Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Milijardu evra minimalno ulaganje u NIS
Čvrst stav ruskog „Gasproma“ o tome da ne žele da povećaju sumu za kupovinu domaće naftne kompanije, sada već vodi ka zaključku da će NIS biti prodat po ranije ugovorenoj, ali znatno nižoj ceni od 2,2 milijarde evra. Ipak, postoje delovi sporazuma o kojima se još može pregovarati, pa tako Srbija nikako ne sme da odustane od svojih nalazišta nafte, investiranja prvenstveno u istraživanja i proizvodnju, kao i od prolaska magistrale gasovoda „Južni tok“ kroz našu teritoriju.

Stručnjaci smatraju da je najpre potrebno pregovarati o visini investicija jer 500 miliona evra na koje se strateški partner obavezao nije dovoljna suma.

- Mi imamo dokument o programu ostvarivanja strategije naftne privrede. Tu stoji da su nam potrebne minimalne investicije od milijardu pa do 1,4 milijarde evra. U tom smislu nam je potrebno povećanje investicija, a takođe se mora pregovarati o njihovoj dinamici i u šta je najpre potrebno investirati - objašnjava za „Blic“ stručnjak za energetiku Zorana Mihajlović-Milanović.
Ona ističe kako je još jedno ključno pitanje u ovom trenutku za nas domaća nafta, odnosno istraživanje i eksploatacija nafte i gasa.
- Važno je da se pregovara o domaćoj nafti jer bi nju trebalo izuzeti iz privatizacije NIS-a, mada ja mislim da je to sada već skoro nemoguće.
Ako se ne bude postigao dogovor o tome sa Rusima, onda oni treba da se obavežu da će ulagati u nalazišta u Srbiji i Angoli. Tako je potrebno da u pregovorima tražimo bar milijardu evra za investicije - napominje ona.
Zorana Mihajlović-Milanović kaže da je sledeći korak koji bi trebalo da napravimo insistiranje u ulaganje u rafinerije.
- One moraju da budu tehnički, ekonomski i ekološki efikasne. To su ključne stvari u koje treba ulagati dok najmanje treba ulagati u trgovinu - ističe ona.
Ono što predstavlja još jedan bitan deo čitavog sporazuma sa ruskom kompanijom „Gaspromnjeft“, a o čemu se sve više govori u javnosti, jeste prolazak kraka gasovoda „Južni tok“ kroz našu zemlju. Tačan ishod ovog zajedničkog projekta „Gasproma“ i italijanske kompanije „Eni“, po kojem bi gas trebalo da ide trasom od ruskog Beregovaja ispod Crnog mora do Bugarske, i dalje preko Srbije do severne Italije, znaće se tek početkom naredne godine! Trenutno se radi studija izvodljivosti ovog toka, koja bi trebalo da bude završena u prvom kvartalu 2009. godine.
Dobar poznavalac prilika na tržištu energenata koji je želeo da ostane anoniman ističe kako je bitno da sačekamo ovu studiju izvodljivosti jer trasa još nije određena.
- Za sada se zna da je dat predlog da u ovom projektu učestvuju i Slovenija, BiH, dok bi se Hrvatska priključila na gas iz Mađarske, a ne preko nas. Ono što je bitno istaći, to je da nije realno da gasovod prođe kroz Rumuniju. Rusi ne pregovaraju sa Rumunima o tome jer Rumuni preferiraju „Nabuko“ gasovod, a imaju i složene odnose sa Rusijom. Time se ne dovodi u pitanje prolazak kraka kroz Srbiju jer je ona tu samo karika u lancu - objašnjava naš sagovornik.
Zorana Milanović smatra da tek kada ta studija bude doneta možemo izvesno znati gde gasovod ulazi u našu zemlju, kao i koji je njegov kapacitet.
- Mi bi trebalo u suštini da tražimo veći kapacitet gasovoda jer kapacitet od oko 10 milijardi kubnih metara koji je pominjan nije magistralni gasovod. Mi sada imamo situaciju da nam se uzima NIS, a daje gasovod, pa bi trebalo da tražimo da taj gasovod ima bar 15 milijardi kubnih metara godišnjeg kapaciteta - priča Zorana Milanović.
Još jedna od tema u okviru ovog sporazuma bilo je i podzemno skladištenje gasa koje bi se vršilo u Banatskom Dvoru. Ruska kompanija izrazila je zainteresovanost za ulaganje u skladište.
- Gasnim sporazumom dogovoreno je da se tu skladišti oko 350 miliona kubnih metara gasa, a zna se da je kapacitet skladišta oko 600 miliona kubnih metara. Kada bi se njegovi potencijali iskoristili, Banatski dvor bi mogao da postane regionalni centar za skladištenje gasa. Čak i ako strateški partner ne bi izrazio zainteresovanost za to, mi to možemo sami da radimo u zimskim mesecima jer je najprofitabilniji posao u vezi sa gasom posedovanje skladišta - zaključuje Zorana Milanović.


Devizne rezerve Srbije 9,98 milijardi evra
Ukupne devizne rezerve Srbije na kraju avgusta iznosile su 9,98 milijardi evra, saopstila je danas Narodna banka Srbije (NBS).

Devizne rezerve NBS povećane su u avgustu za 235,2 miliona evra i na kraju tog meseca iznosile su 9,5 milijardi evra, odnosno 14 milijardi dolara, što je pokrivenost novčane mase od 326 odsto.

Kako je saopšteno, devizne rezerve banaka su poslednjeg dana avgusta iznosile 483,2 miliona evra.
Avgustovskom povećanju deviznih rezervi NBS u evrima doprinele su pozitivne međuvalutne promene zbog smanjenja vrednosti evra u odnosu na dolar, kao i rast tržišne vrednosti stranih hartija od vrednosti, u ukupnom iznosu od 130,6 miliona evra, dodaje se u saopštenju.


„Fijat” stiže, samo što nije
Do isteka važnosti Memoranduma o razumevanju, koji je tek „dogovor u načelu” dve strane, ostalo je samo mesec i po dana, a datum stavljanja parafa na obavezujući komercijalni ugovor opet se odlaže

Kragujevac – „Fijat“ je stigao, a možda i nije! Memorandum o razumevanju, uobičajeni ali neobavezujući dokument između dva poslovna partnera, potpisan je još šestog maja ove godine, u okviru svečane proslave Đurđevdana, Dana grada Kragujevca. Komercijalni ugovor, obavezujući za obe strane, u kome se precizno definišu prava, obaveze i rokovi, međutim, još uvek nije na vidiku. Odatle i dilema iskazana u prvoj rečenici. Dilema, međutim, prerasta u bojazan, ako se zna da važnost Memoranduma ističe za mesec i po dana, krajem oktobra ove godine.

Kada će biti potpisan ugovor sa „Fijatom“? Da ne pominjemo izjave iz maja, juna, jula, avgusta, krenućemo od ovog meseca.

„U prvoj nedelji septembra“, izjavio je nedavno za „Politiku“ Nebojša Zdravković, zamenik gradonačelnika Kragujevca i član radne grupe za pregovore sa Italijanima. „Sredinom meseca“, odgovorio je na isto pitanje Zdravkovićev partijski šef, ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić. Predsednik Srbije Boris Tadić bio je oprezniji. „Ugovor sa ’Fijatom’ je obiman i nimalo jednostavan posao“, objašnjavao je predsednik pred put u Brisel, napomenuvši kako bi sve trebalo da bude završeno u septembru.

Najkonkretniji je bio potpredsednik vlade Božidar Đelić. „Nekoliko dana nakon ratifikacije SSP-a (Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom) Šumadija i Kragujevčani će dobiti ugovor sa ’Fijatom'“, izjavio je nedavno u Narodnoj skupštini, obrazlažući potrebu za ratifikacijom SSP-a.

Povezanost ugovora sa „Fijatom“ i SSP-om najbolje je objasnio premijer Mirko Cvetković u intervjuu za „Politiku“. „Fijat“ nije postavio takav zahtev, rekao je premijer, ali je i dodao da bez bescarinskog izvoza Italijani nemaju kome da prodaju 200.000, odnosno 300.000 automobila, koliko misle da prave u Kragujevcu.

Zašto ugovor sa „Fijatom“ još uvek nije potpisan? Osim što je to „obiman i nimalo jednostavan posao“, predsednik Boris Tadić je rekao i kako „infrastrukturu moramo da dovedemo do Kragujevca“.

Što se toga tiče, „Fijatovi“ zahtevi su odavno poznati: autoput ka Batočini u dužini od 30 kilometara, rekonstrukcija pruge Kragujevac–Lapovo (otprilike iste kilometraže), južna i severna obilaznica koje još nisu počete da se grade, gasovodna i električna mreža daleko većeg kapaciteta od dosadašnje, te niz drugih tehnoloških izmena u samoj „Zastavi“.

I da je samo polovina od ovih zahteva na pregovaračkom stolu, pa bi bilo mnogo. Jer, kako za godinu ili dve izgraditi ono što se nije moglo za prethodnih dvadeset ili trideset!?

Autoput ka Batočini, na primer, pojavio se kao ideja još sedamdeset i neke godine prošlog veka, a za poslednje četiri godine izgrađeno je svega pet kilometara te deonice. Da stvar bude komplikovanija, ministarka za NIP Verica Kalanović nedavno je u Kragujevcu izjavila kako za deonicu kroz Batočinu i Lapovo ne postoje projekti, a nisu rešeni ni imovinskopravni odnosi oko otkupa zemljišta.

Možda i ovi zahtevi nisu zvanično postavljeni? Možda su to, kako je izjavio zamenik gradonačelnika Kragujevca Zdravković, zahtevi u „sklopu svetskih standarda“, jer „Fijat” u Kragujevcu namerava da pravi istu fabriku kao svoju u Torinu. Sve je moguće, ali nije problem jesu li zahtevi ove ili one prirode, već to što „Fijat“ ovde namerava da pravi 300.000 automobila godišnje. Taj obim proizvodnje, međutim, nije moguće dostići bez novih i većih infrastrukturnih kapaciteta.

Ukoliko želi ugovor sa „Fijatom“, država će, po svemu sudeći, morati da „zavrne rukave“, jer Italijani u Srbiju donose investiciju vrednu 800 miliona evra. Moraće i da „odreši kesu“, pošto je za investicije u kragujevačku infrastrukturu, prema rečima ministarke Kalanović, potrebna suma koja „daleko prevazilazi 150 miliona evra“.


Parliament ratifies SAA, Russian energy deal
MPs have ratified the SAA, the Transitional Agreement with the EU, and the energy agreement with Russia.
140 MPs from the governing coalition and the Liberal Democratic Party (LDP) voted for the Stabilization and Association Agreement (SAA), while 28 from the Democratic Party of Serbia (DSS) and New Serbia (NS) voted against.

Serb Radical Party (SRS) MPs and Tomislav Nikolić's new Forward Serbia MP club abstained.

They did, however, vote in favor of the energy agreement with Russia, which received the support of 214 MPs, including all those from the governing coalition, except four from the League of Vojvodina Social Democrats. The remaining 18 votes against came from within the ranks of the LDP and the Union of Vojvodina Hungarians.

Parliament also adopted 11bills on ratifying various international loan agreements worth a total of EUR 286.5.

The LDP voted in favor of these agreements, while the DSS, NS and SRS abstained.

After voting, Speaker Slavica Đukić Dejanović called a meeting of party whips.

Voting took place today after the government withdrew from parliamentary procedure the draft resolution on Kosovo, which brought to an end parliament's debate on the items on the agenda


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta