Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
U “Alas-u” promet veći za 50 odsto
Alas holding u ovoj godini očekuje veći promet, koji bi trebalo da iznosi 31,8 miliona evra, što je za oko 50% više nego lane.

Alas holding je do sada u Srbiji uložio više od 70 miliona evra, samo u 2007. godini 17 miliona evra, a u toku je realizacija investicija od 11 miliona evra u fabriku "Zorka keramika" i četiri miliona evra u "Zorka opeku", rečeno je u toj kompaniji.

Ulaganje u "Zorka keramiku" će povećati kapacitete sa sadašnjih 2,1 miliona kvadratnih metara keramičkih pločica na šest miliona kvadrata. U 2008. godini planirana je proizvodnja 3,2 miliona kvadratnih metara keramičkih pločica.

Do kraja godine planira se izvoz vredan šest miliona evra, što bi bilo oko 30 procenata više nego prošle godine.

Istovremeno, ulaganje u "Zorka opeku" će udvostručiti kapacitete proizvodnje fasadne opeke na 50 miliona komada. Ove godine planirana je proizvodnja 35 miliona komada, da bi se naredne radilo punim kapacitetom.

Ove godine planirani izvoz iznosi dva miliona evra, što će biti neznatno više od izvoza u 2007.

Alas holding u Srbiji poseduje i preduzeća "Zorka alas kamen" i "Alas Rakovac" koja se bave proizvodnjom i preradom kamena svih frakcija neophodnog u putnoj i hemijskoj industriji, proizvodnji stočne hrane, kao i za rad domaćih šećerana.

Kompanije "Alas Rakovac", "Zorka alas kamen" i "Zorka keramika", dobile su pre nedelju dana i sertifikat za svetski standard kompanijskog razvoja i sistema upravljanja ISO 9001:2000.

Alas Holding je deo austrijske Asamer grupe, jednog od najvećih proizvođača građevinskog materijala i kamena u Evropi, sa godišnjim prometom od oko 500 miliona evra. Ta grupa je u Srbiju došla 2001. kad je sa francuskim partnerom Lafaržom kupila Beočinsku fabriku cementa.


Proizvodnja "zastave 10" do 2011?
Automobil "zastava 10" proizvodiće se u kragujevačkoj fabrici još najmanje dve godine, kaže direktor “Zastave”.

Međutim, italijanski Fijat još nije odredio obim proizvodnje i brend vozila, izajavio je direktor Zastava auta Zoran Bogdanović i dodao da će nakon prelaznog perioda od dve godine Fijat početi proizvodnju novih modela u punom kapacitetu, od 300 hiljada automobila godišnje.

Bogdanović je ocenio da je italijanski partner zainteresovan da zadrži proizvodnju "zastave 10", koja se radi prema licenci za "punto 3", najprodavanije Fijatovo vozilo u Evropi.

"Fijat će planove za 'zastavu 10' precizirati ugovorom o zajedničkom ulaganju, što znači da će biti doneta odluka o obimu proizvodnje, izboru tržišta i brendu pod kojim će se vozilo i dalje proizvoditi", naveo je on.

Serijska proizvodnja "zastave 10" u Kragujevcu počela je sredinom 2007. godine i do sada je proizvedeno četiri hiljade vozila.

"Sa linija silazi 400 automobila mesečno , a proizvodnja bi, ako Fijat tako odluči , mogla da bude i udvostručena uz minimalne investicije u opremu i upošljavanje 20 odsto novih radnika", rekao je Bogdanović.

On je dodao da na proizvodnji "zastave 10" radi 350 radnika, koji su u prednosti u odnosu na zaposlene u drugim Zastavinim pogonima, pošto su zahvaljujući saradnji Fijatom već stekli neophodna znanja o primeni visokih tehnologija.

Poslovna saradnja fabrike Zastava auto sa Fijatom počela je u septembru 2005. zaključivanjem komercijalnog ugovora sa italijanskim proizvodjačem, o kupovini licence, znanja i opreme.

Država je tada Fijatu otpisala dugove od 11,5 milona evra, a kragujevačka fabrika je isto toliko sredstava uložila u instaliranje nove opreme za početak proizvodnje "zastave 10".

Direktor Zastava auta Zoran Bogdanović naveo je da je kragujevački proizvođač do sada najviše problema imao sa prodajom "zastave 10" u zemljama bivše SFRJ, Rumuniji, Bugarskoj i Albaniji.

Prema njegovim rečima, Fijatovi dileri su namerno obarali cene svih modela vozila tog italijanskog proizvođača, pošle čega se Zastava, zbog nelojalne konkurencije, povukla sa tih tržišta.


SB kreditira Koridor 10?
Ministar ekonomije Mlađan Dinkić najavio je da će u septembru početi pregovori sa Svetskom bankom o kreditu za završetak izgradnje Koridora 10 kroz Srbiju.

"Za završetak Koridora 10 prema trenutnim procenama potrebno je oko 1,7 milijardi evra, a deo tog novca će biti obezbeđen iz kredita Svetske banke i Evropske investicione banke", kaže on.

"Planiram i da otputujem u Vašington i da do kraja godine pokušam da zaključim taj kredit kako bi mogao da se koristi od 2009.", najavio je ministar.

Dinkić je naglasio da ove godine svi radovi na koridoru 10 i putnoj privredi u Srbiji mogu da se finansiraju iz postojećih neutrošenih privatizacionih prihoda. Ostalo je još oko 250 miliona evra za te namene, dodao je on.

"Ugovor o koncesiji za izgradnju autoputa Horgoš-Požega je mrtav i potrebno je pronaći rešenje da se iz te situacije izađe i krene s klasičnim budžetskim finasiranjem", rekao je on.


"No monopoly in agriculture"
Agriculture Minister Saša Dragin claims that the state "will not tolerate monopolies".

"We sent a motion to establish whether there is a monopoly in the milling industry`s process of setting up of the prices of wheat," he said, and added that his ministry asked that the issue of Salford`s monopoly in the milk market be investigated.

"This administration will not tolerate monopolies in the market,” Dragin told the Belgrade daily Blic.
He said that payments of all subsidies to agricultural households, purchases directly from producers, antitrust policies, product quality control and setting up of an agency for payments in the agriculture sector, so that European funds for the development can be used, were the first steps of Ministry of Agriculture.

Dragin said that the state will provide help only to registered agricultural households.

"They need to get stronger, so that they can compete under conditions settled by global markets," he said, and added it is important to assist farming associations so that they can handle the market, including buyers and the state "if they thought that it conducted the wrong policy".

Dragin also said that farmers must "see perspective in growing other sorts of cultures, which are profitable in the world market".


Production of Opel Astra Classic II in Sombor ?
Minister of Economy, Mlađan Dinkić said that Fiat was not interested in realization of the contract on production of Opel's model "Astra" in Kragujevac, so that the talks had commenced with GEneral Motors about relocation of production units. One of the most interesting locations is the Factory of special vehicles in Sombor.


Danas ugovor o prodaji Ikarbusa
Ugovor o prodaji fabrike autobusa Ikarbus, danas će biti potpisan sa ruskom firmom Avtodetal servis iz Uljanovska.

Dogovorena cena iznosi 46 evra po akcji, što za paket od 39.22 odsto akcija Ikarbusa koje su u vlasništvu Akcijskog fonda i Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, ukupno iznosi 7,2 miliona evra. Avtodental servis iz Uljanovska, takođe se obavezao da na investicije od 1,357 miliona evra koje će biti će u prvoj godini poslovanja biti uložene u opreme, objekte i zaštitu životne sredine.

Avtodetal servis bio je jedini ponuđač na tenderu, iako su pored ruske kompanije, tendersku dokumentaciju za kupovinu 149.624 akcija Ikarbusa otkupili su i izraelski "Majers kars end traks" (Mayer's Cars and Trucks) i kompanija MK komerc iz Novog Sada, ali nisu dostavili ponude.

Posle potpisivanja Ugovora mali akcionari Ikarbusa će biti pozvani da prodaju akcije, a kako B92 saznaje Avtodetal servis je spreman da otkupi sve akcije koje budu ponuđene.

"Ikarbus" je akcionarsko društvo sa 720 zaposlenih, lider je u proizvodnji autobusa u jugoistočnoj Evropi. Proizvodi gradske, medjugradske i turističke autobuse na prirodni gas. Kapacitet je hiljadu vozila godišnje, a do sada je iz fabrike "izašlo" 20.000 autobusa.

Ikarbus zapošljava 720 radnika, a za ovu godinu Ikarbus je planirao isporuku 600 autobusa, od čega je prema informacijama te kompanije do sada isporučeno približno 300 vozila, od čega 80 u Dubai, 50 u Rusiju, 10 Veoliji-Litas, 36 Lasti, tri u Suboticu a 75 GSP-u.

Ikarbus je prošle godine imao gubitak od 517 miliona dinara što je gotovo osam puta više nego 2006. godine.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta