Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Horgoš-Novi Sad ipak na tenderu
Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić izjavio je da izgradnja deonice puta Horgoš-Novi Sad neće biti deo sporazumnog raskida ugovora s koncesionarima, već da će za gradnju te deonice najverovatnije biti raspisan tender.

Dinkić je rekao da se još uvek ne zna na koji način i kojim sredstvima će se to realizovati i dodao da će se to znati nakon sednice Nacionalnog saveta za infrastrukturu.

Ministar je naveo da su sve stručne analize pokazale da je ponuđena cena od 220 miliona evra od strane konzorcijuma "Alpina-Por" nerealna i da izgradnja te deonice ne bi bila skuplja od 150 miliona evra.
"Ovaj auto-put ne može da bude deo sporazumnog raskida, ići će će se na tender i tipski ugovor, gde će onaj ko prihvati te uslove i da najnižu cenu građana i najbolje rokove, dobiti taj projekat", rekao je Dinkić i dodao da je realno da se ta deonica puta završi u roku od 15 do 18 meseci od trenutka započinjanja gradnje.

Dinkić je rekao da će se razmotriti mogućnost da se izgradnja te deonice podeli na više delova, kako bi se postigla što veća konkurencija domaći firmi, oborila cena i ubrzali radovi. Imajući u vidu dosadašnje probleme prilikom ugovaranja posla, ministar je naglasio da će se ići na to da se uvedu međunarodni standardi pregovaranja i da se omogući u praksi, da ukoliko izvođač ne može da ispuni uslove, bude uveden drugi izvođač radova koji može da ispoštuje zadate rokove.
Na pitanje zašto se Ugovor o koncesiji jednostavno ne raskine, ministar je naglasio da su stručnjaci procenili da to ne bi bilo jednostavno i da se na taj način ne bi mogle izbeći arbitraže.
"Mi bismo dobili te arbitraže, ali bismo izgubili dosta vremena", naglasio je on i naglasio da za sve propuste u pregovaranju treba tražiti odgovor na pitanja od prethodnih pregovaračkih timova, u čijem radu on nije učestvovao jer ih je, kako je rekao, napustio nezadovoljan njihovim radom.


Sporazum prošao, ali cena za NIS nije
Za energetsku saradnju glasalo 214, a protiv bilo 22 poslanika. Ministar ekonomije Mlađan Dinkić kaže da procena tržišne vrednosti NIS-a mora da se koristi kao osnov za pregovore sa Rusima, ali da cena naftne kompanije može biti kompenzovana i poboljšanjem drugih delova ponude
BEOGRAD - Skupština Srbije usvojila je juče Zakon o potvrđivanju Sporazuma između vlada Srbije i Rusije o saradnji u oblasti naftne i gasne privrede, kojim se predviđa izgradnja gasovoda „Južni tok“ kroz Srbiju i prodaja 51 odsto Naftne industrije Srbije ruskom „Gasprom njeftu“. Usvajanjem Zakona stvoreni su uslovi da počnu pregovori o detaljima kupoprodajnog ugovora za NIS, kao i o dva ugovora o formiranju zajedničkog preduzeća za gasovod i skladište gasa „Banatski Dvor“. Sada se očekuje sastanak vladine Radne grupe, na kojem bi trebalo da bude određena strategija za razgovore sa ruskom stranom jer ima dosta detalja u kojima Sporazum može biti popravljen za našu stranu. Da li će među njima biti i cena za NIS, ostaje da se vidi jer je bilo oprečnih izjava o tome, pre svega, u vladajućoj koaliciji DS-G17-SPS. Ipak, u ovom trenutku niko sa sigurnošću ne može reći da li je sada konačno izvesno da Sporazum ne može propasti.

Od potpisivanja ovog dokumenta do ratifikacije prošlo je osam meseci i u javnosti je iznošeno mnogo kontradiktornih informacija, ali će se tek sada videti ko šta misli. Za potvrđivanje Sporazuma glasalo je 214 poslanika vladajućih stranaka, kao i opozicionih SRS, DSS i NS, dok su protiv bila 22 poslanika LDP, SVM i LSV. U Radnoj grupi su, osim Dinkića, ministar finansija Diana Dragutinović (DS), ministar energetike Petar Škundrić (SPS), ministar spoljnih poslova Vuk Jeremić (DS) i savetnik predsednika Srbije Biserka Jeftimijević-Drinjaković.

Najveći zagovornik povećanja cene je Dinkić, SPS-u ona nije najbitnija, a još je nejasno kakav je stav DS-a. Rusi tvrde da neće dati ni centa više.

Jedno je sigurno, juče usvojen Zakon ne sadrži Protokol o prodaji NIS „Gasprom njeftu“, kojim je predviđeno da domaća firma bude prodata za 400 miliona evra i 500 miliona evra investicija, već samo tekst Sporazuma kojim se Srbija obavezala da proda 51 odsto Rusima. Inače, oba dokumenta potpisana su u Moskvi 25. januara, a u međuvremenu je „Dilojt“ procenio NIS na 2,2 milijarde evra.

Dinkić je juče izjavio da procena tržišne vrednosti NIS na 2,2 milijarde evra mora da se koristi kao osnova za pregovore. On je izrazio zadovoljstvo što je ratifikovan energetski sporazum i dodao da je vlada spremna da odmah počne pregovore. Dinkić je naveo da Protokol, u kome je cena, sa pravnog gledišta nije deo Sporazuma. Međutim, dodao je da postoji neka vrsta moralne obaveze jer je taj dokument potpisan. On je naglasio da se mora uvažiti činjenica da je velika razlika između 800 miliona evra i 2,2 milijarde evra.

U pregovorima će se pokušati da se izdejstvuje „fer cena“, rekao je Dinkić i dodao da je „potpuno nevažno gde će ta razlika, koju treba da nadoknade Rusi, završiti“, da li u rukama građana, u infrastrukturnim projektima ili državi. Prema njegovim rečima, procene su da u NIS-u 24.126 ljudi ima pravo na 200 evra po godini radnog staža, što je ukupno 491.000 godina radnog staža, pa će tako učešće zaposlenih u podeli akcija iznositi između 4,34 i 4,46 odsto akcija NIS-a. On je naveo da će država imati 29,6 odsto, građani 15 odsto, a „Gasprom njeft“ 51 odsto akcija.

- Imajući u vidu naš zakon, „Gasprom njeft“ će biti u obavezi da da ponudu za otkup akcija građana i radnika po nekoj minimalnoj ceni. Ta minimalna cena može biti bazirana na ovoj cifri od 2,2 milijarde evra, a ukoliko žele da ponude više, mogu na taj način kompenzovati ono što će manje dati državi. Spreman sam da prihvatim tu opciju - istakao je Dinkić.

On je naveo i da kapacitet od deset milijardi kubika godišnje nije dovoljno da bi gasovod imao status magistralnog gasovoda i da bi to trebalo povećati na 15 do 18 milijardi kubika.

Aleksandar Medvedev, zamenik predsednika UO „Gasproma“ i direktor „Gasprom eksporta“, izjavio je juče da je energetski sporazum „veliki korak ka sprovođenju jednog od njihovih najvećih infrastrukturnih projekata“. „Pojačana saradnja Srbije i Rusije poboljšaće sigurnost u snabdevanju Evrope gasom“, rekao je on i dodao da će „ovim ugovorom Srbija postati ne samo veoma značajan energetski čvor, već će i celokupna srpska privreda imati koristi“. „Ovo će dovesti do povećanja prihoda u srpskom budžetu, a kroz važne investicije dovešće i do otvaranja novih radnih mesta“, istakao je on.

Aleksandar Đukov, predsednik UO „Gasprom njefta“, rekao je da se „na osnovu ratifikovanog ugovora i u skladu sa Protokolom“ sada može raditi na zaključenju detaljnog kupoprodajnog ugovora i može započeti primena programa rekonstrukcije i modernizacije.

Saša Ilić, direktor „Srbijagasa“, koji bi sa „Gaspromom“ trebalo da formira dve firme za gasovod i skladište gasa, kaže da će biti veliki uspeh ako se poveća garantovani kapacitet gasovoda, ali potvrđuje da sve zavisi od Rusa, kao i da je reč o tranzitnom cevovodu jer pet puta premašuje naše potrebe.

- Sadašnji kapacitet celog gasovoda „Južni tok“ je 30 milijardi kubika godišnje. Ako se obezbedi veća prodaja u Italiji i Austriji, i naš kapacitet će biti veći. Takođe, pitanje je da li će više gasa ući u južni ili severni deo Italije - objašnjava on. Ilić ne može da odgovori na pitanje da li je moguće da Sporazum posle svega ipak propadne, ali kaže da bi to bilo pogubno za Srbiju. „Za pet godina imali bismo velike probleme u snabdevanju. Jednostavno ne smemo da budemo na repu cevovoda jer nije pitanje da li će tada za nas gas biti skuplji, već da li će ga uopšte biti“, naglašava Ilić i dodaje da je Srbija u poslednjem momentu ratifikovala Sporazum.


Potvrđeni sporazumi od 286,5 mil. €
Skupština Srbije potvrdila je više međunarodnih sporazuma o zajmovima i ugovora o garancijama za više projekata u Srbiji.
Ukupna vrednost tih ugovora je 286,5 miliona evra. Reč je o 11 zakona kojima se potvrđuju krediti koje bi Srbija trebalo da dobije od Međunarodne banke za obnovu i razvoj, Evropske investicione banke i Međunarodnog udruženja za razvoj.

Sporazumi se odnose na reformu poljoprivrede za koji Srbija treba da dobije 12,5 miliona evra, zatim za regionalni razvoj Bora 6,6 miliona evra, za razvoj Bora 24,3 miliona evra, sanaciju beogradskog mosta Gazela Srbija 33 miliona evra, rekonstrukciju puteva i mostova 33 miliona i rekonstrukciju saobraćaja 36,8 miliona evra.

Za dodatno finasiranje energetske efikasnosti Srbija bi trebalo da dobije 13,3 miliona evra i za rehabilitaciju sistema za navodnjavanje i odvodnjavanje 36,8 miliona, a za rekonstrukciju kliničkih centara 80 miliona evra.


“Horgoš-Novi Sad highway tender soon”
Mlađan Dinkić says the contract for construction of the highway from Horgoš to Nov Sad will be awarded via a tender.

The economy and regional development minister said that this part of the highway was not part of the agreement to terminate the Horgoš-Požega highway concessions contract.

He said that the Horgoš to Novi Sad section would most likely be built once the tender was announced, adding that more details would be known after the next meeting of the National Council for Infrastructure.

Dinkić said that expert analysis had shown that the offer price of EUR 220mn from the Alpina-PORR consortium had been unrealistic, and that the construction of the highway would not cost more than EUR 150mn.

“This highway cannot be part of the termination agreement, it will go to tender, where the company that accepts those conditions and offers the lowest price for construction and the best deadlines for completion will receive the project,” Dinkić said, adding that it was realistic for this section of the highway to be completed within 15-18 months of the start of work.

Dinkić said that he would consider splitting up construction of that part of the highway into several sections in order to achieve maximum competitiveness among domestic companies, lower prices, and faster construction.

Given the problems already faced, Dinkić said that an international standard of negotiations would be applied and that if one company proved unable to meet all the conditions, another one would be found to step in at short notice.

Asked why the concession agreement was not simply terminated, Dinkić said that experts had stated that this would not be simple and that there was no way to avoid arbitration.

He said that even though Serbia would win any court action, a lot of time would be wasted.

The minister added that the ones to ask about all the mistakes thus far were the last negotiating team, pointing out that he had left that team because he had not been satisfied with the way the job was being handled.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta