Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Tender za prodaju Progresa produžen
Rok za dostavljanje ponuda za kupovinu 45,9 odsto kapitala Progresa iz Beograda produžen je do 1. septembra.

Tender je objavljen u maju ove godine, a rok za slanje ponuda bio je 11. jul, objavila je Agencija za privatizaciju. Progres se bavi trgovinom gorivima i finansijskim posredovanjem, a kapital koji je ponuđen na prodaju je u vlasništvu Akcijskog fonda i Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, dok ostali akcionari imaju po manje od 2,5 odsto akcija.

Nominalna vrednost akcija tog preduzeća je 600 dinara, a njihova cena na berzi danas je 477 dinara, dok je najviša cena iznosila 755 dinara. Prema podacima Beogradske berze, Progres ima 5,39 miliona akcija kojima se trguje od avgusta 2005. godine, a tržišna vrednost preduzeća je 2,16 milijardi dinara.

Progres ima 8.899 kvadratnih metara prostorija u Beogradu, od čega 7.600 kvadratnih metara kancelarija u Zmaj Jovinoj ulici u Beogradu i 20.196 kvadratnih metara u Krnjači.

Kako se navodi na berzi, Progres ima i imovinu u bivšim jugoslovenskim republikama i to 2.383 kvadratnih metara poslovnog prostora u Zagrebu, vilu od 427 kvm u Malom Lošinju u Hrvatskoj, 322 kvm poslovnog prostora u Zagrebu i 44 kvm poslovnog prostora u Skoplju.

Zavisna preduzeća Progresa su trgovina zrnastih proizvoda i semenja Progres interagrar i distributer motornih vozila Progres autokuća. Progres ima 30 odsto u preduzeću za trgovinu naftnim derivatima Progresgas trejding.

Prema podacima Agencije za privredne registre, dobit Progresa je 2007. iznosila 156.000 dinara, što je 94,4 odsto manje nego 2006. godine, a kapital je smanjen za 30 miliona dinara, na 5,02 milijarde dinara.

Uslov za učešće na tenderu je da se kupac bavi trgovinom gorivima najmanje tri prethodne godine i da je 2007. godine ostvario prihod od najmanje deset miliona evra, a ukoliko je reč o investicionoj kompaniji aktiva u 2007. godini ne sme biti manja od 50 miliona evra.


Radnici IMT-a neće trećerangiranog
Sindikat "Industrije mašina i traktora" (IMT) neće prihvatiti da se pregovora sa trećerangiranim ponuđačem.

Predsednik Samostalnog sindikata u IMT-u Milojko Surudzić kaže da je razlog to što na tenderu konzorcijom "Agri investments" nije ponudio ni dinara za investicioni program.

On je rekao da je konzorcijum "Agri investments", koga čine beogradski MPC i italijanska firma "Adriano korsi", ponudio cenu od 76 miliona evra, ali nije ponudio bilo kakav investicioni program, što je neprihvatljivo za zaposlene.

Surudžić, koji je i član Tenderske komisije za IMT, je naveo da će taj sindikat inicirati da se za IMT traži strateški partner, kao i da je to, za druge firme iz metalskog kompleksa, predložio Samostalni sindikat metalaca Srbije. "Za IMT poželjan je kao strateški partner nemački Klas, ali i partneri iz Indije", dodao je on.

Prema njegovim rečima Samostalni sindikat metalaca je već pokrenuo inicijativu da se metalski kompleks privatizuje pod posebnim uslovima i da se traži strateški partner za IMT, RTB Bor, "Zastava kamione", FAP, "Prvu petoletku", IMR, "14 oktobar", odnosno za sve firme koje na tenderu nisu nikako mogle da prođu.

On nije mogao da precizira šta je razlog odustajanja konzorcijuma "Pol-mot varfama" i dodao da je, prema njegovim saznanjima, potencijalni kupac odustao zbog problema u samom konzorcijumu. "Ugovor o prodaji je već bio 90 odsto završen, ali se desila ista situacija kao sa Filipom Cepterom, pa su u zadnji čas odustali", naveo je Surudžić.

Konzorcijum poljske firme "Pol-mot varfam" i "Neverfild limitid", koga predvodi bivši ministar energetike Goran Novaković odustao je prošle nedelje od kupovine IMT, a kao razlog naveo objektivne okolnosti vezane za promene kod jednog od partnera u konzorcijumu. Taj konzorcijum ponudio je 109,3 miliona evra za kapital IMT, a za investicije 13 miliona evra.

Agencija za privatizaciju izašla je u javnost sa saopštenjem da će odluku o tome šta će biti sa tenderom za IMT saopštiti u najkraćem roku.

Prethodno, prvorangirani konzorcijum HASS-SIP, koji su činile švajcarska firma HASS u vlasništvu Filipa Ceptera i slovenačke "SIP Strojne industrije" odustao je od tendera zbog odustajanja banaka da isprate ovu transakciju.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta