Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Prihod “Vip mobajla” 24,8 mil. evra
Kompanija Vip mobajl, članica austrijskog Mobilkoma, je u prvoj polovini ove godine imala prihod od 24,8 miliona evra.

To je za 81 odsto više nego u drugoj polovini 2007. godine. Operativni gubitak trećeg operatera mobilne telefonije u Srbiji na kraju juna iznosio je 45,3 miliona evra, što je za 27,3 miliona evra manje nego na kraju 2007. godine.

Vip mobajl je prvoj polovinu 2008. godine privukao 157.700 novih korisnika povećavši broj klijenata na 666.600, navodi se i dodaje da je tržšni udeo u Srbiji povećan sa 5,8 na 7,2 odsto.

Precizira se i da je ukupni prihod Vip mobajla u aprilu, maju i junu dostigao 12,7 miliona evra, a operativni gubitak je iznosio 21,7 miliona evra.

Kompanija Vip mobajl je od početka poslovanja u Srbiji, juna 2007. godine investirala oko 160 miliona evra u razvoj mreže mobilne telefonije i izgradnju baznih stanica.

Kako su ranije najavili iz te kompanije, zahvaljujući tome Vip mobajl će u septembru, tri meseca pre roka isputniti uslove iz licence za mobilnu telefoniju o pokrivanju signalom 50 odsto stanovništva i svih magistralnih puteva u Srbiji.

Mobilkom Austrija grupe, u okviru koje posluje Vip mobajl koja je u prvoj polovini ove godine povećala prihode za 7,7 odsto na 2,5 milijardi evra i zabeležila rast broja klijenata u mobilnoj telefoniji za 52,5 odsto na 16,5 miliona.


Medela će praviti i slane grickalice
Fabrika konditora iz Vrbasa najavila je da će investirati više od 2,7 miliona evra u početak proizvodnje slanog programa, modernizaciju pakovanja i magacine.

Konditorska fabrika „Medela" iz Vrbasa, koja posluje u okviru „Invej" sistema, najavila je juče da će investirati više od 2,7 miliona evra u početak proizvodnje slanih grickalica, modernizaciju pakovanja i nove magacine.

Generalni direktor „Inveja" Stanko Tomović kazao je agenciji Beta da će proizvodnja slanog programa započeti ulaganjem više od dva miliona evra u liniju za slane štapiće.

- Do kraja godine uložićemo i u modernije i brže pakovanje proizvoda i izgradnju magacina za gotovu robu sa kompletnom opremom, što će ukupno koštati 650.000 evra - precizirao je on i dodao da će mašine za proizvode sa kakao prelivom koštati 68.000 evra.

Poznati po štrudli
Tomović je naveo da je „Medela" proizvela 1.781 tonu štrudli i slatkiša u prvoj polovni ove godine, što je za 41,5 odsto više nego u istom periodu 2007. godine.

Od januara do juna ove godine, istakao je, prodato je za oko 500 tona više robe iz vrbaške „Medele" nego u istom periodu prošle godine.

- Porast prodaje je očekivan, pre svega zbog investicija u novu opremu i novi dizajn ambalaže, na kojem posebno insistira vlasnik i predsednik Upravnog odbora „Inveja" Predrag Ranković - kazao je Tomović.

On je dodao da s obzirom na razvoj tehnologije i nabavku najkvalitetnijih sirovina, redizajna ambalaže, planiranih investicija, „Medela" ove godine očekuje za oko 60 odsto veću proizvodnju nego u 2007. godini.

Stanko Tomović je istakao da se među više od stotinu proizvoda iz „Medele" najviše očekuje od prodaje štrudle, sa raznim prelivima, po kojima je ta fabrika poznata više od 30 godina, pa je planiran porast proizvodnje za oko 20 odsto.

Štrudla je u prvoj polovini godine, istakao je, bila na prvom mestu sa oko 50 odsto učešća u ukupnoj proizvodnji od 1.781 tonu robe, a štrudla sa smokvom dobila je i sertifikat „zdrava hrana - zelena jabuka".

Orijentacija na izvoz
- U avgustu je završen i novi dizajn za štrudle i čajno pecivo koji će se uskoro pojaviti na tržištu - kazao je Tomović.

Kako je istakao, „Medela" je izvozno orijentisana firma sa ukupnim izvozom od oko 60 odsto proizvodnje, a robu, osim na domaće, plasira i na tržišta Slovenije, Švedske, Nemačke, Holandije i drugih zemalja.

Generalni direktor „Inveja" naveo je da u proizvodnji „Medele" radi oko stotinak ljudi, dok je ukupan broj zaposlenih oko 200.

Fabrika ima i međunarodne sertifikate o bezbednoj proizvodnji hrane HACCP i upravljanju kvalitetom ISO 9001:2000.


Setva pšenice ove godine skuplja čak 80%
Setva pšenice zbog poskupljenja đubriva, goriva i semenskog materijala, biće ove jeseni oko 80 odsto skuplja nego prošle godine, izjavio je Tanjugu direktor Fonda za žita Vukosav Saković.

Veštačka đubriva su poskupela skoro 100 odsto i koštaju od 38 do 44 dinara po kilogramu, semenska pšenica je 80 odsto skuplja i kilogram košta oko 26 dinara, a i gorivo je poskupelo skoro 100 odsto u odnosu na prošlu jesen, objasnio je Saković. Setva bi trebalo da počne krajem septembra, ali se proizvođači plaše da se upuste u nove setvene radove, jer je cena pšenice ovogodišnjeg roda pala u odnosu na prošlu godinu, dok su troškovi proizvodnje porasli.

Povećani troškovi proizvodnje će nepovoljno uticati na proizvođače prilikom odlučivanja da li da se upuste u setvu ili ne i postoji mogućnost da i ove godine, kao i predhodne, pšenica bude zasejana na manjoj površini od planirane. Posle dobrog ovogodišnjeg roda ponuda pšenice je velika, a potražnja mala, zbog čega je cena bila u stalnom padu, kazao je Saković. On je dodao da je cena pšenice ovogodišnjeg roda trenutno 13 dinara po kilogramu i da ne bi trebalo više da pada.

Saković je naveo da je problem što Republička direkcija za robne rezerve nije intervenisala na tržištu i otkupila višak pšenice pa je tražnja i dalje mala. Govoreći o izvozu, kazao je, da je on moguć samo u Bosnu i Makedoniju jer smo za neki ozbiljniji izvoz preskupi. Cena domaće pšenice se za samo nekoliko para razlikuje se od onih u Mađarskoj, veća nego u Francuskoj a niža nego u Rumuniji, Ukrajini i Bugarskoj, koje takođe imaju višak.

Ovogodišnji rod pšenice je procenjen na više od 2,1 milion tona, a prosečan prinos je 4,5 tone po hektaru. Kada budu podmirene domaće potrebe, sa prelaznim zalihama trebalo bi da ostane 800.000 tona viška.


Serbia can produce electricity out of sun, biomass, water, and wind
Half the overall energy supply could be made out of renewable energy sources. Serbia can provide half of its overall energy capacity from renewable energy sources, which is currently18%.

The biggest share might belong to biomass that can provide ¼ of total energy supply in Serbia, but large quantity of energy may come from hydro energy, the sun, and the wind.

Accordingly to data from Ministry for Coal and Energy, Serbia can produce 4,89 million tonnes of equivalent oil (ten) per year, from renewable energy sources, while total amount of such provided energy was 8.7 ten last year. The residents would not even notice the difference when switching to renewable sources, for it would not affect communal bills, and Serbia could benefit in many ways.

Till 2020 year, accordingly to Kyoto protocol, Serbia has to decrease the level of harmful gas emission by 20%, and this is the only way to do that. Therefore, this environment-friendly energy production would also enable development of some industries, i.e. machine industry.

Biomass
Accordingly to Ministry of Energy and Mining, biomass can give as much as ¼ of total energy supply in Serbia. So-called energy forests could be planted in our country by covering the surface of 200.000 hectares of uncultivated land that can also embrace fast-growing forests, which can be further used for energy purposes. Investment to support production of the biomass made electricity is approximately 50 million euro.

Hydroenergy
Hydro energy participates with 32% in total electricity production in Serbia, and its hydro potential is being derived from 63 hydro plants. However, only 70% of hydro resources of Serbia is being currently employed, whilst as many as 60 % of hydro plants being 40 -50 and some of them more than 50 years old.

Potential Investors are interested in small hydro plants of 10 MW, and there are some 900 locations in Serbia for the construction of hydro plants of 500 MW. Estimated profit of the said locations could be up to 50 million euro per year, which can certainly motivate investors. The locations are mainly on the Danube, Lim, and Morava rivers.

The Ministry of Coal and Energy is issuing energy permissions for the constructions of hydro plants, whilst municipalities are in charge for permissions for hydro plants of less than 1 MW.


The Wind
From the wind energy, Serbia can annually produce 2,3 billions of kWh, which would make 120 billion euros profit.
It is necessary to make wind maps of Serbia, at which the wind parks are going to be built. For economical production of wind-generated electricity, minimal average speed of the wind should be 5m/sec at the altitude of 50 meters.
Presently, there are projects for several wind parks: “Dolovo” near Pancevo with 25 wind generators of 85MW, “Bele Crkva” (at municipality of Vrsac) of 100MW, “Indjija” of 20 MW as well as developing project of “Kovin” wind park.

The Sun
Speaking of solar energy, accordingly to the data of Ministry of Energy, average sun radiation is by 40% higher than that of the European, amounting to 1,4 kWh per square meters. The biggest potential of this energy is within the territory of Nis, Kursumlija and Vranje.

Geothermal energy
The use of geothermal energy for heating and other energy purposes is only at the beginning, and it not yet developed in terms of potentials and resources. Regular application of geothermal resources could save 500.000 cubic of fuel, around 2,2 million tonnes of coal and 600 million cubic of gas - says professor Mica Martinovic, engineer of geology by profession. Many companies from Holland, Germany, Russia are very motivated to invest in production and consumption of geothermal energy within agricultural sector. They intend to construct green houses by covering surface of more than 300 hectares and to put investments of 200 million euros.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta