Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Najveći skok cene nafte za jedan dan u istoriji - 25 dolara
Laka sirova nafta za oktobarske isporuke je u Njujorku koštala 130 dolara za barel, što je skok od 25,45 dolara za manje od 24 časa. Cena se stabilizovala na 122,60 dolara za barel, što je skok za 18,05 dolara. Sirova nafta je tako posle pada ispod 100 dolara za četiri dramatična dana na berzama poskupela za oko 40 dolara. 
Na drastičan skok cene nafte su osim najavljenog državnog plana SAD, uticali i najveći pad dolara u odnosu na evro od 2001. godine, kao i zaključivanje ugovora za oktobarske isporuke. Trgovci su danas ušli u žestoku trku i za zlatom i žitaricama, pa su i cene te robe zabeležile rast.
 
 


Malo robe za veliki apetit ruskog tržišta
Iako je od usvajanja Sporazuma o slobodnoj trgovini između Srbije i Rusije prošlo sedam godina, Srbija nije ostvarila neku od posebnih povlastica u bescarinskoj spoljnotrgovinskoj razmeni. Zapravo, tek za mesec dana, kada budu sprovedene potrebne procedure za potpisivanje dogovorenog protokola, postoji mogućnost da proizvodi iz Srbije, za koje je postojalo interesovanje kupaca, stignu na rusko tržište, bez plaćanja carine. Tako, na primer, srpski proizvođači nisu mogli da izvoze živinsko meso, kobasičarske proizvode, šećer, čokoladu, pivo ili vino, ali ni alkohol, cigarete, sapun i sredstva za pranje, vunene tkanine, pamučna prediva, kompresore za frižidere, frižidere, mašine za pranje veša, a to su upravo proizvodi koji su se našli na proširenoj listi, oslobođeni plaćanja carine. Na drugoj strani ostaje otvoreno pitanje da li su domaći proizvođači spremni da odgovore zahtevima velikog ruskog tržišta kome je potrebno kontinuirano snabdevanje i značajne količine proizvoda. O kojim je količinama robe reč, najbolje govori podatak da je Srbija sklopila ugovor o izvozu 2.500 tona jabuka na rusko tržište, a to je količina koja može da podmiri samo dnevne potrebe Moskovljana za tom namirnicom. Dakle, postoje brojne prepreke zbog kojih slobodna trgovina sa Rusijom nije dostigla obim koji dozvoljava sporazum. Domaćim proizvođačima preporučuje se izvoz robe u udaljene krajeve te velike zemlje, ne oslanjajući se na nama najbliže tržište centralne Rusije, mada i tu ima prepreka. Osim ograničenih dozvola za transport, značajna prepreka je i visoka cena transporta, što dodatno poskupljuje robu ali i smanjuje zaradu izvoznika, obarajući konkurentnost proizvoda na ruskom tržištu.

Upućeni u problematiku spoljno-trgovinskih odnosa sa Rusijom, kažu da uzrok slabog izvoza srpskih proizvoda u ovu zemlju leži i u tome što potencijalni izvoznici ne prepoznaju potrebe ruskog tržišta, na kome više nije moguće prodati robu koja ne ispunjava visoke standarde kvaliteta. U Privrednoj komori Srbije tvrde da su ruski potrošači postali probirljiviji, i da je jedan od zahteva da izvoznik bude prisutan u Rusiji, odnosno da ima svoje lokalne prodajne organizacije ili partnerstvo sa lokalnim distributerima...

Najuspešniji farmaceuti
Prema podacima PKS u Rusku Federaciju lani vrednost izvezenog voća dostigla je 28 miliona dolara, a za 33 miliona dolara prodata je oprema za grejanje i hlađenje. Vrednost izvoza hartije bila je 44 miliona dolara, 54 miliona proizvodi od plastike, a najveća vrednost izvoza (61 milion dolara) ostvarena je plasmanom lekova. Pri tom, treba podsetiti da je oko 85 odsto robe koja se izvozi na rusko tržište oslobođeno plaćanja carine ( samo jedan odsto za troškove carine), u skladu sa važećim Sporazumom o slobodnoj trgovini. Ali, poređenjem strukture izvoza u SSSR sa izvozom u Rusku Federaciju vidi se da je učešće robe široke potrošnje sa 30 odsto palo na 6,5 odsto, dok prehrambeni proizvodi u ukupnom izvozu učestvuju samo sa 7,5 odsto. Primetno je veće učešće sirovina i repromaterijala na izvoznoj strani, dok je izvoz opreme sa nekadašnjih 40 pao na 20 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi samo oko 17 odsto, ali je situacija slična sa zemljama u okruženju koje trguju sa Rusijom. Tako, na primer, pokrivenost uvoza izvozom Rumunije iznosi četiri odsto, Mađarske 20, dok se u slučaju Hrvatske, Bugarske i Slovačke taj procenat kreće oko deset odsto.


Istorijske promene na Volstritu
Njujork – Na njujorškom Volstritu u toku su najveće promene od vremena velike privrede krize, početkom tridesetih godina minulog veka, ocenili su juče tržišni analitičari u Njujorku. Istorijske promene i kraj ere velikih nezavisnih investicionih banaka, koje su predstavljale samo jezgro poslovanja na najvećem svetskom tržištu akcija, posledica su krize na američkom i svetskim finansijskim tržištima, ukazuje se u izveštajima vodećih svetskih novinskih agencija.

Naime, Uprava federalnih rezervi SAD (Fed) prošle noći je saopštila da je Savet guvernera te emisione banke odobrio Goldman Saksu i Morgan Stenliju, dvema poslednjim bankama iz nekadašnje moćne petorke investicionih banaka na Volstritu, da promene svoje dosadašnje pravno ustrojstvo i postanu „obične” komercijalne finansijske institucije, tačnije bankarski holdinzi.

Takva akcija Feda omogućiće, prema oceni tržišnih eksperata, da dve posrnule investicione banke dobiju odgovarajući, novi manevarski prostor, u uslovima globalne finansijske krize.

Obe do sada najveće investicione banke od juče podležu kontroli, pravilima poslovanja i normama za obezbeđenje kapitala isto kao i ostale komercijalne bankarske organizacije u SAD.

Promena strukture Goldman Saksa i Morgan Stenlija znači da će ubuduće biti pod direktnom kontrolom Feda koji u SAD reguliše poslovanje svih holding institucija.

Banke Goldman Saks i Morgan Stenli su, inače, do sada bile pod direktnom kontrolom američke savezne Komisije za hartije od vrednosti (SEC).

Reč je o velikoj promeni u odnosu na dosadašnje poslovanje u kome su, praktično u svim oblastima, obe banke imale „odrešene ruke” i mogle su da ulaze i u rizične poslove, što ih je i dovelo do sadašnje krize, koja više ne ugrožava samo njihov biznis, već i ceo američki ekonomski sistem, ali i svetsku privredu u celini.

Dalje poslovanje Goldman Saksa i Morgan Stenlija je tokom minule sedmice postalo krajnje problematično i iz raznih izvora su stizale najave da se obe banke mogu suočiti sa potpunim finansijskim kolapsom.

Analitičari su se, pri tome, najviše pribojavali za Morgan Stenli, nakon pada akcija te banke na Volstritu, samo u toku prošle sedmice, za 42 odsto.

Rukovodstvo Morgan Stenlija je, inače, slamku spasa videlo u fuziji sa bankom Vahovija, nastojeći da tim objedinjavanjem povrati poverenje investitora.

Akcije Morgan Stenlija i Goldman Saksa su, međutim, zahvaljujući planiranom megakreditu američke vlade za zaštitu celokupnog bankarskog sistema zemlje (u iznosu od 700 milijardi dolara), ipak potkraj prošle i početkom ove sedmice krenule naviše, uostalom kao i većine drugih banaka i finansijskih institucija u SAD.

Jezgro njujorškog Volstrita još letos je, kako podseća Blumberg, predstavljalo pet najmoćnijih investicionih banaka, među kojima su, osim Goldman Saksa i Morgan Stenlija bili i Ber Sterns, Liman braders i Meril Linč.

Od pet navedenih najvećih investicionih banaka, najgora sudbina je, u svakom slučaju, zadesila Liman braders, čija imovina se rasprodaje, pri čemu je glavne filijale preuzela britanska banka Berkliz, nakon što je banka prošlog ponedeljka zatražila sudsku zaštitu od poverilaca. Ber Sterns je u martu preuzela finansijska institucija Dži-Pi Morgan, dok je dugovima preopterećeni Meril Linč kupila najveća američka banka – Benk ov Amerika.


I Iveko potpisuje sa Zastavom
Fabrika Iveko potpisaće 29. septembra, istog dana kada i Fijat, ugovor sa Zastavom.

Iveko će u Kragujevcu proizvoditi autobuse, a prema planu, proizvodnja kamiona biće povećana, potvrdio je za našu kuću zamenik gradonačelnika Kragujevca Nebojša Zdravković. Investicije Fijata i Iveka biće najveća investicija u Srbiji od petooktobarskih promena.

Iveko će potpisati sa državom Srbijom memorandum o strateškoj saradnji, a detalji će biti definisani kasnije, rekao je zamenik gradonačelnika Kragujevca i član pregovaračkog tima Nebojša Zdravković.

I dok su radnici Zastave strepeli da će se ugasiti proizvodnja kamiona, sa Ivekom je postignut dogovor da ona bude uvećana. Dogovoreno je da se u Kragujevcu počne i sa proizvodnjom autobusa.

Dogovorena je i izgradnja potpuno nove fabrike, ali još nisu poznati detalji - da li će se u njoj proizvoditi autobusi ili kamioni. Kako se očekuje, Fijat i Iveko će u Kragujevac investirati preko milijardu evra, što će biti najveća investicija u industriji kod nas.

"Na poznajem detalje ovog ugovora, dakle, ne mogu da govorim ni o ciframa, ali je veoma moguće da će doći do paralelnog potpisivanja; dakle, istog datuma kada i potpisivanje sa Fijatom", kaže Alesandro Merola, ambasador Italije u Beogradu.

"Informacije koje su stigle do mene jesu da Iveko u okviru potpisivanja ugovora sa Fijatom želi, u stvari, samo da se priključi toj velikoj automobilističkoj proizvodnji, na polju proizvodnje autobusa", kaže on.

To je nagovestilo i Ministarstvo ekonomije u nedavnom saopštenju gde se navodi da je, pored dogovora o svečanom potpisivanju ugovora o strateškoj saradnji, potpredsednik Fijata Alfredo Altavila preneo investicione planove Iveka i drugih kompanija iz grupe Fijat.

Nagovešteno je i da je dogovoreno da se odmah krene u njihovu razradu, što bi dovelo do otvaranja više hiljada novih radnih mesta.

Podsetimo, nedavno je Iveko tražio 200 hektara zemljišta za izgradnju nove fabrike.


"Iveco to sign deal with Zastava"
Iveco will sign an agreement with the Zastava factory on the same day as Fiat, B92’s sources say.

Iveco will manufacture buses in Kragujevac, and according to the plan, the production of buses will increase, which was confirmed to B92 by Kragujevac Mayor Nebojša Zdravković’s deputy.

The Fiat and Iveco investments will be the largest investments in Serbia since the democratic changes of October 2000.

Iveco will sign a memorandum on strategic cooperation with Serbia, the details of which will be defined later, according to the mayor’s deputy, who is also a member of the negotiating team.

While Zastava workers had feared that production of trucks would be shut down, Iveco will, in fact, be increasing production. It was agreed that Zastava would start producing buses too.

A brand new factory will also be constructed, though it is not yet clear whether the factory will be used for producing trucks or buses. Fiat and Iveco are expected to invest altogether over EUR 1bn, which will be the largest investment in Serbian industry thus far.

“I don’t know the details of the contract, so I cannot talk about figures, but it is very possible that there will be a parallel signing—that the agreement will be signed on the same day as the one with Fiat,” Italian Ambassador to Belgrade Alessandro Merola said.

The agreement with Fiat is scheduled to be signed on September 29.

“I have received information that Iveco wants to, as part of the agreement with Fiat, join the large-scale automotive production by manufacturing buses,” Merola said.

This was also hinted at by the Economy Ministry, which stated that Fiat officials had relayed their investment plans to Iveco and other companies within the Fiat group.

The Ministry added that it had also determined that the investment plans needed to be drafted immediately and that over a thousand new jobs would be created.

Iveco recently asked for 20,000 hectares of land to build a new factory.


Za FIAT-om dolazi i Manjeti Mareli
Svetski poznata kompanija za proizvodnju akumulatora gotovo sigurno dolazi u Srbiju. Ne isključuje se ni masovniji „prebeg" nekih italijanskih firmi iz Rumunije, kaže ambasador Alesandro Merola

U očekivanju potpisivanja ugovora italijanskog „Fijata" sa kragujevačkom „Zastavom", što će se, u prisustvu predsednika „Grupe Fijat" Serđa Markionea i šefa italijanske diplomatije Franka Fratinija, kao i domaćina predsednika Srbije Borisa Tadića, premijera Mirka Cvetkovića i potpredsednika vlade i ministra ekonomije Mlađana Dinkića, desiti 29. septembra u Beogradu, Srbiju su već „preplavili" italijanski privrednici.

U toku je, naime, poseta privredne i institucionalne delegacije Unije italijanskih komora Srbiji u kojoj se, pored Antonija Poletija, prvog čoveka Tršćanske komore, inicijatora i organizatora velikog poslovnog skupa u Beogradu, nalaze i najviši predstavnici 35 italijanskih preduzeća i kompanija iz najrazličitijih sektora.

Oni su ovde došli sa željom da u susretima i razgovorima sa srpskim privrednicima nađu stabilne partnere i da, zajedničkim snagama, ostvare i zajedničke interese. Računa se da će italijanski privrednici, uglavnom iz malih i srednjih preduzeća, za dva dana ostvariti čak oko sto osamdeset susreta i razgovora sa svojim potencijalnim partnerima iz Srbije. Razgovaraće se u Beogradu, posebno oko italijanske ponude za učešće njenih kompanija u modernizaciji srpske železnice, zatim mogućnog partnerstva u oblasti energetike i životne sredine, kao i u građevinarstvu.

Šumadija i Vojvodina su, čini se, ipak, najpoželjnija destinacija italijanskih privrednika. Dolazak „Grupe Fijat" u Srbiju podstakao je mnoge italijanske firme da i same, što pre, uđu u takozvane dodatne poslove, ubeđene da će, u saradnji sa srpskim partnerima, obezbediti dobre poslove. Mnoge italijanske firme žele da sa srpskim partnerima osnuju mešovita preduzeća koja bi opsluživala „Fijatovu" fabriku automobila u Kragujevcu. Kad se ima u vidu da će i „Iveko", iz sastava „Fijata" (autobusi i teretna vozila), 29. septembra takođe potpisati ugovor sa državom Srbijom o otvaranju svoje fabrike u Kragujevcu, o čemu je na jučerašnjoj konferenciji za štampu u hotelu „Hajat" govorio i italijanski ambasador u Beogradu Alesandro Merola, sasvim je izvesno da će se narednih meseci prisustvo italijanskih firmi u Srbiji znatno povećati. Ne isključuje se ni masovniji „prebeg" nekih italijanskih firmi iz Rumunije.

Sudeći po broju Italijana koji će se do srede „razmileti" po gradovima Vojvodine, u prvom redu po Staroj Pazovi, Inđiji, Rumi i Novom Sadu, severna srpska pokrajina je i te kako interesantna za italijanske firme. Tamo će Italijani nastojati da pronađu partnere za poslove u poljoprivredi, ali i u drugim sektorima

Trajni poslovi

Prema rečima Antonija Poletija, koji je „Fijatovu prethodnicu" doveo u Srbiju, Italijane ne zanimaju poslovi tipa „trange-frange", nego su došli s namerom da se ovde ukotve i da poslovi koje budu zaključili budu i stabilni i trajni. Italijani su, kaže on, zainteresovani da u Srbiji investiraju, a to znači da im nije namera da se sa ovog područja brzo povuku, što se dosad, povremeno događalo.

Govoreći za Biznis, gospodin Poleti je najavio i „gotovo siguran" dolazak u Srbiju velike italijanske kompanije „Manjeti Mareli", specijalizovane za proizvodnju akumulatora, alternatora, bobina, kao i elektronskih navigacionih i drugih sistema. Ova kompanija svoje fabrike, inače, ima u Francuskoj, Nemačkoj, Velikoj Britaniji, Španiji, Rusiji i Češkoj.

- Mogu vam reći i nešto što je, što se javnosti tiče, zaista ekskluziva, a to je da će doći i do jednog velikog prijatnog iznenađenja za Srbiju - dobićete još jednog italijanskog giganta, ali o kojoj je kompaniji reč, to, nažalost, još ne smem da vam kažem.

Italija je, pokazalo se još jednom, najpouzdaniji srpski partner. Kada je, pre tri godine, stupio na dužnost ambasadora svoje zemlje u Beogradu, gospodin Alesandro Merola je govorio kako nije zadovoljan ekonomskom saradnjom dve zemlje, smatrajući da ni izbliza nisu iskorišćene sve mogućnosti. Međutim, posle saradnje dve strane koja se, manje-više, svodila na trgovinu, u Srbiju su počele da pristižu banke, a zatim i osiguravajuće kompanije. To je već stvorilo dobru osnovu za veće i ozbiljnije poslove. Dolazak „Fijata" je, dakle, kruna evolucije dosadašnje saradnje, ali i veliki podsticaj mnogim drugim italijanskim kompanijama da dođu u Srbiju, čije im je tržište atraktivno, ali koje im je i odskočna daska za plasman svojih proizvoda (bez carina) na gigantsko tržište Rusije i, koliko sutra, na tržišta Ukrajine i Belorusije.


"Vino Župa" kupuje i mostarski "Hepok" - Aleksandrovčani otvorili i Fabriku za proizvodnju aseptični
"Vino Župa" kupiće uskoro mostarski "Hepok" i postati snažna multinacionalna kompanija i za evropske okvire, najavio je Radimir Šljivić, predsednik "Vino Župe".

Inače, aleksandrovačka kompanija je 4. septembra ove godine kupila na Skopskoj berzi vinariju "Povardarje" – Negotino.

Uz najavu da će "Vino Župa" postati najveći izvoznik u Rasinskom okrugu, Šljivić je najavio i veoma ambiciozni investicioni program vredan 10 mil EUR samo u ovoj godini, od kooperacije na podizanju novih zasada vinograda u župskoj kotlini, do podizanja novih fabrika i ulaganja u osvajanje novih tržišta u svetu.

Istina, ove investicije su samo nastavak ulaganja, koje je počelo od 2002. godine, kada je "Vino Župu", posle ekonomskog kraha i predstečajnog postupka, na aukciji kupio konzorcijum fizičkih lica iz Župe, sa Radimirom Šljivićem na čelu, a potom započeo oživljavanje i razvoj.

Deo tog investicionog programa je Fabrika za proizvodnju aseptičnih voćnih kaša, koja je otvorena povodom ovogodišnje "Župske berbe". U toj fabrici je moguće preraditi 5.000 kg voća za jedan sat, a investicija je vredna 2 mil EUR. U završnoj fazi je izgradnja kotlovskog postrojenja za sagorevanje biomase, čime se rešava ekološki problem otpada, koji je do sada opterećivao gradsku deponiju, i ostvaruju znatne uštede u potrošnji energenata.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta