Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
MMF:Finansijska kriza ima "sistemski karakter"
Rukovodstvo Medjunarodnog monetarnog fonda (MMF) ocenjuje da sadašnja globalna finansijska kriza ima "sistemski karakter" i da može ozbiljno ugroziti i zemlje sa tranzicionom (prelaznom) ekonomijom.

Direktor MMF -a Dominik Štros Kan je upozorio, u intervjuu za američi dnevnik "Njujork tajms", da SAD, Evropska unija, Kina i druge zemlje sa jakim ekonomijama moraju pronaći usaglašeno rešenje za izlazak iz sadašnjih teškoća.
Štros Kan je ukazao da bi kriza posebno mogla da bude opasna za zemlje istočne Evrope koje dosta zavise od priliva stranih investicija i imaju probleme zbog hronično visokog platnog deficita.
Čelnik MMF - a smatra da je sada ugroženo više od 20 zemalja, ali je odbio da ih pobroji. Ekonomisi, medjutim, ističu da su u toj grupi država najviše ugrožene Bugarska, Estonija, Rumunija i Turska, ali takodje i Južnoafrička republika, Nigerija, Venecuela i Ekvador.
Navedene i druge ugrožene zemlje suočiće se, prema analizi specijalista bankarske grupacije "Morgan stenli", već naredne godine sa osetno manjim prilivom kapitala nego u 2008.
"Morgan stenli" predvidja, naime, da priliv kapitala u zemlje sa tranzicionom privredom iduće godine neće biti veći od 550 milijardi dolara, što je 180 miljardi dolara manje od očekivanog priliva u 2008.
Ubrajanje Venecuele u grupu zemalja koje mogu pretrpeti veliku štetu zbog tekuće globalne finansijske krize može se dovesti u vezi sa tumačenjem ekonomista da ni zemlje velike izvoznice nafte i drugih sirovina ne mogu biti sasvim sigurne od loših posledica tekućih potresa u svetskoj ekonomiji.
Zanimljivo je i mišljenje Štros Kana o kretanjima u ruskoj, brazilskoj, indiijskoj i kineskoj privredi. Tim ekonomija se, zbog tekuće finansijske krize, ne može dogoditi "ništa strašno", smatra dikretor MMF - a.
Sve navedene četiri zemlje imaju ogromne spoljnotrgovinske viškove i zamašne devizne rezerve, što je najbolja garancija da se mogu uspešno suprotstaviti tekućoj krizi, tvrdi Štros Kan.
Komentator "Njujork tajmsa" ocenjuje, analizirajući najnovije, učestale, nastupe Štos Kana, da je to pokušaj vraćanja važne uloge koju je ranije MMF imao u svetskoj ekonomiji.
List tvrdi da MMF, čije sedište se nalazi u Vašingtonu, u rešavanju sadašnje krize nema tako bitnu ulogu kao u periodu od pre desetak godina, kada su se dogodili veliki finansijski potresi u Aziji, Rusiji i Latinskoj Americi.


Produžena nervoza na američkom tržištu akcija
Na američkom tržištu akcija ovonedeljno poslovanje je noćas okonačano u znaku produžene nervoze investitora, zbog oklevanja Kongresa SAD da prihvati vladin paket pomoći za ugrožene banke i druge finansijske organizacije, prenose danas vodeće svetske novinske agencije iz Njujorka.

Najpoznatiji Dau džons indeks, koji meri prosečnu vrednost akcija 30 vodećih industrijskih firmi u SAD, bio je tokom završne trgovine na Volstritu ipak u porastu od 1,1 odsto i zaključen je na 11.143,13 poena, nakon što je prethodna četiri dana izgubio dosta od predjašnje vrednosti.
Istovremeno je indikator američkih visokotehnoloških kompanija - Nazdak - blago oslabio - 0,2 procenta - na 2.183,34 poena.
Zabeležen je, istovremeno, blag rast Standard purs 500 indeksa koji je, medjutim, u toku cele tekuće sedmice oslabio više od četiri procenta.
Već poslovično visoka napetost tržišnih poslenika na Volstritu juče je dostigla vrhunac nakon saopštenja da je Američki Ured za kontrolu nad štednjom zatvorio najveću domaću štedionicu "Vašington Mjučual".
Aktiva "Vašington Mjučual" procenjena je na oko 307 milijardi dolara, pa je, prema oceni analitičara, reč o daleko najvećem krahu u istoriji američkog bankarskog sektora.
Bankarsku aktivu posrnule štedionice će, kako je prenela agencija Blumberg, za samo 1,9 milijardi dolara kupiti banka "JP Morgan čejs", čime je praktično došlo do fuzije dve banke, ali su se na tržištru akcija munjevito proširili glasovi da je to još jedna potvrda "velikog nereda" koji je zahvatio američko finansijsko tržište.
Vest o kolapsu najveće američke štedionice odmah je rezultirala skokom akcija "JP Morgan čejs" za više od četiri odsto, ali su cene hartija drugih banaka, ne samo u SAD već i Evropi, uglavnom bile u osetnijem padu.
Konfiskacija i prodaja "Vašington Mjučuala" je za sada, prema objašnjenju tržišnih analitičara na čije mišljenje se poziva Blumberg, najnoviji i odlučni korak američke vlade u nastojanju da "očisti" bankarski sektor, koji je suočen sa lošim hipotekarnim kreditima.
Previranja na efektnim berzama sinoć se nisu bitnije odrzila na kurs dolara, jer je američka valuta na matičnoj berzi u Njujorku imala, tokom završne trgovine, uglavnom stagnantan kurs prema evru i drugim jakim takmacima.
Dolar trenutno oscilira u uskom rasponu od 1,465 za evro, oko 106 jena i nešto manje od 1,85 za funtu sterlinga, navodi se u izveštaju agencije Rojters.


Nema zainteresovanih za kupovinu "Jat ervejza"
Ni jedna kompanija nije otkupila tendersku dokumentaciju za aviokompaniju "Jat ervejz", prenela je danas televizija B92 pozivajući se na informacije Sindikata pilota.

"Koliko smo mi saznali nije bilo zainteresovanih za otkup tenderske dokumentacije", kazao je za B92 predsednik Sindikata pilota Jat ervejza Milan Jovanović.
Kako prenosi ta talevizija, ni u Agenciji za privatizaciju ni u Ministarstvu ekonomije Srbije nisu želeli da potvrde ili demantuju te navode.
Rok za podnošenje pisanog zahteva za otkup tenderske dokumentacije za privatizaciju "Jat ervejza" istekao je u petak, 26. septembra u 16.30.
Tender za "Jat ervejz" raspisan je 31. jula ove godine.
Početna cena na tenderu za najmanje 51 odsto kaptitala bila je 51 milion evra. U medijima su kao zainteresovani za kupovinu srpske aviokompanije pominjani ruski "Aeroflot", nemački "Er Berlin", "Er Island" i "Er Indija".

Ministar ekonomije Srbije Mlađan Dinkić ranije je agenciji Beta kazao da će država finansirati restrukturiranje "Jat ervejza" ako tender za prodaju te aviokompanije bude neuspešan.
"Ako ne bude zainteresovanih za kupovinu Jata neće se ići na snižavanje cene već na promenu strategije i restrukturiranje kompanije", kazao je on.
Dinkić je kazao da bi u tom slučaju država sopstvenim sredstvima restrukturirala kompaniju i kupila nove avione, a o izlasku kompanije na berzu razmišljalo bi se za nekoliko godina.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta