Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Izgradnja fabrike sintetičkog dizela u Zrenjaninu
Velimir Stojanović, investitor srpskog porekla koji živi u Nemačkoj, najavio je da će početkom naredne godine u Zrenjaninu otvoriti prvu fabriku u Srbiji za proizvodnju sintetičkog dizela.

On je agenciji Beta rekao da da će u izgradnju te fabrike, u kojoj će u početku biti zaposleno oko 100 ljudi, uložiti oko 50 miliona evra.

- U fabrici će biti pet mašina koje će raditi tokom cele godine, a njihov kapacitet proizvodnje je oko 1.000 litara na sat - kazao je Stojanović.

Prema njegovim rečima, gradnja fabrike sintetičkog dizela u zrenjaninskoj slobodnoj industrijskoj zoni još nije počela, jer se čeka dozvola od Pokrajinskog sekretarijata za zaštitu životne sredine.

- Sve ostale dozvole za izgradnju su spremne i čim dobijemo tu dozvolu, na koju čekamo od decembra, u roku od šest meseci fabrika će biti završena i puštena u rad - kazao je on i dodao da je oko tri hektara zemljišta za fabriku kupio prošle godine. Repromaterijal za proizvodnju će se nabavljati iz Fabrike ulja u Zrenjaninu i iz ostalih gradova u Srbiji, kao i iz brodogradilišta.

- Gorivo koje će se dobijati preradom starog ulja biće ekološko i kvalitetno, a kao sporedni proizvod dobijaće se i bitumen, koji će moći da se koristi za asfalt - kazao je on.


Stranci potencijalni vlasnici vojnih fabrika
Nacrt zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme predviđa mogućnost da strani investitori postanu vlasnici vojnih fabrika u Srbiji, što je dobro rešenje za odbrambenu industriju kojoj nedostaju kapitalna ulaganja, ocenilo je poslovodstvo fabrike „Zastava oružje".

Direktor te kragujevačke fabrike Rade Gromović rekao je juče agenciji Beti da je stvaranje mogućnosti za dolazak stranih investitora „značajan iskorak", pod uslovom da se ne ugrozi odbrambena sposobnost i nacionalna bezbednost zemlje.

U slučaju da se oružarska preduzeća privatizuju sa većinskim inostranim kapitalom, važno je da zadrže organizaciju proizvodnje koja odgovara prioritetima države, smatraju u kragujevačkoj fabrici.

Gromović smatra da bi stranci obezbedili kapitalna ulaganja u domaćoj odbrambenoj industriji, koja sve više zaostaje za jakom konkurencijom na svetskom tržištu.

On je podsetio da su domaće vojne fabrike u teškoj finansijskoj situaciji, a država kao njihov većinski vlasnik nema novca za značajnija ulaganja u razvoj i modernizaciju proizvodnje, novu opremu i tehnologije.
Nije dovoljno zaključivati nove poslovne ugovore i naći tržište, već je važno imati savremenu opremu i raditi na podizanju kvaliteta i produktivnosti, rekao je Gromović.

U fabrici „Zastava oružje" smatraju da je prilično rano govoriti o potencijalnim strateškim partnerima u oblasti vojne industrije, sve dok Skupština ne usvoji zakon koji predviđa mogućnost strancima da steknu status većinskog vlasnika.

Vojna fabrika u Kragujevcu je akcionarsko društvo sa blizu 70 odsto akcija u državnom vlasništvu, a oko 30 procenata predstavlja društveni kapital, što će se rešiti kroz podržavljenje ili dokapitalizaciju, kazao je Gromović.

Inače, Nacrt zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme dostavljen je poslovodstvu svih šest fabrika namenske proizvodnje u Srbiji, koji će moći da dostave primedbe i sugestije, pre nego što konačan tekst bude ponuđen Skupštini Srbije na usvajanje.

Podsetimo, temelj industrije u Srbiji postavljen je pre više od 150 godina. U kragujevačkoj Topolivnici, 15/27. oktobra 1853. godine, izliveno je prvih šest „spredpunećih" topova sa srpskim grbom na dušniku. Pri tome ne treba zaboraviti da vojna postrojenja u Kragujevcu imaju tradiciju dve decenije dužu od same Topolivnice, čime se ne mogu pohvaliti ni najpoznatije svetske fabrike oružja.

Tokom sto pedeset godina rada i postojanja, od Topolivnice do današnje „Zastave oružje", kragujevačka fabrika je preživela tri velika rata, više rušenja i pustošenja, kriza i promena, iz kojih je uvek izlazila još snažnija i vitalnija.

I u mirnodopskom periodu, nakon 1945. godine, fabrici su oduzimani programi, kadrovi i oprema, i seljeni širom tadašnje Jugoslavije. Međutim, kragujevačkim radnicima niko nije mogao oduzeti ono što su stvarali skoro dva veka: oružarska tradicija, prenošena sa kolena na koleno, ostala je u genima Kragujevčana.

Danas fabrika u svom proizvodnom programu ima kompletan asortiman lovačkog, sportskog i oružja za ličnu odbranu, čime se može pohvaliti retko koja fabrika u svetu. Sa njenih proizvodnih linija izlaze i oružja i oruđa namenjena potrebama Vojske SCG i redovnog sastava i specijalnih jedinica MUP. Konačno, fabrika raspolaže i konvertovanim programima, van proizvodnje oružja, i pruža usluge na svim raspoloživim kapacitetima. Zahvaljujući tradiciji i dokazanom kvalitetu, kragujevačko oružje je prisutno na svim kontinentima i u skoro svim zemljama sveta.


Dve ponude za kupovinu Hebe
Za kupovinu 70 odsto kapitala fabrike za proizvodnju vode i sokova Heba iz Bujanovca stigle su dve ponude.

Agencija za privatizaciju je saopštila da su ponude koje ispunjavaju uslove tendera dostavile kompanije Roaming Electronics iz Beograda i Nektar iz Bačke Palanke.

Prema uslovima tendera, u privatizaciji Hebe mogu da učestvuju firme koje su se protekle tri godine bavile proizvodnjom vode i prošle godine imale najmanje 20 miliona evra prihoda.

Ponude za tu fabriku mogle su da dostave i firme koje imaju aktivu od najmanje 50 miliona evra i čiji je prihod u prošloj godini bio veći od 30 miliona evra.

Privatizuje se 70 odsto kapitala "Hebe" dok 15 odsto dobijaju zaposleni u fabrici u vidu besplatnih akcija, a preostalih 15 odsto ide u Privatizacioni registar.


Foreigners to buy arms manufacturers?
Draft law on Weapons Production and Military Equipment enables foreigners to own military equipment plants in Serbia.

This is a good solution for the defense industry which lacks capital investments, says Zastava Weapons’ management.

This is a good solution for the defense industry which lacks capital investments, says Zastava Weapons’ management.

Factory Director Rade Gromović told Beta that creating an environment for the influx of foreign investment was a “significant step forward”, providing that it did not jeopardize the country’s defense capability and national security.

He said that domestic military factories were in financial difficulties, and that the state, as their owner, did not have enough money for significant investments, modernization of production, or new equipment.

Zastava Weapons says that it is still too early to talk about potential strategic partners in the area of military industry until parliament first adopts a law allowing foreigners to obtain the status of majority stock holders.

Gromović said that the military factory already enjoyed successful cooperation with the U.S. Remington company in the export of sports and hunting weapons, but that the company had still not hinted that it was interested in buying the Kragujevac outfit.

Zastava Weapons is a public limited company with almost 70 percent of shares owned by the state, while the remaining 30 percent is owned by public capital, Gromović explained.


Izraelski prevoznik KAVIM pablik objavio je danas da NIJE USPEO DA PREUZME STUP AD VRŠAC
Izraelski prevoznik Kavim pablik objavio je danas da nije uspeo da preuzme saobraćajno preduzeće Stup [STUP] iz Vršca, za koji je ponudio 149,3 miliona dinara odnosno 1,94 miliona evra.

Kako se navodi u izveštaju o preuzimanju akcija objavljenom u "Politici", Kavim nije preuzeo nijednu akciju Stupa. Ponuda je trajala od 29. jula do 18. avgusta, a Kavim je nameravao da preuzme najmanje 25 odsto akcija, a najviše 100 odsto akcija Stupa.

Direktorka Stupa Ljiljana Stojanović kazala je pre 10-ak dana da članovi uprave i mali akcionari, koji su udružili 60 odsto akcija, nisu prihvatili cenu od 4.114 dinara po akciji koliko je Kavim ponudio.

Ona je istakla da je ta cena niža od knjigovodstvene vrednosti i od cene akcija na Beogradskoj berzi u trenutku objaviljivanja ponude. Na dan otvaranja ponude, akcijama Stupa trgovalo se za 4.937 dinara po akciji.

"Nase akcije na Beogradskoj berzi u konstantnom su porastu. Mali akcionari su reseni da ostvare sto bolju cenu, a Upravni odbor kompanije je doneo odluku da zatraži i druge ponude", rekla je Stojanovićeva.

Knjigovodstvena vrednost akcija preduzeća Stup je 4.715 dinara, a tržišna vrednost akcija je u ponedeljak 18. avgusta bila 8.510 dinara.

Prema podacima Centralnog registra za hartije od vrednosti, najveći akcionari Stupa su Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje sa 9,8 odsto akcija, Akcijski fond sa 9,7 odsto, firma Proinvestments sa 8,7 odsto, dok ostali akcionari imaju po manje od pet odsto.

Kavim pablik spada u najveće autoprevoznike u Izraelu, a u Srbiji je većinski vlasnik Sandžaktransa iz Novog Pazara, Jedinstva iz Vranja i Autoprevoza iz Čačka.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta