Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Srbija ima dovoljno hrane
Beograd -- Srbija ima dovoljno hrane na raspolaganju za svoje potrebe, izjavio je sekretar Odbora zapoljoprivredu Privredne komore Srbije Milan Prostran reagujući na upozorenja o gladi.


Mala ulaganja su potrebna za povećanje proizvodnje hrane, kaže Prostran
Upozorenje koje je pre mesec dana poslala Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), da svetu preti glad, ne odnosi se na našu zemlju, kazao je on i dodao da dosadašnji rezultati žetve i ubiranja ranog voća i povrća ne ukazuju na to da će Srbija imati probleme kada je u pitanju snabdevenost njenog tržišta.

On je naveo da očekuje da će ove godine u našoj zemlji biti ostvaren rast poljoprivredne proizvodnje od nešto više od 10 odsto.

"Srbija bi pred sebe trebalo da stavi zadatak da što više hrane izveze i da nedostatak hrane u svetu vidi kao šansu za što veće korišćenje domaćih proizvodnih resursa i povećanje izvoza", dodao je Prostran.

Pitanje strateškog opredeljenja Srbije kada su proizvodnja i izvoz hrane u pitanju treba da bude važno za novu Vladu, koja treba da reši da li će taj sektor privrede imati prioritet kada su u pitanju zaduženja i investicije. On je dodao da agrarne stručnjake zabrinjava što ruralni delovi centralne, istočne i južne Srbije zaostaju u razvoju i stanovnici napuštaju te delove zemlje u kojima ima neiskorišćenih resursa za proizvodnju hrane.

"Tim problemom bi trebalo da se pozabave novi ministri i nova Vlada, jer su to resursi koji pružaju veliku šansu da se ukupni bilans hrane u Srbiji dopuni i da se ponuda Evropi učini raznovrsnijom i boljom. Hrana je resurs koji Srbija ne koristi dovoljno, a potrebna su vrlo mala ulaganja da bi bila proizvedena bar trećina hrane više, pa bi u naredne dve godine mogao da se ostvari izvoz od tri milijarde dolara", ocenjuje Prostran.

On smatra i da bi Ministarstvo poljoprivrede bi moralo da stvara uslove da se proizvodnja hrane stabilizuje i dostigne visok nivo, a robne rezerve bi trebalo da imaju ulogu stabilizatora proizvodnje i tržišta.

"Robne rezerve bi trebalo izgraditi i finansijski potpomognuti što bi omogućilo da one imaju više vitalnih proizvoda nego sada", kaže Prostra i dodaje da za Srbiju nema opasnosti da ostane bez hrane ali da treba imati u vidu da se ta opasnost pojavi kad joj se najmanje nadamo.


Očekuje se stagnacija tržišta
Beograd -- Najava stabilne vlade nije doprinela poboljšanju prilika na tržištu kapitala i protekli period odeležio je nastavak negativnog trenda na Beogradskoj berzi. 


Dugotrajan proces formiranja vladajuće većine uslovio je da pozitivan impuls, koji je postojao u periodu izbora, ne bude iskorišćen, mada su na to uticali i drugi faktori, ocenio je portfolio menadžer Fokus Investa Marko Milić.

Negativna dešavanja na globalnom nivou, usporavanje privrede zapadnih zemalja i nelikvidnost njihovih tržišta kapitala, "odvukli" su strane investitore od Beogradske berze, kazao je Milić dodajući da su pri tome domaći investitori još uvek nedovoljno uključeni.

"Domaći investitori nisu u stanju da generišu značajniju tražnju koja bi barem delimično stabilizovala tržište", istakao je portfolio menadžer Društva za upravljanje investicionim fondovima Fokus Invest.

Mali prometi na nivou od 1,5-2 miliona evra, izuzimajući povremene velike blok trgovine, ograničavaju investitore da izađu iz nekih
pozicija i stvaraju sve veći broj "dugoročnih investitora" koji će morati da pričekaju bolje dane na Beogradskoj berzi, smatra Milić.

Neki veliki podsticaj tržištu u ovom trenutku Milić ne očekuje ni od dugo najavljivanih zatvorenih investicionih fondova, s obzirom da je visina sredstava određena u javnom pozivu na nivou od par miliona evra.

Milić je naveo da u takvim trenucima nelikvidnosti čak i najlikivdnijih hartija na Beogradskoj berzi zatvoreni fondovi imaju problem da privuku ulagače, s obzirom da niko ne može da im garantuje likvidnost, bez obzira na rezultate poslovanja fonda.

"U narednom periodu možemo očekivati dalju stagnaciju na tržištu kapitala pošto strani ulagači, koji su najviše doprineli rastu prometa i indeksa, imaju dobar izbor fundamentalno atraktivnih alternativa na likvidnijim tržištima, tako da će, za početak, malo sačekati sa ulaganjem na Beogradsku berzu", zaključio je Milić.


Biljno gorivo poskupljuje hranu
London -- Proizvodnja bio-dizela, goriva od kukuruza i drugih poljoprivrednih kultura, je sa 75 odsto uticala na poskupljenje hrane u svetu što je više nego što se očekivalo.

To su podaci koji se nalaze u poverljvom izveštaju Svetske banke, koji je objavio britanskom list "Gardijan". List navodi da se procena zasniva na analizi uglednog ekonomiste Svetske banke Dona Mičela.

Ti podaci osporavaju procenu vlade SAD da je bio-dizel uticao na poskupljenje hrane sa manje od tri odsto. Izveštaj Svetske banke će povećati pritisak na Vašington i vlade EU koje favorizuju gorivo biljnog porekla radi smanjenja zagađivanja i zavisnosti od uvozne nafte.

Predsednik Svetske banke Robert Zelik je takođe izjavio da gorivo biljnog porekla "značajno utiče" na poskupljenje hrane. On je nedavno u članku u londondskom "Fajnenšel tajmsu" napisao da je u poslednje tri godine više od 75 odsto rasta svetske proizvodnje kukuruza prerađeno u etanol u SAD. On je pozvao Vašington i EU da smanje subvencija za tu vrstu proizvodnje.

"Gardijan" prenosi da Mičelov izveštaj nije objavljen da bi se izbegli dovođenje u težak položaj odlazećeg predsednika SAD Džordža Buša i sukob Svetske banke i Bele kuće.

Jedna od glavnih tema sastanka lidera G8 iduće nedelje u Japanu biće upravo kontroverzna prerada hrane u motorno gorivo za čiju zabranu se zalažu mnoge neformalne grupe.

Skok cena hrane je, po Svetskoj banci, bacio ispod granice siromaštva više od 100 miliona ljudi i izazvao pobunu protiv skupoće od Bangladeša do Egipta. Da nije povećanja proizvodnje bio-dizela, zalihe žita i kukuruza ne bi opale, a skok cena bi bio umeren, piše u izveštaju Svetske banke.

Analizirana cena "korpe namirnica" je, po analizi Svetske banke, skočila za 140 odsto od 2002. do februara ove godine, od čega je tri četvrtine posledica proizvodnje bio-dizela.


Putnici Er Fransa će ići železnicom
Pariz -- Francuska vazduhoplovna kompanija "Er Frans" (Air France) razmatra mogućnost da putnicima na nekim evropskim letovima predloži da putuju - brzim evropskim vozovima.

Portparol "Er Fransa" Brižit Baran izjavila je da zbog poskupljenja goriva i avionskih karata to preduzeće i železnička kompanija "Veolia" razmatraju mogućnost "strateškog partnerstva sa evropskom železnicom brzih vozova".

Ona nije rekla kada bi počele nove usluge i koje bi destinacije bile uzete u obzir. Najraniji mogući datum je 1. januar 2010. godine.

"Veolia Transport" je železnička jedinica francuske kompanije "Veolia" za životnu sredinu. Ima vozove koji saobraćaju u 27 država i prevozi godišnje dva miliona putnika.

Očekuje se da bi druge kompanije za prevoz putnika bile zainteresovane da sklope takav ugovor.


Razmena sa BIH 782 miliona dolara
Beograd -- U prvih pet meseci spoljnotrgovinska razmena sa BIH iznosila je 782,83 miliona dolara. Izvoz iz Srbije vredeo je 522,64 miliona dolara, a uvoz 260 miliona dolara.

Potpredsednik Privredne komore Srbije (PKS) Stojan Jevtić, rekao je na sastanku sa predstavnicima komore BIH da je to rezultat primene bilateralnog sporazumu o slobodnoj trgovini. On je dodao da je prošle godine ukupna robna razmena Srbije sa BIH iznosila 1,55 milijardi dolara.

Jevtić je rekao da trgovinsku saradnju dve zemlje prate problemi, koji se odnose na međusobno priznavanje standarda i kvaliteta proizvoda, veterinarskih, sanitarnih i fitosanitarnih uverenja i komplikovanu administraciju prilikom prelaska granice i drugo.

Prema njegovim rečima, izvoz robe iz Srbije u BiH usporava veliki broj neopravdanih zahteva iz te zemlje koji se odnose na naknadnu proveru dokaza o poreklu robe iz Srbije.

"Neophodno je da privredne komore i nadležni državni organi rade na otklanjanju necarinskih barijera i sprečavanju sive ekonomije u međusobnoj trgovini", navodfi je Jevtić.

Predsednik Spoljnotrgovinske komore BiH Milan Lovrić je istakao da je za BIH Srbija drugi po važnosti spoljnotrgovinski partner i naglasio da bi "trebalo podsticati preduzeća na unapređenje saradnje i iskorišćavanje pogodnosti koje ovom tržištu nudi CEFTA sporazum", kazao je Lovrić.

Sekretar Odbora PKS za poljoprivredu Milan Prostran je napomenuo je da u ukupnoj robnoj razmeni dve zemlje važno mesto zauzima agrar, koji sa 25 odsto učestvuje u spoljnotgovinskoj razmeni. On je dodao da je Srbija povećala robnu razmenu sa BiH sa 113 miliona dolara u 2003, na 341 milion dolara u 2007. godini i dodao da je u tom periodu uvoz povećan 2,2 puta, odnosno sa 18 na 40 miliona dolara.

Iz Srbije se u BiH najviše izvozilo pivo, kukuruz, voćni sokovi, slatki biskviti, dok su na uvoznoj strani dominirali šećer, sveža riba, suncokret, sojina sačma i slatki biskviti.

Valjani proizvodi prvi na izvoznoj listi

Na listi prvih 100 proizvoda u izvozu Srbije u maju, prva četiri mesta zauzimaju toplo valjani proizvodi ukupne vrednosti od 115 miliona dolara.

Podaci Republičkog zavoda za statistiku, pokazauju da na izvoznoj listi sledi električna energija sa 17 miliona dolara, dok šesto, sedmo i osmo mesto dele rafinisani šećer, otpaci od gvožđa i čelika i nove spoljne gume za putničke automobile sa po 16 miliona dolara.Delovi za mašine izvezeni su za 15 miliona dolara, a ploče i limovi od legure aluminijuma za 14 miliona dolara.

Lista prvih 100 uvoznih proizvoda za maj pokazuje da su u vrhu nafta sa 149 miliona i gas sa vrednošću od 68 miliona dolara. Slede putnički automobili sa 63 miliona dolara, značajan je bio i uvoz plinskog ulja od 63 miliona dolara, a metalurški koks je uvezen za 40 miliona dolara.

Rude gvoždja Srbija je uvezla za 35 miliona dolara, a laka ulja od nafte i minerala za 33 miliona dolara. Motorna vozila za prevoz osoba (autobusi i minibusi) uvezena su za 29 miliona dolara, a sledi uvoz lekova za maloprodaju sa 28 miliona dolara.

Osim proizvoda, koji su i ranije imali značajniju vrednost na uvoznoj strani, u maju je zabeleženo sezonsko povećanje uvoza uredjaja za klimatizaciju od 22 miliona dolara.


Rekordan pad zaposlenosti u SAD-u
Vašington -- Poslodavci u američkim privatnim kompanijama su u junu ukinuli, prema proceni servisne agencije za zapošljavanje ADP, 79.000 radnih mesta, objavljeno je u Vašingtonu.


Ukoliko se ti podaci pokažu kao tačni to će biti najveći pad zaposlenosti u tom sektoru od novembra 2002. godine, prenele su novinske agencije.

Analitičari su prethodno procenili da će broj radnih mesta tokom juna, u američkom privatnom sektoru, opasti samo za 20 hiljada.

U maju je u SAD došlo do rasta zaposlenosti u privatnom sektoru za 25.000, ali je to bilo manje od očekivanih 40 hiljada novih radnih mesta.

Posle izveštaja agencije ADP akcije na američkim tržištima su izgubile deo pređašnje vrednosti, a dolar je nastavio da pada u odnosu na evro.

Investitori smatraju da će slabiji podaci sa tržišta rada umanjiti verovatnoću da Uprava federalnih rezervi SAD uskoro poveća kamate, u nastojanju da snizi sve jače inflatorne pritiske.

Očekuju se i podaci o zaposlenosti u SAD tokom juna u nepoljoprivrednom sektoru, gde ekonomisti prognoziraju pad za čak 60 hiljada radnih mesta, dok bi ukupna stopa nezaposlenosti, prema nekim prognozama, mogla da padne na 5,4 sa majskih 5,5 procenata.

U maju je broj radnih mesta u SAD smanjen za 49.000, posle aprilskog pada od 28.000. Američka ekonomija je od početka ove godine ostala bez ukupno 324.000 radnih mesta, pri čemu je najveći pad zabeležen u prvom tromesečju kada je gubitak bio oko 80.000 radnih mesta mesečno.


Tender za "Jat" do kraja meseca
Generalni direktor "Jat ervejza" Saša Vlaisavljević izjavio je danas da će, prema njegovim saznanjima, tender za privatizaciju nacionalne aviokompanije biti raspisan do kraja jula i ocenio da je to "poslednja prava prilika" za prodaju "Jata".

U izjavi Tanjugu, Vlaisavljević je istakao da je pravo vreme za raspisivanje tendera bilo proleće, a da je ovo poslednja prava prilika za prodaju "Jata" jer kretanja u svetskoj avioindustriji "nemaju povoljan trend".
Vlaisavljević je objasnio da će sa ovakvom cenom aviogoriva, koja je u proteklih godinu dana više nego udvostručena, sve svetske kompanije već na kraju sezone da budu u velikoj krizi.
"A ako imaju svoje probleme onda neće biti zainteresovani za ulaganja u neke druge kompanije, koje su isto tako u problemu", ukazao je on. Vlaisavljević je podsetio da je proletos za kupovinu "Jata" bilo zainteresovano pet-šest velikih kompanija, među kojima je bio i ruski "Aeroflot", ali da u ovom trenutku to ne može da potvrdi, ocenivši da će za nekoliko meseci postojati više kompanija u Evropi koje će moći da se kupe za jedan evro.
On je naveo i da još nije završena procena kolika je cena "Jata".

To je bilo na Upravnom odboru, "ostalo je da se doradi", kazao je Vlaisavljević istakavši da su sve cifre koje su do sada iznesene u javnosti proizvoljne i da će prava cena biti usvojena na Vladi Srbije.
Vlaisavljević je rekao da će, prema njegovim informacijama, vrednost "Jata" biti preko 200 miliona evra, što, takođe, ide u prilog tome da je za zaposlene u kompaniji bolje da uzmu akcije nego gotov novac, kao što je ranije najavljivano.
On je napomenuo da se konsultovao sa sindikatima "Jata" i da su oni "argumentovano za akcije, ne za novac".

Prema rečima Vlaisavljevića, još nije definitivna odluka da će radnici i građani od privatizacije "Jata" dobiti novac, a ne akcije, što će biti poznato kada vlada bude usvojila strategiju privatizacije.
Iz Ministarstva ekonomije ranije je najavljivano da će umesto akcija, građani, zaposleni i bivši zaposleni u "Jatu" dobiti gotov novac da ne bi bio prekršen evropski "sporazum o otvorenom nebu", kao i da je cena 100 odsto kapitala "Jata" 150 miliona evra.
Predstavnici ministarstva najavljivali su i da bi na tenderu trebalo da bude prodato 51 odsto kapitala "Jata", sa mogućnošću da to bude povećano na 75 odsto.


„Moskovska banka“ dobila sve potrebne dozvole za rad u Srbiji
„Moskovska banka“ ispunila je sve uslove potrebne za poslovanje na srpskom tržištu, čime je završena i poslednja faza u procesu osnivanja. To će biti prva ruska banka koja će početi rad u Srbiji.

Narodna banka Srbije je u petak dala saglasnost na sva dokumenta koja su prethodno usvojena na osnivačkoj skupštini akcionara „Moskovske banke“. Namera ove ruske banke je da u narednih nekoliko dana pokrene proceduru oko svog upisa u registar Agencije za privredne registre, posle čega će biti i zvanično evidentirana kao pravno lice.
„Moskovsku banku“ predstavljaće tim od 40 bankarskih stručnjaka, a sedište banke biće u Beogradu u Karađorđevoj ulici 89.
- Raduje nas veliko interesovanje stanovništva, kao i privrednih subjekata za ulazak „Moskovske banke“ na srpsko tržište. Naš plan je da budućim klijentima u Srbiji ponudimo potpunu podršku ponudom koja će podrazumevati kako standardne, tako i neke sasvim nove bankraske proizvode i usluge - kaže Vladimir Zečar, predsednik Izvršnog odbora „Moskovske banke“ Beograd.
Moskovska banka je visoko rangirana od poznatih svetskih rejting agencija (BBB), a njen najveći akcionar sa 44 odsto kapitala je grad Moskva. Jedna je od četiri najveće banke u Rusiji sa bilansnom sumom od 14,1 milijardu evra.


Za Jat tehniku zainteresovane tri velike kompanije
Generalni direktor Jat tehnike Budimir Hinić izjavio je da su do sada tri velike inostrane kompanije pokazale zainteresovanost za kupovinu tog preduzeća koje se bavi održavanjem i opravkom aviona.

Hinić u intervjuu za današnje izdanje ekonomskog dnevnika Biznis nije naveo koje su to kompanije, ali je izrazio očekivanje da će do zaključenja tendera 26. septembra broj zainteresovanih Jat tehniku porasti.
"Jat tehnika vredi između 100 i 200 miliona evra, ali će prava cena kompanije biti određena na tenderu", ocenio je on.
Hinić je naveo da kompanija u ovoj godini očekuje prihode od oko 35 miliona evra ističući da se prihodi svake godine skoro udvostručuju, tako da bi, kako je naglasio, pet godina nakon privatizacije mogli da dostignu 200 miliona evra godišnje.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta