Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
FBI na Volstritu
Američka federalna policija uključila se u potragu za uzrocima tekućeg urušavanja finansijskog sistema SAD
 
Američka federalna policija, čuveni Ef-Bi-Aj, otvorila je juče novu ispostavu na Volstritu.

Ekipa elitnih finansijskih islednika FBI pridružila se tako pokušajima američkog političkog vrha da spozna prave uzroke najteže finansijske krize u SAD posle Velike depresije tridesetih godina prošlog veka. Za početak, FBI je otvorio preliminarnu istragu o kvalitetu poslovanja četiri nedavno posrnule finansijske institucije: dva vodeća hipotekarna zajmodavca Fani Me i Fredi Mek, najjačeg osiguravajućeg društva Ameriken internešenel grup i propale banke Braća Liman, preneo je juče „Volstrit džornal”.

Spomenuti kvartet finansijskih institucija ostvario je – kao i čitav niz američkih, ali i stranih investitora – basnoslovne gubitke, poslujući na sada već urušenom tržištu stanogradnje SAD. Nakon nedavnog posrtanja Fani Me, Fredi Meka, Braće Liman i AIG-a, američki državni sekretar Henri Polson i guverner Centralne banke SAD sastavili su predlog sanacionog plana (na dve strane teksta sa ukupno 700 reči), težak 700 milijardi dolara i dostavili ga Kongresu na hitno usvajanje. Polson i Bernanke upozorili su vrh američke vlasti da ukoliko plan sanacije ne bude odobren u kratkom roku, posledice po Ameriku mogu biti razorne.

I, dok na Kapitol hilu članovi američkog Senata i Predstavničkog doma sa Polsonom i Bernankeom vode veoma neprijatnu debatu o detaljima njihovog predloga sanacionog programa, kriminalistička policija zašla je u poslovne knjige nekih do juče najuglednijih finansijskih institucija SAD.

„Za ugled Volstrita to je još jedan novi udarac”, prenosi Si-En-En.

Bez mnogo ulaženja u detalje, FBI je juče objavio da će preliminarno proveriti kvalitet poslovanja četiri finansijske institucije, od kojih je Centralna banka SAD spasila tri od bankrota u poslednjem času (osim Braće Liman). Od kraha američkog hipotekarnog tržišta avgusta 2007. godine, FBI je otvorio istragu po poslovanju 26 finansijskih institucija. Dva glavna pitanja istrage FBI vrte se oko dileme da li su ponuđači rizičnih stambenih kredita svesno obmanjivali potencijalne korisnike, a takođe da li je u kasnijoj preprodaji „sabprajm kredita” kupcima u Americi, ali i diljem sveta jasno predočen mogući poslovni rizik.

Koliko će FBI istraga komplikovanih finansijskih transakcija na Volstritu oslonjenih na rizično tržište hipotekarnih kredita trajati, za sada je neizvesno.

U međuvremenu, pojedini američki kongresmeni insistiraju na efikasnoj istrazi. „Ako američka vlada treba da pronađe između 800 i hiljadu milijardi dolara, dok su neki ljudi manipulisali i nameštali poslovne knjige, onda zahtevamo da odgovaraju za te postupke”, istakao je demokratski senator Patrik Lihi.

Dok na Kapitol hilu traje mučna debata o sadržaju sanacionog plana, visini neophodne sume za sanaciju privatnih finansijskih institucija novcem običnih poreskih obveznika, obimu ovlašćenja Polsona i Bernankea u korišćenju basnoslovnih sredstava, poslovanje Volstrita je pod sve jačom lupom.

Američka komisija za hartije od vrednosti otvorila je juče 50 istražnih postupaka o vrednovanju investicija vezanih za stanogradnju kod pojedinih američkih banaka. Tmurno raspoloženje na Volstritu juče je donekle popravila vest o galantnoj nameri multimilijardera Vorena Bafeta da uloži pet milijardi dolara u akcije posustale banke Goldman saks.


Jelašić: Inflacija će biti jednocifrena
Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić izrazio je očekivanje da će se do kraja godine ukupna inflacija u Srbiji smanjivati i ocenio da će biti jednocifrena, posle rekordnih 10,5 odsto koliko je u avgustu iznosila međugodišnja inflacija.
 
Jelašić je naglasio da će inflacija biti jednocifrena ukoliko predstojeći rebalans budžeta ne podstakne javnu potrošnju i dodao da ukoliko želimo da i u 2009. godini inflacija nastavi da pada, budžet za narednu godinu mora da bude restriktivan, što je bila i preporuka tehničke Misije MMF-a. 
Gostujući u programu RTS, guverner NBS je rekao da centralna banka već dve godine ukazuje da bi Srbija trebalo da uđe u novi aranžman sa MMF-om, koji bi doprineo da se popravi kreditni rejting zemlje, što bi dovelo do smanjenja kamatnih marži banaka u Srbiji.
"To bi značilo više jeftinijeg novca na tržištu, ne samo za građane u bankama, već i za državu ako ona želi da realizuje neki projekat", ocenio je on.


Dinkić: Predstavnici Dženeral elektrika sredinom oktobra u Srbiji
Potpredsednik Vlade Srbije Mlađan Dinkić izjavio je danas da će sredinom oktobra u Beograd doći predstavnici američke kompanije "Dženeral elektrik", koja je zainteresovana za izgradnju fabrike lokomotiva u Srbiji i za učešće u modernizaciji srpske železnice.

Dinkić, koji je i ministar ekonomije i regionalnog razvoja, učestvovao je sa predsednikom Srbije Borisom Tadićem na Globalnoj investicionoj konferenciji u Harvard klubu u Njujorku. On je, kako se navodi u saopštenju Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja, potvrdio da su u Njujorku uspostavljeni prvi kontakti sa menadžmentom "Dženeral elektrika" i da je poseta predstavnika te kompanije Srbiji najavljena za sredinu oktobra.
"Nakon investiconog simpozijuma u Harvard klubu, imali smo sastanak sa jednim od američkih giganata - 'Dženeral elektrikom'. Oni su zainteresovani da naprave fabriku lokomotiva u Srbiji, a takođe su zainteresovani da učestvuju u projektu modernizacije srpske železnice", rekao je Dinkić.
Prema njegovim rečima, "Dženeral elektrik" ima nameru da među srpskim kompanijama pronađe odgovarajuće dobavljače koji bi ovu kompaniju snabdevali delovima.

Dinkić je ocenio da je Srbija predstavljena na investicionom simpozijumu kao najatraktivnija zemlja za proizvodnju radi izvoza.
"Velikim svetskim investitorima predstavljeni su konkretni podsticaji koje nudi srpska Vlada za ulaganja u automobilsku, elektronsku i industriju informacionih tehnologija, a potencijalan interes za dolazak u Srbiju iskazale su kompanije iz IT oblasti", izjavio je potpredsednik Vlade.
"Srbija ima veliki interes da animira velike američke kompanije poput IBM-a, Intel-a, Dell-a, iz kompjuterske industrije i industrije informacionih tehnologija da dođu u Srbiju i cilj naše Vlade je da pored automobilske industrije, u narednom periodu oživimo i industriju informatike", rekao je Dinkić.


Vlada nije za predlog „Alpine“
Predlog austrijskih kompanija „Alpina“ i „Por“ da im Srbija dodeli koncesiju na gradnju buduće trase autoputa od Ostružnice do Preljine, kako „Blic“ saznaje, nije naišao na odobravanje članova Vlade.
 
Na sastanku koji je u ponedeljak održan u Vladi Srbije, članovi komisije nisu odlučivali o predlogu austrijskih kompanija za takozvani sporazumni raskid ugovora, već su se, kako navodi naš izvor, „samo informisali“.

Kao što je poznato, austrijske kompanije su tražile da dobiju gradnju deonice budućeg autoputa u zamenu za odustajanje od trase Horgoš-Požega. U slučaju da ovaj predlog ne prođe, žele da im bude isplaćeno čak 35 miliona evra na ime dosadašnjih troškova koje su imali oko pripremanja celog posla. Predlog su uputili pre nedelju dana, a članovi Vlade su ovu inicijativu razmatrali u ponedeljak.
„Većinsko raspoloženje učesnika sastanka koji je isključivo bio posvećen ‘Alpini’ je da je ovakav predlog nezakonit i da treba da bude odbijen. Nije bilo zvaničnog izjašnjavanja, ali je jasno da je većina članova protiv ovakve inicijative“, kaže izvor „Blica“.
Kako se očekuje ukoliko dođe do izjašnjavanja, ova ideja neće biti prihvaćena i za gradnju puta od Ostružnice do Lajkovca, a potom i za deonicu do Preljine, biće raspisan tender, tvrdi naš izvor. Tako da niko od potencijalnih izvođača radova neće imati prednost.
U predlogu „Alpine“ planirana je i dinamika radova, čime je ovaj konzorcijum duboko zašao u saobraćajnu politiku jedne države. Tako je navedeno da se deonica od Ostružnice do Lajkovca u dužini od 52,2 kilometra izgradi kao autoput, a potom bi bio izgrađen i poluautoput do Preljine.


IMF calls for restrictive fiscal policy
The International Monetary Fund, IMF, has warned the government that it must conduct a more restrictive fiscal policy.

This should come in order to implement economic reforms and lower public spending, it was heard in Belgrade today.

Privatization, restructuring of companies and cutting business spending are key elements for strengthening Serbia’s export offer, the chief of the IMF technical mission to Serbia Albert Jaeger said,.

He told Tanjug that the Serbian government did not ask for a new arrangement with the IMF, but that there are a couple days left to reach agreement on minor details.

Stating that IMF will offer regular advisory services to Serbia regardless of whether a new arrangement is made, Jaeger said that inflation in Serbia has started to fall after a sharp increase in the first half of the year.

He said that the economic growth of the Serbian industry in this year and 2009 will be at the level of about six or seven percent, but warned that the economy is still spending too much.

Even though export is growing impressively, the IMF official said, since it had a low starting point, it is still falling behind on imports, which means that the foreign debt is still growing.

Jaeger said that the deficit of Serbia’s current account will exceed 18 percent of the GDP in 2008 and that Serbia spends RSD 500bn more for the year than it earns, and is therefore forced to owe debt abroad.

Speaking of the coming rebalancing of the budget which the government is preparing for the end of the month, Jaeger said that “strict cuts” must be made in order to avoid increased expenditure.

He said that this years rebalancing of the state budget will have a significant effect on next year's budget.

Jaeger pointed out that Serbia should not give in to pressure to increase spending next year, adding that the proposed increase in pensions to 70 percent of average salaries in 2009 and an increase in public investments in infrastructure would up the fiscal deficit by a possible added five percent of the GDP.

As far as monetary policy are concerned, he said that the National Bank of Serbia should concentrate on decreasing inflation, since it has failed to keep the rising prices inside the three to six percent limit.

Jaeger said that the rising inflation, which has reached a rate of 10 percent, is the result of the increase of the prices of fuel and food on the world market, which has affected other countries in the region as well.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta