Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Ratarima 300 evra po toni
Ovogodišnji rekordan rod suncokreta i niska cena otkupa neće uzrokovati pad cene ulja u maloprodajnim objektima, ali će proizvođači ulja imati jedinstvenu šansu ove godine da postanu veliki izvoznici ove namirnice.
 
Reklo bi se da su upravo zbog mogućnosti velikih zarada na stranim tržištima uljari popustili pod pretnjom da će izgubiti carinsku zaštitu i izvoznu stimulaciju od države ukoliko ne budu poštovali poljoprivrednike i suncokret otkupljivali po već ugovorenoj ceni.

Proizvođači ulja nedavno su spustili cene ulja u maloprodajnim objektima za oko trećinu pređašnje cene po litru i, kako saznajemo, još jedno sniženje nije na vidiku. Sniženje u maloprodaji uzrokovale su velike zalihe ulja prerađivača suncokreta, ali i želja da se pribavi novac za otkup celog ovogodišnjeg prinosa suncokreta, koji je ove godine rekordan. Iz istog razloga uljari su pokušali sirovinu za taj proizvod da otkupe od poljoprivrednika po nižoj ceni od ugovorene prilikom prošlogodišnje setve.
 
Na negodovanja poljoprivrednika reagovalo je nadležno ministarstvo pretnjom da će ukinuti sve benefite uljarima od prošle godine ako ne budu poštovali uzgajivače. I to je urodilo plodom. Olga Čurović, direktorka Poslovne zajednice industrijskog bilja iz Novog Sada, kaže da fabrike ulja poštuju ugovore sa poljoprivrednicima.


- Ministar je bespotrebno na strani uzgajivača. Fabrike neće da prevare proizvođače. Dogovor se poštuje i suncokret se otkupljuje po ugovorenoj ceni od oko 300 evra po toni, a jedino je „Invej“ ponudio 50 evra više onima koji žele isplatu u ratama. Ugovori se razlikuju po uslovima, jer neki su ponudili besplatno seme, drugi finalni proizvod, treći isplatu u ratama i slično - objašnjava Čurovićeva.
Ona kaže da uljari ove godine imaju jedinstvenu šansu da postanu veliki izvoznici.
- Prošle godine fabrike su otkupile 280.000 tona suncokreta, a od ovogodišnjeg prinosa već je otkupljeno 420.000 tona - kaže Čurovićeva i dodaje da ulje više neće pojeftinjavati u maloprodaji.
Đorđe Bugarin, sekretar Udruženja za poljoprivredu Privredne komore Vojvodine, kaže da i proizvođači i prerađivači moraju da počnu tržišno da se ponašaju, a ne da se kao i uvek prečesto oslanjaju na zaštitu države.
- Prošle godine nije bilo dovoljno suncokreta i država je zaštitila uljare, a ove godine, kada ima dovoljno roda, uljari se na neki način svete onima sa kojima nisu ugovorili proizvodnju - objašnjava Bugarin.
Ministar poljoprivrede Saša Dragin najavio je da će registrovanim poljoprivrednicima do kraja godine država isplatiti subvencije od 120 evra po hektaru.


IM "Topola" počinje izvoz u EU
Industrija mesa "Topola" iz Bačke Topole će od 23. septembra početi da izvozi svoje proizvode na tržište Evropske unije.

"Topola" je krajem jula dobila pozitivno mišljenje Uprave za veterinu Ministarstva poljoprivrede Srbije da ispunjava uslove za plasman svežeg mesa goveda i svinja, kao i proizvoda od mesa goveda i svinja na tržište EU.

"Topola" je bila značajan izvoznik svežeg mesa i proizvoda od mesa u periodu od 1974. do 1989. godine, u zemlje EU i Sjedinjenih Američkih Država, navedeno je u saopštenju.

Ta industrija mesa je među prvima u Srbiji primenila HACCP sistem i prva uvela Standard ISO 22000:2005 Upravljanje bezbednošću hranom, još od oktobra 2006 godine.

Tim nastojanima Industrija mesa "Topola" jasno stavlja do znanja da svojim stremljenjima i znanjem može da ide u korak sa zahtevima savremenih svetskih trendova,a da se u isto vreme bori za proizvodnju bezbednih proizvoda kao i za očuvanje zdravlja svojih potrošača, dodaje se u saopštenju.


Kreditno zaduženje 311 mlrd. dinara
Kreditna zaduženost građana krajem avgusta iznosila je 311,995 milijardi dinara, što je 5,8 odsto više nego na kraju 2007.

"Dug stanovništa je u blagom padu od 0,2 odsto u odnosu na juli, ali je realno manji nego u prošloj godini, kad se uračuna godišnja inflacija", rekao je generalni sekretar Udruženja banaka Srbije Veroljub Dugalić.

Zadužnost po osnovu gotovinskih kredita je iznosila 116,3 milijarde dinara, što je za 8,8 odsto manje nego na kraju 2007. godine, dok su potrošački krediti iznosili 47,9 milijardi dinara i manji su za 16,3 odsto.

Stambeni krediti su u porastu od 27,2 odsto i njihova vrednost je 130,3 milijarde dinara, a značajan je i rast poljoprivrednih kredita od 23,1 odsto, jer su te pozajmice na kraju avgusta iznosile 17,6 milijardi dinara.

Zaduženost pravnih lica je 668,4 milijarde dinara, a prošle godine je bila 539,9 milijardi, dok su preduzetnici bankama dužni 37,3 milijarde, što je za oko sedam milijardi dinara više nego u decembru 2007. godine.

Ukupna zaduženost građana, pravnih lica i preduzetnika u avgustu je bila 1.017 milijardi dinara, što je povećanje od 17,6 odsto u odnosu na kraj prošle godine.

Dugalić je naveo da nije zabrinjavajući broj građana koji kasne sa otplatom rata za kredit, jer je takvih 1,6 odsto, a medju pravnim licima je 5,5 odsto onih koji neuredno otplaćuju bankarske pozajmice, kao i 2,6 odsto preduzetnika.

Građani su manje koristili usluge lizing kompanija, tako da je na kraju avgusta bilo sklopljeno 16.762 lizing ugovora, što je za skoro 200 manje nego krajem prošle godine.

Prema njegovim rečima, bez obzira što se krediti smanjuju, zarada banaka je povećana i za sedam meseci iznosila je 21 milijardu dinara, a kapital banaka porastao je za 33 odsto.


"AIK banka ubrzo na A listingu"
Niška AIK banka trebalo bi, prema najavama predsednika UO Ljubiše Jovanovića, uskoro da izađe na A Listing Beogradske berze.


„Nema nikakvih razloga da se AIK banka ne nađe na A listingu berze, jer ispunjava sve kriterijume koji se traže za tu kategoriju - i poslovne performanse i češće izveštavanje o poslovanju. Neki kriterijumi odgovaraju AIK banci, jer promene ne mogu biti veće od 10 odsto, a trenutno idu do 20 odsto. Očekujem da se vrlo brzo nađemo na A listi“, izjavio je on.

„Postavlja se pitanje da li će izlazak akcija AIK banke na A listing doprineti oživljavanju trgovanja akcijama banke. Iako nismo na toj listi, najprodavanija smo hartija na berzi, a imamo priznanje hrvatskog premijera Ive Sanadera da smo hartija koja se najbolje prodaje u Hrvatskoj. A listing ipak omogućuje bolji imidž banke, a samim tim što informacije idu u etar, javljaju se ozbiljniji investitori, poput osiguranja i investicionih fondova. Širi se tržište za akcije i mi ćemo to iskoristiti“, dodao je on.

Govoreći o promeni vlasničke strukture, Jovanović je procenio da najveći pojedinačni akcionar banke – grčka ATE banka, nije zainteresovana za kupovinu više od 50 odsto akcija.

„Mislim da su oni skloniji da prodaju akcije. Međutim, menadžment AIK banke svakog dana razgovara s kupcima koji kao strateški partneri hoće da uđu u AIK banku. To opredeljenje oni iskazuju tako što u AIK banku hoće da uđu i kroz kredite i kroz akcije i kroz dokapitalizaciju. Reč je o bankama, ali i evropskim i vanevropskim investicionim fondovima. Proces globalizacije je evidentan“, naveo je on.

Jovanović je kazao da je AIK banka zainteresovana bilo da bude prodata bilo da sama kupi neku od domaćih banaka i da se „ne zanose razmišljanjem da ostanu solo igrači na ovom ili regionalnom tržištu“.

„Na ovako malom finansijskom tržištu Srbije nema mesta za 35 banaka. Zato spajanja moraju da budu obavljena prvo na domaćem tržištu. Razgovaramo sa domaćim bankama o tome kako da objedinimo potencijale i postanemo konkurentni na domaćem tržištu“, istakao je predsednik UO AIK banke.


„Ovako usitnjeni ne možemo da napravimo iskorak prema pravom globalnom igraču, kakvog u Srbiji nema. Ovde su sve regionalni igrači. Strateško opredeljenje banke je da ukrupnjavanjem sa ostalim partnerima krenemo u prvu rundu poslovnih razgovora sa igračima koji tek treba da dođu na tržište Srbije. Dakle, mi razgovaramo sa domaćim bankama, a nas obilaze strane banke“, rekao je Jovanović.

Na pitanje da li misli da je cena od 6.000 dinara za akciju AIK banke preniska, Jovanović je kazao da na cenu akcija utiču mnogi faktori, a ne samo poslovne performanse.

„AIK je najprofitabilnija banka i u poslednjih deset godina ima najveći profit, što je dobra preporuka za kupovinu akcija. Naše akcije se lako prodaju. Prvi put smo došli na emisionu cenu od 6.000 dinara po akciji, a cena je ranije bila i 15.000 dinara. Na to ne utiču samo ekonomski faktori, već i ukupan makroekonomski ambijent, spoljno okruženje, politički ambijent... Inače, ne padaju samo akcije AIK banke ili akcije banaka u Srbiji. Ima i psiholoških razloga“, ocenio je on.

Jovanović je izrazio uverenje da je domaća berza bila pregrejana, jer su akcije AIK banke bile 15.000 dinara, što je takođe bilo van ekonomskih okvira.

„Naši akcionari su sredinom prošle godine kupili akcije po 6.100 dinara, koliko su i sada. Mogli su da ih prodaju po 8.000 - 9.000 i da zarade, ali su čekali dalji rast. Oni su na gubitku, jer je godišnja kamatna stopa 20 odsto na dinare, pa su plasmanom sredstava mogli da zarade, ali nisu. Da imam novca, kupio bih ne samo akcije AIK banke, nego i ostalih bonitetnih firmi. Realno je očekivati oživljavanje Beogradske berze, ali i okolnog tržišta“, objasnio je predsednik Upravnog odbora AIK banke.

Prema njegovim rečima, AIK banka je najprofitabilnija banka jer ima najniže troškove. „Suština nije u prodajnoj ceni, već u ceni troškova i zbog toga smo profitabilni. Mi, kao banka sa 420 zaposlenih, imamo prihode kao i banke u Srbiji koje zapošljavaju 1.000 i više radnika“, rekao je on.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta