Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
"Regulations to go under guillotine"
Economy Minister Mlađan Dinkić says he will employ "regulation guillotine" to cut Serbia's red tape.

Dinkić says that once this project, set to last "between 12 and 15 months", has been completed, up to one third of currently valid regulations and procedures will no longer be in place.

"Regulations that complicate procedure will be cancelled and that will enable easier investment in Serbia, primarily in the private sector," the minister, who is also the leader of G17 Plus, was quoted as saying by Beta news agency.

Dinkić announced a public debate on the Draft Law on Regional Development, designed to ensure that different regions of Serbia develop evenly, with more investment in infrastructure of those areas that are currently underdeveloped, in the hope that this will spur local entrepreneurship.

"The law is expected to enter parliamentary procedure by the end of October, while the coalition agreement states that the law is one of the priorities and that it should be adopted by the end of the year," the minister said.

According to him, this piece of legislation has been developed in association with the European Agency for Reconstruction, EAR, and envisages setting up of a regional development agency.

Dinkić described the National Investment Plan, NIP, as " exceptionally good exercise for Serbia for using the EU accession funds".

"The implementation of the NIP has shown how weak Serbia's administration is on all levels, from the state to the local level," he warned.

Dinkić added that this investment program also highlighted poor legislative procedures, mostly those linked to the Law on Spatial Planning and Construction, "written in a way that prevents anything from being finished in under four years' time".


Dinkić: Od septembra kreće "giljotina propisa"
Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić najavio je da će u septembru početi realizacija projekta "giljotina propisa", nakon kojeg će prestati da važi jedna trećina propisa.

"Biće ukinuti propisi koji komplikuju procedure i to će omogućiti lakše investiranje u Srbiji, pre svega privatnom sektoru", rekao je on agenciji Beta.

Dinkić je ocenio da bi realizacija "giljotine propisa" trebalo da traje od 12 do 15 meseci.

Ministar je najavio da će u septembru početi i javna rasprava o Nacrtu zakona o regionalnom razvoju. Dinkić je rekao da taj zakon predviđa osnivanje posebnog fonda za ravnomerniji regionalni razvoj kako bi se više investiralo u infrastrukuru manje razvijenih područja i podsticalo preduzetništvo.

"Ulazak zakona u skupštinsku proceduru može se očekivati do kraja oktobra, a koalicionim sporazumom je dogovreno da taj zakon bude jedan od prioriteta i da se usvoji do kraja godine", naveo je ministar.

Prema njegovim rečima, zakon koji je urađen u saradnji sa Evropskom agencijom za rekonstrukciju predviđa i formiranje agencije za regionalni razvoj. Dinkić je precizirao da bi ta agencija sublimirana funkcije nekih od postojećih institucija kao šsto su Agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća i sektor za regionalnu infrastrukturu koji je trenutno u okviru Ministarstva ekonomije.


Tender za kargo centar na jesen
Aerodrom „Nikola Tesla" imaće ove godine četiri puta veći profit nego 2007. godine, najavio je generalni direktor tog javnog preduzeća Bojan Krišto u intervjuu agenciji Beta.

Tender za operatera koji će upravljati postojećim teretnim kargo centrom na aerodromu biće raspisan u septembru ili oktobru - kazao je Krišto.

Prema njegovim rečima, trenutno se koristi oko 40 odsto kapaciteta kargo terminala, a novi operater bi posle, na primer, šest meseci upravljanja rekao šta bi od novih sadržaja trebalo da se izgradi za dalji razvoj i povećanje prometa robe.

- Do početka septembra biće završena studija koja će reći da li kargo centar ostvaruje profit i omogućiti da se poslovanje aerodroma podeli po profitnim celinama na teretni saobraćaj, putnički, opštu avijaciju za privatne avione i neavijatičarski deo - naveo je Krišto.

- Profit beogradskog aerodroma u ovoj godini će četiri puta nadmašiti prošlogodišnjih 360 miliona dinara - procenio je on.

Krišto je naveo da će porast profita delimično biti ostvaren na smanjenjem broja zaposlenih i troškova, a povećanjem prihoda zahvaljujući reorganizaciji u sklopu priprema za privatizaciju.

U narednih šest do sedam meseci očekuje se raspisivanje konkursa za privatizacionog savetnika - najavio je generalni direktor Aerodroma.

Dodao je da će savetnik u roku od šest do 18 meseci pripremiti privatizaciju. Zatim se očekuje inicijalna javna ponuda, odnosno prvo pojavljivanje akcija Aerodroma „Nikola Tesla" na berzi.

Akcije Aerodroma biće hit na berzi, zato što će profit preduzeća iz godine u godinu rasti delom angažovanjem poslovodstva, delom zbog porasta broja putnika - ocenio je Krišto.

Kako je kazao, na osnovu očekivane stope privrednog rasta od oko sedam odsto godišnje, avio-saobraćaj će rasti 10 do 12 procenata. Kada se ukinu vize za EU, broj putnika će rasti stopom od 15 do 20 odsto, a u trenutku prijema Srbije u Evropsku uniju porašće još oko 20 odsto.

Generalni direktor Aerodroma „Nikola Tesla" naveo je da će boljem poslovanju tog preduzeća doprineti i privatizacija „Jat ervejza", što će omogućiti otvaranje tržišta.

Planirano je i povećanje prihoda od izgradnje i korišćenja infrastrukture oko aerodroma, parkinga, izgradnje hotela i kargo centra.

- Primarni cilj je da se preduzeće u predstojećoj privatizaciji što bolje proda - kazao je on. Za to je potrebno napraviti jasnu viziju razvoja preduzeća za narednih 10 do 20 godina i izabrati kvalitetnu upravu koja će ostvariti te planove.

Krišto je kazao da je u toku knjiženje imovine i nepokretnosti Aerodroma, što će trajati narednih godinu i po, i rešavanje sporova, kako bi preduzeće sa što manje tereta ušlo u privatizaciju.


Internet u Srbiji jeftiniji od 2009. godine?
Ministarka za telekomunikacije Jasna Matić rekla je da očekuje da će u 2009. pojeftiniti Internet i telefonski razgovori sa inostranstvom.

Matićeva je kazala da očekuje da će do promene cena doći nakon usvajanja troškovnog modela utvrđivanja cena za firme koje imaju dominantan položaj na tržištu, a to su "Telekom", "SBB" i "Telenor".

Taj način utvrđivanja cena pokazaće da li su njihove cene veće nego što bi to bilo opravdano troškovima proizvodnje, kazala je Matićeva i dodala da je rok za izradu pravilnika pomeren na kraj 2008. godine, dok je ranije bilo planirano da se izrada troškovnog modela završi u junu.

- Realno je da će se povećati cene u domaćem saobraćaju ali ja očekujemda dođe do pada cena u međunarodnom saobraćaju- kazala je ministarka za telekomunikacije i informaciono društvo, kao i da se takav zaključak može izvući na osnovu cena u zemljama regiona.

Cene Interneta mogle bi da opadnu i ranije, nakon što se usvoji pravilnik za izdavanje licenci za uvođenje bežične vajmaks tehnologije (WiMax), koja omogućava brz pristup Internetu i pružanje telefonskih usluga.

- Činjenica je da je kod nas pristup Internetu skuplji nego u zemljama u regionu i mi nameravamo da već u prvih 100 dana vlade napravimo kaorak ka smanjivanju tog problema- donošenjem pravilnika za vajmaks - kazala je Matićeva.


Profit of banks in Serbia in first half of year 2008 - 262m EUR
The banks in Serbia realized the profit before taxation in amount of 20.9 billion RSD (262.6m EUR) in the first half of the year, which is 57% more than in the same period in 2007 - National Bank of Serbia (NBS) announced.

Business bank registered net profit in amount of 43.8 billion RSD based on interests and fees, which is about 3% more than in the first six months last year.

The balance sum of the banking sector at the end of June reached 1,649 billion RSD, that is, 20.7 billion EUR. That is 2.1% more than at the end of the first quarter of this year, that is, 272 billion RSD or 20% more than in June 2007.

The capital of the banking sector in Serbia reached the amount of 397 billion RSD, that is, 5 billion EUR. The capital of banks in April, May and June grew by 32.6 billion RSD and it is 52% or 137 billion RSD larger than at the end of the first half of year 2007. There were 34 banks in Serbia at the end of June. Of that number, 26 banks registered positive, while 8 banks registered negative business results.

Of total number of banks in Serbia, 20 are majority owned by foreign stockholders, 6 banks are owned by local companies and citizens, while 8 banks are owned by the Republic of Serbia.

The organizational network of all banks encompassed 2,564 offices at the end of June, which is 78 more than at the end of the first quarter of this year.

The banking sector in Serbia had 31,331 employees at the end of June, which means that 2,056 new people got jobs in that sector over the past 12 months.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta