Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Fijat 29. septembra poptisuje ugovor o ulaganju u Zastavu
Italijanski Fijat i Vlada Srbije potpisaće 29. septembra ugovor o strateškoj saradnji i zajedničkom ulaganju u kragujevačku Zastavu, najavilo je danas Ministarstvo ekonomije Srbije.

Kako je saopšteno, potpisivanju ugovora o najvećoj investiciji u srpsku autoindustriju prisustvovaće predsednika Fijata Serđo Markione, ministar spoljnih poslova Italije Franko Fratini, predsednik Srbije Boris Tadić, predsednik i potpredsednik Vlade Srbije Mirko Cvetković i Mlađan Dinkić.

Na današnjem sastanku u Beogradu potpredsednik Fijata Alfredo Altavila obavestio je potpredsednika vlade i ministra ekonomije Mlađana Dinkića o planovima Iveka (IVECO) i drugih kompanija iz grupe Fijat da investiraju nekoliko stotina miliona evra u Srbiji.

Dogovoreno je da se odmah krene u razradu ovih investicionih planova u cilju njihove što brže realizacije, što bi dovelo do otvaranja više hiljada novih radnih mesta, navodi se u saopštenju Ministarstva. Italijanska kompanija Fijat i Vlada Srbije potpisale su 30. aprila 2008.

Memorandum o razumevanju o strateškoj saradnji i zajedničkom ulaganju u kragujevačku fabriku automobila Zastava, na osnovu kojeg će parntneri iz Italije investirati više od 700 miliona evra.

Tim memorandumom je predviđeno osnivanje zajedničkog preduzeća u kojem bi Fijat imao 70 odsto vlasništa, a država Srbija 30 odsto, kao i početak proizvodnje dva nova Fijatova modela automobila u Kragujevcu i povećanje proizvodnje sa 12.000 na oko 300.000 vozila godišnje.

Vlada Srbije bi trebalo da investira oko 300 miliona evra u infrastrukturu u Kragujevcu.


Udruženje banaka: Dug preduzeća ove godine veći 23,8%
Srpska preduzeća su sve zaduženija i njihova dugovanja po osnovu bankarskih kredita su povećana za 23,8 odsto od početka godine, prema podacima Kreditnog biroa Udruženja banaka Srbije, tako da je krajem avgusta ukupan dug dostigao 668,54 milijarde dinara.
Istovremeno, preuzetnici su dugovanja povećali za 22,3 odsto i ona su dostigla 37,34 milijarde dinara. Broj preduzeća koja kasne u plaćanju od početka godine povećan je na 4,5 sa 5,1 odsto, dok je broj preduzetnika smanjen sa 2,7 na 2,6 odsto.

Krajem avgusta u odnosu na prethodni mesec preduzeća su povećala dugovanja za 2,1 odsto, a preduzetnici za 3,2 procenta, kaže se u podacima Udruženja banaka.


Gazprom banka želi OTP banku Srbija
Ruska Gazprom banka pominje se kao najozbiljniji kupac OTP banke u Srbiji.

Tako bi se stvorila finansijska logistika za energetski sporazum Rusije i Srbije, piše taj list i dodaje da u Narodnoj banci Srbije kažu da do sada još nije bilo zahteva za kupovinu OTP banke.

Još u avgustu najviše rukovodstvo OTP banke u Mađarskoj najavilo je da će banka prodati svoje banke u Srbiji i Slovačkoj ukoliko dobiju povoljnu cenu, a kako bi finansirali dalji razvoj.

Tada je bilo reči da je zainteresovana jedna ruska banka. Neposredno nakon dobijanja dozvole za rad, iz „Moskovske banke“ negirali su da žele da kupe OTP.

Odavno se nagađa o dolasku „Gazprom banke“ u Srbiju, a doskora je kao glavna meta za preuzimanje pominjana „Univerzal banka“ iz Beograda.

Uz „Gazprom banku“ postoji nekoliko interesenata za kupovinu OTP banke u Srbiji, ali se te namere skrivaju do okončanja pregovora, koji su prema pisanju pojedinih medija već počeli u Sofiji. Spekuliše se da bi cena po kojoj bi se OTP banka prodala mogla da kreće između 200 i 300 miliona evra.

OTP banka u Srbiji nastala je zvanično 21. maja 2007. godine, spajanjem tri srpske banke - „Niške“, „Cepter“ i „Kulske“, a za to je izdvojeno više od 160 miliona evra.


"Serbia needs more Greenfield investment"
90% of investment in Serbia has come from privatizations, but only 10 percent in new projects, says the World Bank.

Serbia needs to attract Greenfield investment in new projects to reform education and change the public spending structure in order to maintain strong economic growth over many years and come closer to the European economy, said World Bank coordinator for South-East Europe Jane Armitage.

It is necessary to attract more Greenfield investment, as this creates new jobs and enhances a country’s level of technological development, Armitage told a conference on reforms in Serbia organized by the Center for Liberal Democratic Studies, with the support of the World Bank.

Serbian public expenditure is between 40 and 45 percent, she said, adding that countries that had succeeded in achieving the strong long-term economic growth that Serbia needs, had also had a high level of public expenditure, but that their structure had been different.

Armitage said that it was necessary to increase the percentage of public investment that was going into infrastructure and education.

In terms of education, Serbia lags behind not only EU countries, but the other countries in the region, and needs to raise enrollment levels in secondary education, while most other countries focus primarily on investment in higher and professional education.

It is necessary to harmonize educational profiles with market demands, she said, adding that what mattered to investors was whether there was an adequate trained workforce in the host country.

The World Bank official said that Serbia had gone through the first stage of reform, adding that the process was now stagnating, something that could be detected in other countries in transition.

As a result of this stagnation, other countries had now overtaken Serbia in terms of reform speed, she pointed out, adding that she hoped that reforms would begin to accelerate anew and that the country, as it had done three years ago, would reclaim its place among South-East Europe’s fastest reformers.

The World Bank’s president for Serbia said that there were realistic chances that progress could be accelerated with the election of the new government.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta