Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Za Prvu petoletku tri interesenta
Pomoćnik generalnog direktora Prve petoletke Radomir Milić kaže da su tri kompanije zainteresovane za kupovinu tog preduzeća.

"Tri zaintresovana kupca dolazili su u Petoletku, a na osnovu njihovih pisama o zainteresovanosti Agencija za privatizaciju je raspisala tender", kaže Milić i dodaje da očekuje da će treći tender za privatizaciju biti uspešan.

„Prva petoletka“ je za šest meseci ove godine ostvarila realizaciju od 26 miliona evra, što je prema Milićevim rečima za tri odsto više u odnosu na isti period prošle godine i izvezla proizvode u vrednosti od 16 miliona evra, što je povećanje od deset odsto.

Ta fabrika je 1985. godine imala godišnju realizaciju od 460 miliona dolara, izvoz od 250 miliona dolara i zapošljavala 16 hiljada radnika, dok danas ima oko šest hiljada zaposlenih.

Milić smatra da bi „Prva petoletka“ nakon privatizacije postepeno trebalo da se vrati na taj nivo realizacije, uz investicije u nove programe i tehnologije, te da bi tada ponovo mogla da se svrsta u red poznatih svetskih proizvođača u oblasti hidraulike i pneumatike.

On je podsetio da je ta fabrika nekada sarađivala sa nemačkim kompanijama Linde, CF, Frojdenberg, Parker Ermeto, koje su bile njeni licencni partneri i preko kojih je Petoletka radila za ceo svet. "Danas takođe izvozimo u 35 zemalja, ali je obim znatno manji", rekao je Milić.

U javnom pozivu za učestvovanje na tenderu za privatizaciju "Prve petoletke" navedeno je da će tenderska dokumentacija potencijalnim kupcima biti dostupna od 28. jula, a rok za dostavljanje konačnih obavezujućih ponuda je 15. oktobar.

Na prodaju se nudi 70,55 odsto Holding preduzeća Industrija hidraulike i pneumatike Prva petoletka i njegovih 13 zavisnih društava, dok će Preduzeće za proizvodnju namenskih proizvoda PPT-Namenska biti izdvojeno.

Pomoćnik generalnog direktora „Prve petoletke“ Radomir Milić kazao je da je, na zahtev Ministarstva odbrane, pokrenut postupka izdvajanja Namenske iz Holdinga, nakon čega će to postati državno preduzeće. "To će značiti i da će Petoletka u privatizaciju ući sa oko 5.100 radnika, jer u Namenskoj ima oko 700 zaposlenih", rekao je on.

Potencijalni kupac treba da se bavi proizvodnjom ili prometom kamiona i specijalnih volila, proizvodnjom delova pribora za motorna vozila, metalnih proizvoda, mašina i uređaja ili trgovinom mašinama, najmanje tri poslovne godine i da je ostvario 40 miliona evra prometa u poslednjoj poslovnoj godini.

Za privatizaciju „Prve petoletke“ u celini do sada su raspisivana dva tendera i oba su propala.


Počinje izgradnja IT parka vrednog 600 miliona dolara
Potpisivanjem ugovora između Opštine Inđija i Embasi grupe iz Indije, juče je ozvaničen početak izgradnje prve faze Tehnološkog parka u Inđiji u koji će ukupno biti uloženo 600 miliona dolara, prenosi agencija Beta.

Predsednik opštine Inđija Goran Ješić izjavio je prilikom potpisivanja ugovora o izgradnji sa članom borda direktora indijske kompanije Ramgopalom Narajananom, da ovaj projekat ne bi mogao biti realizovan bez pomoći Vlade Srbije.

"Ovo je jedan od najvažnijih projekata za našu zemlju i tek kada bude završen, videće se njegova prava vrednost", rekao je Goran Ješić.


Kupac za „Jat“ - „Aeroflot“ ili „Island er“
Vlada Srbije usvojila je strategiju za privatizaciju Javnog preduzeća „Jat ervejz“, a očekuje se da će na tenderu biti ponuđeno 51 odsto kapitala, uz mogućnost da se uz pregovore proda i do 75 odsto. Raspisivanje tendera za prodaju nacionalnog avio-prevoznika se očekuje do kraja ovog meseca. I dok u „Jat ervejzu“ ističu da je prioritet ulaganje u flotu, ekonomisti kažu da je ovakva odluka Vlade, iako ispravna, doneta sa zakašnjenjem.

U Agenciji za privatizaciju kažu da će sada uslediti priprema dokumentacije za objavljivanje javnog poziva i definisanje detalja sa savetnicima za privatizaciju.
Stav „Jat ervejza“ povodom najavljene privatizacije je da je ovo dobar potez i da su srpskoj avio-kompaniji potrebne nove investicije.
- „Jat“ pozdravlja početak procesa privatizacije. Neophodne su nam investicije u flotu nakon 18 godina i to što pre, iako je činjenica da avio-industrija ulazi u veliku krizu sa neizvesnim posledicama, što će sigurno imati i određeni uticaj na interesovanje potencijalnih partnera - kaže za „Blic“ Saša Vlaisavljević, generalni direktor „Jat ervejza“.

Nova flota
Vlaisavljević je istakao da, gledajući iz ugla „Jat ervejza“, postoje dva prioriteta koja se očekuju od predstojeće privatizacije - ulaganje u flotu, odnosno investicije, i obezbeđivanje dobrog socijalnog programa za zaposlene. On je ukazao na to da je tačno da avio-industrija ulazi u jednu od najvećih kriza od svog postojanja sa neizvesnim ishodom, ali da se nada uspešnom tenderu.
- U svakom slučaju, „Jat ervejz“ će od jeseni, kao i sve ostale kompanije, imati redukovan saobraćaj - naglasio je Vlaisavljević.
Prema njegovim rečima, na tenderu za prodaju „Jata“ biće ponuđena celokupna imovina, među kojom su i nekretnine u inostranstvu - u Londonu, Milanu, Ljubljani, Amsterdamu i Atini.
Komentarišući najave da bi početna cena od 150 miliona evra za 100 odsto kapitala „Jat ervejza“ mogla biti snižena, Vlaisavljević je rekao da je to pitanje za budućeg vlasnika, kao i za Agenciju za privatizaciju.

Akcionarsko društvo
Nebojša Ćirić, pomoćnik ministra za ekonomiju i regionalni razvoj, kaže da su se sada i formalno stekli uslovi za privatizaciju „Jata“ usvajanjem ove strategije.
- Takođe su usvojene i neke pravne odluke, koje omogućavaju da nacionalna avio-kompanija iz statusa javnog preduzeća pređe u akcionarsko društvo. Kada su zainteresovane kompanije u pitanju, to su ostale one kompanije čija su imena i do sada najčešće pominjana u javnosti - ruski „Aeroflot“ i islandski „Island er“. Mogući kandidat je i nemački „Er Berlin“, koji je takođe pokazao interes za kupovinu srpskog nacionalnog prevoznika.
On je, međutim, istakao da će se precizniji podaci o tome znati tek kada tender bude zvanično raspisan.
- Potrebno je da se najpre ispune svi formalno pravni uslovi, što znači da je potrebno da se prvo raspiše tender, i mi očekujemo da se to desi do kraja jula. Onda ćemo znati više detalja i ko je sve zainteresovan za kupovinu „Jat ervejza“ - ističe Ćirić.
Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić je ranije najavio da će početna cena na tenderu biti niža od prvobitno predviđenih 150 miliona evra, zbog loše situacije avio-prevoznika u svetu, prvenstveno zbog poskupljenja avio-goriva.
Privatizacioni savetnik, konsultantska kuća „Rotšild“, preporučila je inače da cena bude niža, jer avio-kompanije koje se mogu pojaviti kao potencijalni kupci nisu u dobroj finansijskoj poziciji zbog poskupljenja goriva na svetskom tržištu.
Dinkić je takođe najavio da će na tenderu biti ponuđeno 51 odsto kapitala te državne avio-kompanije, što bi u odnosu na procenjenu vrednost „Jat ervejza“ bilo oko 75 miliona evra sa mogućnošću da u pregovorima sa prvorangiranim državama proda do 75 odsto kapitala.
Ekonomista Jurij Bajec ističe za „Blic“ da je šteta što odluka Vlade Srbije nije doneta ranije, jer zbog rasta cena goriva rastu i troškovi kompanija, što domaću avio-kompaniju čini manje atraktivnom nego pre godinu dana.

Zakasnela odluka
- U svakom slučaju, bolje da je to urađeno ikad nego nikad. Ono što je bitno jeste da nećemo postići dobru cenu od prodaje zbog kašnjenja. Ipak, mislim da su „Jatu“ potrebne investicije, pre svega nabavka novih aviona, jer promet koji „Jat“ ima nije moguće ostvariti sa postojećim brojem letelica.
On, međutim, ističe da ne može da kaže koja je realna cena za „Jat“ u ovom trenutku.
- To sve zavisi od budućeg kupca i njegovog stepena zainteresovanosti. Ako on ima šire strateške ideje, može se i o tome razgovarati. Uopšte sada je jako teško predvideti i buduću cenu, jer treba sačekati prvu konkretnu ponudu.
Inače, na sednici Vlade je takođe doneta i odluka o konverziji duga „Jat ervejza“ u državni kapital. Država će, kako je najavljeno, u skladu sa usvojenom informacijom o konverziji dugova u kapital, pretvoriti potraživanja u kapital „Jata“.
Naime, reč je o 13,5 milijardi dinara (171,6 miliona evra) koje „Jat“ duguje državi Srbiji 30. juna 2008. godine i 301,6 miliona dinara (3,86 miliona evra) na osnovu ugovora za realizaciju socijalnog programa.

Imovina kompanije
Procenjena imovina „Jata“ je oko 150 miliona evra.
Od imovine „Jat“ ima flotu od 16 aviona za međunarodni saobraćaj, 11 „boinga 737“ i pet ATR-a 72, 12 aviona u Pilotskoj akademiji u Vršcu i 22 letelice u Privrednoj avijaciji. Poseduje poslovne zgrade u Amsterdamu, Milanu, Londonu i Atini i ima 1.807 zaposlenih.
„Jat“ ima i višemilionska nenaplaćena potraživanja i neiskorišćeni avans u „Erbasu“ od 23,5 miliona dolara, ali i dug od 209 miliona evra.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta