsko stanje i prilike u kojima se našao BIP, uzeo zajam od preduzeća „Junajted Nordik Beveredž“ iz Švedske sa zelenaškom kamatom, koju oštećeno preduzeće mora da vrati za 18 meseci sa godišnjom kamatom od 17 odsto, uz zateznu kamatu od tri odsto!
- U aprilu ove godine mašinu za točenje piva, vrednu 160.000 evra, prodali su sami sebi za 10.000 evra i izvezli je u Litvaniju, uz obrazloženje da je zastarela. Pošto je od prohroma, da je prodata u staro gvožđe, taj iznos bi bio oko 40.000 evra - navodi Đorović.
Na više vanrednih i na prvoj redovnoj skupštini akcionara, kako piše u prijavi, novi vlasnici pokušavaju da prodaju fabriku slada u Čačku, za mnogo manje para od njene tržišne vrednosti, kako bi izmirili poreske obaveze od više miliona evra, koje duguju državi. Osim toga, dodaje se, novi vlasnici žele da ugase proizvodnju i rasprodaju atraktivna zemljišta koja BIP koristi.

Lažni izveštaj
Vraćanjem zajma švedska firma, koja je inače vlasnik 10 odsto akcija BIP-a, steći će, napominje se, nesrazmernu imovinsku korist od više od 1.500.000 dinara, dok su u oštećenom preduzeću nastupile teške posledice, smanjenje osnovnog kapitala, otpuštanje radnika i slanje na prinudni odmor i drastični pad akcija na tržištu. Usled svega toga vrednost preduzeća i akcija umanjena je, kako je navedeno, za pet puta. U krivičnoj prijavi piše i da su članovi UO, kao predstavnici većinskog vlasnika 51,9 odsto akcija „Alita“ a.b. iz Litvanije i „Junajted Nordik Beveredž“ iz Švedske, lažno prikazali izveštaj o finansijskom poslovanju za 2007. godinu.
Tender za prodaju državnog paketa akcija BIP-a raspisan je u januaru 2007. godine. Tendersku dokumentaciju uplatilo je 15 preduzeća. Tenderska komisija rangirala je samo dva ponuđača i kao najpovoljniju ponudu izabrala je, u proizvodnji piva potpuno nepoznato ime, švedsko-litvanski konzorcijum „Junajted Nordik Beveredž“ iz Švedske i „Alitu“ iz Litvanije (proizvođač vina), koji su za kupovinu 51,9 odsto BIP-a ponudili 21,4 miliona evra, kao i da plate socijalni program za radnike i milionska ulaganja u modernizaciju opreme. Drugoplasirani kandidat bila je Pivara „Laško“ iz Slovenije.
Direkcija za imovinu Republike Srbije u toku tenderskog postupka obustavila je postupak prodaje dok se tačno ne utvrdi šta je državna, a šta društvena imovina. Agencija za privatizaciju ignorisala je ovu odluku i nastavila započeti postupak, ali je republički javni pravobranilac pokrenuo sudski spor protiv rukovodstva BIP-a koji je u toku.


Drakulić i Kovač žele RTB „Bor“
Agencija za privatizaciju objavila je juče poziv za dostavljanje pisama o zainteresovanosti renomiranih proizvođača i prerađivača za strateško partnerstvo u vezi s privatizacijom Rudarsko-topioničarskog basena „Bor“. Svi zainteresovni strateški partneri imaju rok do 30. septembra da dostave pismo o zainteresovanosti za partnerstvo.



U „Ist pointu“ za „Blic“ su saopštili da će odluku da li da dostave pismo o zainteresovanosti za strateško partnerstvo doneti nakon detaljne analize uslova. Isto su rekli i u austrijskom koncernu „A-tek“, a da je i dalje zainteresovan za RTB „Bor“ potvrdio je i šef te kompanije Mirko Kovač u izjavi bečkom ekonomskom dnevniku „Virtšaftsblat“.
- Poznato je da se interesujem za RTB „Bor“. Pogledaću dokumentaciju o tenderu i onda ću odlučiti - izjavio je Kovač.
Predkvalifikacioni tender, po rečima Nebojše Ćirića, državnog sekretara ministarstva ekonomije, zamišljen je da olakša čitavu proceduru kad se raspiše pravi tender.
- Tada ćemo imati jasne kriterijume ko može da se javi, ali i koji je model zajedničkog ulaganja najbolji za „Bor“ - izjavio je Ćirić.
Pravo na prijavu, kao i na posetu „sobi s podacima“ Agencije gde se nalazi dokumentacija o poslovanju i imovini preduzeća iz Bora, imaće učesnici koji se bave proizvodnjom i preradom bakra i koji su ispunili uslov da su u prethodnoj poslovnoj godini ostvarili proizvodnju bakra u koncentratu veću od 80.000 tona i/ili katodnog bakra veću od 100.000 tona.
Kako se navodi u pozivu objavljenom na sajtu Agencije, cilj postupka je da privuče strateške investitore koji su u mogućnosti da obezbede proizvodni menadžment, investiranje u tehnologiju i zaštitu životne sredine, kao i prustup lokalnim i izvoznim tržištima.
Pokušaj prodaje RTB „Bor“ je do sada već u dva navrata, na tenderima u 2006. i 2007. godini, bio nespešan, i to uglavnom zbog toga što kupci - rumunski „Kuprom“ i austrijski „A-tek“ - nisu obezbedili bankarske garancije i potreban novac. „Kuprom“ je trebalo da obezbedi 400 miliona dolara, a „A-tek“ 466 miliona dolara. Kako tenderi nisu uspeli, ocenjeno je da je za RTB „Bor“ najbolje da se traži strateški partner koji bi zajedno s državom upravljao tim preduzećem, dok bi kasnije, kada ono „stane na noge“, mogla da se razmatra i mogućnost prodaje većinskog vlasništva strateškom partneru.


BIP pred poništenjem privatizacije?
Beograd -- Agencija za privatizaciju u vanrednoj proveri ispunjavanja ugovora o privatizaciji uočila u BIP-u brojne nepravilnosti.

Mali akcionari optužuju članove Upravnog odbora za nesavestan rad i zelenaštvo
Beogradskoj industriji piva (BIP) preti poništavanje ugovora o privatizaciji, koju su s državom sklopili konzorcijum Alita iz Litvanije i Junajted Nordik Beveredž iz Švedske, jer je Agencija krajem juna, uočila je u toj kompaniji brojne nepravilnosti, saznaje „Blic“. Zato je naložila kupcu da u roku od dva meseca ispravi nepravilnosti, jer u suprotnom preti raskid ugovora.

"Radi se o neispunjenju obaveza socijalnog programa, isplate otpremnina u skladu sa ugovorom. Kupac je za isplatu dela otpremnina izvršio potraživanje kao da je pozajmio od BIP-a pare, a to mora da uradi iz sopstvenih sredstava. Osim toga, još nije pružio garancije", navode u Agenciji za privatizaciju.

Kako u Agenciji objašnjavaju, zvanično, još nema mogućnosti za poništenje ugovora, jer je kupac obećao da će do 8. oktobra, kada ističe prva godina, ispuniti sve obaveze.

Agencija je otišla u iznenadnu inspekciju, na poziv sindikata i malih akcionara, koji su podneli krivičnu prijavu za nesavestan rad protiv bivšeg generalnog direktora, a sada člana Upravnog odbora Dragana Jovanovića i ostalih članova UO.

Jovanović je, kako se navodi u krivičnoj prijavi, podnetoj Drugom opštinskom javnom tužilaštvu u Beogradu 3. jula ove godine, u dogovoru i po nalogu ostalih članova UO, povredio ovlašćenja raspolaganja imovinom, prodavši mašine iz fabrike za 10.000 evra iako je njihova knjigovodstvena vrednost 12.772.645 dinara, a tržišna znatno veća.

"Time je prouzrokovana šteta preduzeću od 11.972.645 dinara“, navodi se u prijavi.

Na više vanrednih i na prvoj redovnoj skupštini akcionara, kako piše u prijavi, novi vlasnici pokušavaju da prodaju fabriku slada u Čačku, za mnogo manje para od njene tržišne vrednosti, kako bi izmirili poreske obaveze od više miliona evra, koje duguju državi.

Bivši direktor bez komentara

Bivši generalni direktor Dragan Jovanović kaže za „Blic“ da ne zna da su oštećeni akcionari podneli krivičnu prijavu protiv njega i ostalih članova Upravnog odbora. "Nemam komentar na nešto što mi je apsolutno nepoznato. Ako me akcionari okrivljuju, i sami će morati da podnesu odgovornost za iznošenje neistina", rekao je on.

Osim toga, dodaje se, novi vlasnici žele da ugase proizvodnju i rasprodaju atraktivna zemljišta koja BIP koristi.

U krivičnoj prijavi piše i da su članovi UO, kao predstavnici većinskog vlasnika 51,9 odsto akcija „Alita“ a.b. iz Litvanije i „Junajted Nordik Beveredž“ iz Švedske, lažno prikazali izveštaj o finansijskom poslovanju za 2007. godinu.

Tender za prodaju državnog paketa akcija BIP-a raspisan je u januaru 2007. godine.

Tendersku dokumentaciju uplatilo je 15 preduzeća. Tenderska komisija rangirala je samo dva ponuđača i kao najpovoljniju ponudu izabrala je, u proizvodnji piva potpuno nepoznato ime, švedsko-litvanski konzorcijum „Junajted Nordik Beveredž“ iz Švedske i „Alitu“ iz Litvanije (proizvođač vina), koji su za kupovinu 51,9 odsto BIP-a ponudili 21,4 miliona evra, kao i da plate socijalni program za radnike i milionska ulaganja u modernizaciju opreme.

Drugoplasirani kandidat bila je Pivara „Laško“ iz Slovenije.

Direkcija za imovinu Republike Srbije u toku tenderskog postupka obustavila je postupak prodaje dok se tačno ne utvrdi šta je državna, a šta društvena imovina. Agencija za privatizaciju ignorisala je ovu odluku i nastavila započeti postupak, ali je republički javni pravobranilac pokrenuo sudski spor protiv rukovodstva BIP-a koji je u toku.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta