Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Boing i Dženeral elektrik u Srbiji?
Beograd, Njujork -- Boris Tadić potvrdio da je kompanija Boing ponovo zainteresovana za ulaganje u Srbiju. Mlađan Dinkić kaže da je Dženeral elektrik zainteresovan za železnicu.
Predsednik Srbije se sastao u Njujorku sa rukovodstvom te američke kompanije. "Ponovo, uprkos velikoj krizi u aviokompanijama, Boing jeste zainteresovan da uđe u Srbiju u mnogim oblastima: servisiranje aviona, obnova motora i tako dalje", rekao je Tadić.

Predsednik Tadić najavljuje da će razgovori sa Boingom biti nastavljeni jer Srbija želi ulaganja u avioindustriju.

A potpredsednik Vlade Mlađan Dinkić izjavio je da će sredinom oktobra u Beograd doći predstavnici američke kompanije Dženeral elektrik. Ta kompanija je zainteresovana za izgradnju fabrike lokomotiva u Srbiji i za učešće u modernizaciji srpske železnice.

Dinkić, koji je i ministar ekonomije i regionalnog razvoja, učestvovao je sa Borisom Tadićem na Globalnoj investicionoj konferenciji u Klubu "Harvard" u Njujorku.

On je, kako se navodi u saopštenju Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja, potvrdio da su u Njujorku uspostavljeni prvi kontakti sa menadžmentom Dženeral elektrika i da je poseta predstavnika te kompanije Srbiji najavljena za sredinu oktobra.

"Nakon investicionog simpozijuma u Harvard klubu, imali smo sastanak sa jednim od američkih giganata - Dženeral elektrikom. Oni su zainteresovani da naprave fabriku lokomotiva u Srbiji, a takođe su zainteresovani da učestvuju u projektu modernizacije srpske železnice", rekao je Dinkić.

Prema njegovim rečima, Dženeral elektrik ima nameru da među srpskim kompanijama pronađe odgovarajuće dobavljače koji bi tu kompaniju snabdevali delovima.

Dinkić je ocenio da je Srbija predstavljena na Investicionom simpozijumu kao najatraktivnija zemlja za proizvodnju radi izvoza.

"Velikim svetskim investitorima predstavljeni su konkretni podsticaji koje nudi srpska vlada za ulaganja u automobilsku, elektronsku i industriju informacionih tehnologija, a potencijalan interes za dolazak u Srbiju iskazale su kompanije iz IT oblasti", izjavio je potpredsednik Vlade.

"Srbija ima veliki interes da animira velike američke kompanije poput IBM-a, Intela, Dela, iz kompjuterske industrije i industrije informacionih tehnologija, da dođu u Srbiju, i cilj naše vlade je da - pored automobilske industrije - u narednom periodu oživimo i industriju informatike", rekao je Dinkić.

U saopštenju se navodi da su, na Globalnom investicionom simpozijumu u Njujorku, na kome su se susreli najveći svetski investitori i zvaničnici i ministri zemalja sveta, svoje uspešno poslovanje i preporuku za investiranje u Srbiju predstavile kompanije US Stil, Bol pekedžing i Spinejker.

Moderator prezentacije Srbije u Njujorku bio je bivši predsednik Evropske banke za obnovu i razvoj Žan Lemijer, navodi Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja.


Čačanska banka: Dragan Jovanović: Tražimo stranog strateškog partnera
Ako postoji sektor srpske privrede u kome vlada konkurencija, onda je to svakako bankarstvo. Pored toga, u sektoru vladaju striktni propisi i kontrola NBS, pa je vredno pažnje kada jedna mala regionalna banka uspe da ostvari višestruki rast tokom proteklih nekoliko godina, a pri tome vrednost banke kroz dokapitalizaciju prizna i igrač svetskog ranga - Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Ipak, ni Čačanska banka nije ostala imuna na potrese na finansijskom tržištu, mada cena akcija Banke, prema rečima Dragana Jovanovića predsednika IO banke, nije merilo uspeha poslovanja.

- Cena akcija Čačanske banke, kao i cena akcija uopšte na Beogradskoj berzi ne odražavaju realno stanje u poslovanju privrednih subjekata. Čačanska banka poslednjih godina uspešno posluje. Imamo stalan rast aktive, štaviše, naša aktiva se već nekoliko godina svake godine udvostručuje. Dobit je za prvih osam meseci iznosila 250 miliona dinara, što znači da bi do kraja godine trebalo da ostvarimo veću dobit nego prošle godine, kada je iznosila 377 miliona dinara. Praktično sve postavljene ciljeve realizujemo. To što su akcije padale od kraja prošle godine pre svega je prouzrokovano svetskom finansijskom krizom i negativnim trendovima koji su se odrazili i na Beogradsku berzu.

Da li razmatrate da izađete na A listing Beogradske berze?

- Razmatramo tu mogućnost, ali nismo doneli definitivnu odluku. Trenutak je takav da to ne bi nešto posebno doprinelo poslovanju Čačanske banke. Ako odlučimo, svakako možemo izaći, jer ispunjavamo sve neophodne uslove, ali lično mislim da sada nije pravi trenutak za to.

Da li razmišljate o strateškom partneru?

- Vlasnička struktura Čačanske banke je takva da u njoj učestvuju država sa 38 odsto, EBRD sa 25 odsto, strana pravna lica, ali i deo domaćih pravnih i fizičkih lica. Definitivnu odluku o prodaji većinskog paketa akcija Čačanske banke doneće predstavnici države i EBRD, a prema našem trogodišnjem poslovnom planu, to bi trebalo da se dogodi 2010. godine.

Koliko vam je dokapitalizacija EBRD pomogla u razvoju banke?

- Nesumnjivo je da je jedan od značajnijih momenata u poslovanju Banke u poslednjih nekoliko godina bila dokapitalizacije od strane EBRD, i to ne samo zbog povećanja kapitala Banke za 15 miliona evra. Dokapitalizacijom smo implementirali savremene standarde bankarskog poslovanja, što je dalo značajan podsticaj za razvoj svih poslovnih aktivnosti i od tada ostvarujemo ubrzan razvoj. Mi smo tokom 2006. i 2007. godine povećavali aktivu četiri puta, povećali bazu klijenata i od jedne lokalne banke prerasli u regionalnu banku. Sa otvaranjem filijala u Nišu i Novom Sadu, svoje poslovanje smo proširili na područje cele države.

Kako na ovako plitkom tržištu možete opstati kao čisto srpska banka, bez stranog partnera?

- Mi jesmo srpska banka i zajedno sa kapitalom države domaći kapital je većinski u odnosu na kapital stranih investitora. Ali iako su naši rezultati poslovanja izuzetni, ne možemo uspešno funkcionisati na tržištu na duže staze, bez jakog stranog partnera. Domaći izvori sredstava su mali, nedovoljni i uglavnom su kratkoročni.

Da li se razmišlja o udruživanju sa nekom domaćom bankom?

- Ta opcija sa stanovišta Čačanske banke nije aktuelna. Naša politika razvoja ide u pravcu da se do 2010. godine nađe strateški partner, pre svega strana banka ili strana finansijska institucija.

Prokomentarišite sve veći nivo krosborder kredita?

- Oni su nužnost i realnost i banke ih koriste da bi izbegle obaveznu rezervu od 45 odsto. Činjenica je da su domaće banke u nepovoljnijem položaju, jer one nisu u poziciji da obezbede tu vrstu kredita za svoje klijente.

Ali, to vam je nelojalna konkurencija.

- Ta ocena svakako stoji, ali se nadam da Narodna banka Srbije ima u vidu da nas to dovodi u neravnopravan položaj i da će preduzeti mere u pravcu smanjenja stope obavezne rezerve za devizne depozite iz inostranstva.

Firme koje se tako kreditiraju ne ulažu najčešće u proizvodnju. Kako da se opravdava ovaj vid kreditiranja?

- Ne mogu da dam takvu ocenu. Ako su korisnici kredita proizvodna preduzeća, ona svakako ta sredstva ulažu u proizvodnju. Ako su to trgovinske ili druge firme, onda one ulažu u svoju osnovnu delatnost. Suštinski je bitno naglasiti da su ti krediti dostupni pre svega korporativnim klijentima i da korišćenje ovih kredita nije u direktnoj suprotnosti sa merama monetarne politike NBS, koje su donošene da bi se ograničilo i smanjilo zaduživanje stanovništva.

Šta mislite o preporukama NBS da banke treba da budu jasnije u prezentaciji troškova građanima?

- To je sasvim u redu i klijent treba da bude upoznat sa svim uslovima iz ugovora. Primedba NBS se odnosila na slučajeve promene, odnosno povećanja visine kamatnih stopa na kredite u slučajevima kada je ta mogućnost ugovorena i kada su banke korišćenjem ovlašćenja iz ugovora menjale visinu kamatnih stopa. Preporuka NBS ide u pravcu da se građani zadužuju kod banaka koje ugovaraju fiksnu kamatnu stopu i koje ne ugovaraju mogućnost promene visine kamatne stope tokom korišćenja kredita.

Mi nismo vršili promenu kamatnih stopa kod već odobrenih kredita, jer smatramo da to nije popularno i da bi to imalo negativan odjek kod naših klijenata. Naše marže su sada manje, ali i dalje obezbeđuju profitabilnost.

U kojoj meri ste angažovani u sektoru privrede?

- U našem portfoliju dominiraju mala i srednja preduzeća i korporativni klijenti, dok stanovništvo učestvuje sa 10 do 12 odsto. Ne može se reći da je dominantno učešće privrede u portfoliju tajna našeg uspeha. Mislim da je to pre odnos prema klijentima i kvalitet usluga koje pružamo. Naime, profit i marže su znatno veći kod poslova sa stanovništvom, ali mi smo se opredelili za poslovanje sa malim i srednjim preduzećima. Iz godine u godinu beležimo rast kredita koje odobravamo privrednim klijentima. Za prvih osam meseci ove godine ostvarili smo rast u ovom segmentu za više od 60 odsto.


Metalac (MTLC): Robot "Radiša" pravi posuđe
U kompaniji "Metalac" u Gornjem Milanovcu danas je predstavljena javnosti nova linija za brušenje u fabrici posuđa, kojom upravlja robot proizveden u novosadskoj firmi "ICM elektroniks".

Gornjomilanovački robot ima fabrički naziv "Vega", ali su mu danas novinari nadenuli srpsko ime "Radiša".
Generalni direktor "Metalca" Petrašin Jakovljević rekao je da se ovom inovacijom u proizvodnji emajliranog posuđa gornjomilanovačka kompanija svrstala među tri vodeće u svetu.
Robotizacijom jedne od linija postižu se veća produktivnost, vrhunski kvalitet i humaniji uslovi za rad.
"Ništa bolje od ovoga što je instalirano u 'Metalcu' za ovu vrstu posla nije napravljeno, a sve je, uglavnom, rezultat domaće pameti po uzoru na neka japanska rešenja", rekao je Dragan Nikić, generalni direktor "ICM elektroniksa".
U nabavku četiri moderne brusilice i robota uloženo je oko 150.000 evra, a kapacitet proizvodnje je 400 jedinica na sat.
Direktor "Metalac posuđa" Aleksandar Marković kaže da je za tu firmu specijalno kreirana robotska ćelija za brušenje emajliranog posuđa, koje se kasnije zaštićuje galvanskim slojem, čime se dobija najviši nivo kvaliteta, uz istovremeno poštovanje ekološke zaštite.
On je ukazao da posuđe sa galvanskim rubom spada u trenutno bakteriološki najzdravije posuđe na svetskom tržištu, koje pored "Metalca" proizvode još samo dve nemačke firme.
Kompanija "Metalac" upošljava oko 1.800 radnika i ostvaruje godišnji izvoz od gotovo 20 miliona evra, a novosadski "ICM elektroniks" je u avgustu počeo izgradnju prve srpske fabrike robota u Platičevu.


Dinkić says General Electric reps to visit
Deputy PM Mlađan Dinkić said on Thursday that representatives of General Electric will arrive here in mid-October.

According to Dinkić, the U.S. company is interested in the construction of a locomotive factory in Serbia and participation in the modernization of the Serbian Railways.

He confirmed that initial contacts had already been established with the General Electric management in New York and that its representatives said they would visit Serbia next month.

According to the minister, the company has the intention of finding partners in the Serbian market which would supply it with the parts.

Dinkić assessed that at the Global Investment Symposium, "Serbia had been presented as the most attractive country for the production of goods designed for export".

“Serbia is highly interested in encouraging major U.S. companies such as IBM, Intel and Dell, all from the computer industry and IT sector, to come to Serbia, and the goal of our government is to liven up not only the country's car industry, but its IT industry of informatics as well," he was quoted as saying.


Vršački vinogradi ulažu 11,4 mil. €
Planirane investicije u kompaniji Vršački vinogradi u narednom periodu su 11,4 miliona evra, kaže direktor marketinga tog preduzeća Marin Turika.

Najavljene investicije, koje se već uveliko sprovode, odnose se na nove mašine za punjenje vina i etiketiranje, opremu za preradu groždja i negu vina, kao i na redizajn ambalaže koja je prilagođena savremenim potrebama trzišta, izjavio je Turika.

On je dodao da poseban značaj za bolje uslove za uzgoj i proizvodnju grožđa predstavlja i namenska investicija kompanije od dodatnih 1,2 miliona evra u sistem za navodnjavanje koji će biti instaliran na 300 hektara vinograda, a čija je realizacija planirana do kraja ove godine.

Inače, ove godine, kako je rekao Turika, očekuje se prinos od 800 do 830 vagona grožđa, boljeg kvaliteta nego prosle godine koja je važila za veoma dobru. Podrumski kapaciteti kompanije "Vršački vingradi" iznose 34,2 miliona litara.

"Vršački vinogradi" posluju kao Akcionarsko društvo od 1998. godine, a privatizovani su 11. juna 2007. godine, posle tendera koji je trajao četiri i po godine.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta