Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Milijardom evra protiv krize

Danas je najvažnije očuvati produktivna radna mesta i stabilnost u društvu, ocenio je predsednik Srbije Boris Tadić



Premijer Mirko Cvetković, predsednik Srbije Boris Tadić i potpredsednici i ministri u Vladi u petak su na okruglom stolu predstavili privrednicima, bankarima i sindikatima plan mera za borbu protiv krize i saslušali njihove predloge i zahteve.

Cvetković je istakao da će država štedeti, ali će istovremeno doneti podsticajne mere kako bi se ostvario privredni rast od 3,5 odsto ove godine. Paket mera težak je milijardu evra, a najveći deo doći će od međunarodnih banaka.

- Preko Fonda za razvoj biće pozajmljeno 200 miliona evra, 250 miliona evra obezbediće Evropska investiciona banka za kreditiranje malih i srednjih preduzeća, a 500 miliona evra su državne garancije za kreditiranje privrede preko Narodne banke Srbije. Takođe će biti izdvojena sredstva za izgradnju infrastrukture. Reč je o velikoj cifri koja verovatno neće biti potrošena u ovoj godini - ocenio je Cvetković.

Prema njegovim rečima, država mora biti i socijalno odgovorna, tako da najranjiviji delovi stanovništva prođu što je lakše moguće kroz krizu i da teret bude ravnomerno raspoređen. On je rekao da će se najveći deo podsticajnih sredstava usmeriti kao pomoć izvoznicima, kao i za podršku domaće proizvodnje koja je supstitut uvozu.

- Naš cilj je da očuvamo produktivna radna mesta koja će doprineti rastu BDP-a i da na kraju godine ne bude manje zaposlenih nego sada - izjavio je Cvetković.

Potpredsednik vlade Mlađan Dinkić istakao je da je Vlada ambiciozno projektovala rast od 3,5 odsto ove godine. On je ocenio da će ključna stvar biti krediti, jer je ove godine uzeto 3,7 milijardi kredita, a da će država to pokušati da zameni s milijardu evra uz kredite poslovnih banaka.

- Treba da smislimo kako da poslovne banke aktiviraju sredstva i daju ih privredi pod povoljnim uslovima, i kako da pojeftinimo njihove izvore sredstava - ocenio je Dinkić i dodao da je za 11 meseci prošle godine u Srbiju ušlo tri milijarde dolara stranih direktnih investicija, a cilj za ovu godinu je dve milijarde.

On je izjavio da bi štrajkovi radnika u uslovima ekonomske krize bili kontraproduktivni i da bi doveli, ne do poboljšanja položaja zaposlenih, već do gubitka postojećih radnih mesta.

Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić izjavio je da će u 2009. godini ključni prioritet i najveći izazov biti prikupljanje domaće štednje.

Prema rečima predsednika Srbije Borisa Tadića, svi društveni akteri u uslovima svetske ekonomske krize moraju pokazati odgovornost i svest o dubini problema, kako bi se izbegla opasnost od nanošenja trajnije štete srpskoj ekonomiji. Tadić je izjavio da se sadašnja ekonomska kriza po dalekosežnosti i ozbiljnosti posledica ne može porediti ni sa jednom krizom u novijoj istoriji i da nijedna međunarodna institucija sada ne može da predvidi koliko će ona trajati i kako je moguće prevazići nastale probleme.

- Zato svaka vlada, institucija, država i kompanija mora da pokaže vrhunsku odgovornost. Srbija nije zemlja koja je najpogođenija krizom, ali svaka zemlja, zavisno od svoje reakcije, može potonuti u krizu i narušiti svoju stabilnost. Danas je najvažnije očuvati produktivna radna mesta i stabilnost u društvu - istakao je Tadić.



Privreda traži stabilan dinar i da se država zaduži

Od države se traži, kako saznaje „Politika”, da pronađe mere kojima bi podsticala potrošnju, jer trenutno ima banaka koje bi i odobravale kredite privredi, ali firme strahuju od uzimanja bankarskih zajmova, jer robu koju proizvedu nemaju kome da prodaju 

Vlasnici i menadžeri kompanija traže od države da najdalje do sredine februara obezbedi pare za privredu tako što će se zadužiti kod Međunarodnog monetarnog fonda i da odmah osigura stabilan kurs dinara, kao i da ne dozvole dalje velike oscilacije nacionalne valute. Desetak poslovnih ljudi i direktora banaka zatražilo je na zatvorenom sastanku sa predsednikom države Borisom Tadićem, premijerom Mirkom Cvetkovićem, guvernerom Radovanom Jelašićem, potpredsednicima vlade Mlađanom Dinkićem i Božidarom Đelićem i ministarkom finansija Dianom Dragutinović da se uspostavi čvrst i siguran kanal između banaka i privrede i da država ako treba uzme zajam od Međunarodnog monetarnog fonda i taj novac „upumpa” u privredu kako bi proizvodnja mogla nesmetano da radi. Od države se traži, kako saznaje „Politika”, da pronađe mere kojima bi podsticala potrošnju, jer trenutno ima banaka koje bi i odobravale kredite privredi, ali firme strahuju da uzimaju bankarske zajmove, jer robu koju proizvedu nemaju kome da prodaju. Poslovni ljudi traže od države da ne sedi skrštenih ruku i gleda kako firme propadaju. Tražiće se i rešenje za to da se podstakne potrošnja tako što će stanovništvo nastaviti da kupuje robu, ali da se time ne podstakne inflacija. Jedan od poslovnih ljudi izneo je predlog da bi država kao stimulativne mogla da odobrava privredi kredite po kamatnoj stopi od eulibor plus tri odsto.

Privrednici su posebno ukazali na potrebu dobrog funkcionisanja dužničko-poverilačkih odnosa i tom prilikom čula se opaska da je najnesolidniji dužnik upravo država koja nema para da plati poveriocima. Ljudi iz poslovnih krugova zato smatraju da država ipak mora brzo da uzme kredit kod međunarodnih finansijskih institucija jer je to bolje rešenje nego da sama doštampava novac i tako podstiče inflaciju.

Na te predloge reagovao je guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić koji je predložio da se odluka ne donosi na brzinu, već da se sačeka sastanak sa predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda.

Jedan od vodećih srpskih bankara predložio je na sastanku da država stimuliše stambene kredite, ali samo za novoizgrađene stanove kako bi podstakla rast aktivnosti u stanogradnji.

Kako ohrabriti banke da daju kredite privredi, kako podsticati proizvodnju u tekstilnoj ili prehrambenoj industriji i u ostalim sektorima – dogovoreno je da se o svemu tome razgovara na nivou operativnih timova koji treba da razrade detalje mera i da ih onda vlada usvoji do kraja januara. Ali, to neće biti cementiran paket mera, već otvoren model za sve nove ideje i inicijative, rečeno je na sastanku. Dogovoreno je takođe da se slični sastanci održavaju jednom mesečno, a jedan od privrednika izjavio je za „Politiku” da je „sastanak bio odličan, da nije bilo tabu-tema i da su državni zvaničnici bili proaktivni”. Na pitanje da li su poslodavci i država uspeli da ubede sindikate da odustanu od proširenog dejstva Opšteg kolektivnog ugovora, ovaj preduzetnik je odgovorio: „Mislim da da. Predstavnici sindikata su otišli zadovoljni sa sastanka”.

Inače, sastanak je održan tek pošto je bio završen javni deo sa izlaganjima učesnika i pošto je predsednik Srbije Boris Tadić održao konferenciju za novinare.

Po mišljenju predsednika Tadića, u 2009. godini sve snage, umesto razvoju kako je prvobitno planirano, moraju se posvetiti održavanju postojećeg sistema, konzerviranju i očuvanju kapaciteta za rast u godinama kad se svetska ekonomija pokrene. Pozivajući sve društvene aktere da u uslovima ekonomske krize pokažu odgovornost i svest o dubini problema sa kojima se suočava čitav svet, pa i naša zemlja, da bi se, kako je rekao, očuvala, ne samo produktivna radna mesta, već i stabilnost našeg društva, predsednik Republike je upozorio:

– Srbija nije zemlja koja je najpogođenija svetskom krizom, ali ukoliko bi bila destabilizovana, godine u kojima će se svetska ekonomija oporavljati mi ćemo potrošiti na dodatnu stabilizaciju zemlje umesto na razvoj.

Na listi poslova koje, dok kriza traje, treba obaviti, prema Tadićevom mišljenju, jeste sve ono što u prethodnim godinama nije završeno:

– Moramo restrukturisati privredu, reformisati državu, učiniti je jeftinijom i manje opterećujućom za našu ekonomiju, obezbediti efikasnu komunikaciju svih institucijama i osigurati socijalni dijalog.

A na jučerašnjem okruglom stolu, po oceni predsednika Tadića, učestvovali su svi reprezentativni predstavnici društva.

Sem premijera Mirka Cvetkovića, potpredsednika Mlađana Dinkića, guvernera Radovana Jelašića i ministarke finansija Diane Dragutinović, svoje stavove i sugestije kako prevazići krizu izneli su i predstavnici sindikata, privrede i banaka.

– Mišljenje sindikata mora biti uzeto u obzir, jer ono svedoči o dubini finansijskih i ekonomskih problema sa kojima se suočavaju naši građani i njihove porodice. Predstavnici privrede izneli su objektivne teškoće sa kojima se njihova preduzeća suočavaju kako bi očuvali svoje kapacitete i radna mesta, što je najprioritetniji zadatak srpke politike, a predstavnici banaka ukazali su koliko je kompleksno poslovati u ovim okolnostima, koliko je neophodno što pre pronaći most da se sredstva iz bankarskog sektora transferišu u privredu, kako bi privreda dobila što jeftiniji novac neophodan za podizanje konkurentnosti – rezimirao je predsednik Tadić jučerašnji dijalog.

Uz konstataciju da se sadašnja svetska kriza po dalekosežnosti i ozbiljnosti posledica ne može porediti ni sa jednom u poslednjih sto godina, da niko niko u svetu ne može da predvidi koliko će ona trajati, niti može dati jasan odgovor kako izaći iz problema, Tadić je ukazao na značaj pravovremene reakcije na izazove krize. Protiv krize, po njegovim njegovim rečima, ne može se boriti samo jednogodišnjim planom. Biće neophodno da se tokom godine uspostave svojevrsne „kontrolne tačke”, kako bi se trenutno i pravovremeno reagovalo na ekonomska kretanja.


Proaktivni državni zvaničnici (Foto D. Ćirkov)Protiv ekonomske krize, po rečima premijera Mirka Cvetkovića, vlada se bori principima jedinstva, solidarnosti i kontinuiteta. A to podrazumeva učešće svih društvenih aktera u nalaženju rešenja, raspodelu teškoća na socijalno pravedan način i stalni dijalog kako bi najranjiviji deo stanovništva kroz krizu prošao što lakše.

Konačan ishod restriktivnih i podsticajnih mera, po premijerovom mišljenju, trebalo da bude očuvanje što više produktivnih radnih mesta, kako krajem bi godine ukupan broj zaposlenih ne bi bio manji i kako bi se obezbedio privredni rast od 3,5 odsto.

Kao najveći problem markirao je spoljnotrgovinski deficit, pa će i najveći deo podsticajnih sredstava, kaže, biti usmeren za pomoć izvoznicima, na supstituciju izvoza i podršku domaćoj proizvodnji.

Ukazujući na značaj uspostavljanja društvenog konsenzusa oko mera za prevazilaženje krize i ocenivši da bi štrajkovi radnika u uslovima ekonomske krize doveli, ne do poboljšanja položaja zaposlenih, već do gubitka radnih mesta, potpredsednik vlade Mlađan Dinkić je sindikatima stavio do znanja „da u ovom trenutku nema finansijskih mogućnosti za ostvarenje svih socijalnih mera na kojima insistiraju”.

Smatra da su potrebne dodatne mere države kako bi se kompenzovao manjak kreditnih sredstva, a u zemlju stiglo bar dve milijarde dolara stranih direktnih investicija. Kako su za privredu krediti ključni, država će svojih milijardu evra, računajući i sredstva Fonda za razvoj, udružiti sa poslovnim bankama (kao u slučaju malih i srednjih preduzeća) da bi se obezbedila što jeftinija sredstava uz maksimalnu godišnju kamatu od pet-šest odsto, objasnio je Dinkić, najavljujući da će se o tome sa bankarima razgovarati narednih dana. On je sugerisao Narodnoj banci oslobađanje banaka obavezne rezerve i za sredstva planirana po ovom programu. Firme koje dobiju ova podsticajna sredstva obavezala bi se da održe nepromenjenu zaposlenost i da povećaju izvoz. Dinkić je, između ostalog, najavio i mogućnost proširenja liste pretežnih izvoznika – svima koji izvoze više od 50 odsto proizvodnje, odnosno više od dva miliona evra izvoza, ponovno izdavanje državnih obveznica Trezora, kao i nove podsticaje za priliv stranih direktnih investicija. Alternativu smanjenju poreza, koje sada nije izvodljivo, Dinkić vidi u odloženom plaćanju energenata.

Po mišljenju guvernera Radovana Jelašića, najveći izazov u 2009. godini biće prikupljanje domaće štednje, uz dostizanje planiranog rasta bruto-domaćeg proizvoda i očuvanje cenovne stabilnosti. Obezbeđivanje kreditnih linija banaka privredi takođe će biti prioritet NBS. To je, po rečima Jelašića, moguće kroz stvaranje uslova za što jeftinije zaduživanje u inostranstvu, ukidanje obaveznih rezervi na zaduživanje, relaksiranje pozicija privrede u otplati kamata i druge mere koje će obezbediti da profit banaka ostane u Srbiji.



Problemi i primedbe privrednika

Zoran Drakulić, „Ist point”:

• Likvidnost posebno pogađa mala i srednja preduzeća

• Nestabilnost kursa njemu kao izvozniku odgovara, ali nije dobro za stabilnost

• Skupi krediti, sa kamatama između osam i 10 odsto, onemogućavaju borbu sa konkurencijom u inostranstvu

• Kada će pare za privredu biti raspoložive i po kojim kriterijumima će se deliti

• Najbolji izvoznici će biti veoma pogođeni

• Budžet za 2009. nerealan, ne treba da se diže PDV

• Trudićemo se da ne otpuštamo radnike, ali ako proizvodnja padne 50 odsto, ne možemo da zadržimo sve radnike... Moraćemo da otpuštamo, ali najbolje ćemo da čuvamo.


Miroslav Mišković, „Delta holding”:

• Od vlade očekujemo da imamo iste uslove privređivanja kao konkurencija iz regiona, što danas nije slučaj.

• Danas u regionu svuda je stabilan kurs. Ovako kako se radi u Srbiji ima dalekosežne posledice.

• Zbog maksimalno visokog kursa na dan 31. decembra2008. firme će pokazati lošije završne bilanse.

• Zakazao sastanak sa velikim dobavljačima koji traže povećanje cena.

Slobodan Vučićević, „Droga Kolinska”:

• Lakše ćemo prebroditi krizu ako vlada i NBS obezbede stabilnost.

• Sindikati treba da se suzdrže.

• Preduzeća muči smanjenje prometa

• Ima li mogućnosti da se država zaduži

• Nelikvidnost treba da bude ove godine važnija od investicija i razvoja

Miroslav Miletić, „Bambi”:

• Zemlje u okruženju štite domaću proizvodnju

• Problem plasmana na Kosovu

• Nelikvidnost



Čanak: Sindikati spremni da „snize prag zahteva”

Predsednik Ujedinjenog granskog sindikata „Nezavisnost” Branislav Čanak izjavio je da su sindikati spremni da kroz pregovore s predstavnicima privrede „snize prag zahteva”, kako bi se zajedničkim naporima prevazišli problemi izazvani ekonomskom krizom.

Čanak je, posle prvog dela razgovora s predstavnicima vlade i privrednicima, u izjavi Tanjugu istakao da spremnost privrednika na pregovore ohrabruje, što ne treba odbiti ni na koji način.

Inače, Čanak je prvi, za novinare otvoreni, deo jučerašnjeg okruglog stola proveo na svom starom radnom mestu – na novinarskoj klupi, odbijajući poziv iz Protokola da sedne među učesnike okruglog stola.

Na pitanje novinara „Politike” zašto sedi tu gde sedi, Čanak je objasnio time što je na skup, sem predstavnika dva reprezentativna sindikata, Saveza samostalnih sindikata Srbije i UGS „Nezavisnost”, koji su potpisnici Opšteg kolektivnog ugovora i spremaju protest zbog odustajanja države i poslodavaca od primene potpisanog, pozvan i „partijski sindikat ASNS koji nema veze sa aktuelnom situacijom”. Ujedno, to je bila, kaže, i manifestacija njegovog protesta zbog odsustva na skupu ministra za rad Rasima Ljajića.



Agencija za privatizaciju raskinula ugovor sa vlasnicima pančevačke Azotare
Pančevo, Beograd - Agencija za privatizaciju raskinula je juče ugovor o kupoprodaji pančevačke Azotare, koji je 15. maja 2006. godine sklopljen sa konzorcijumom koji čine beogradski Univerzal holding i litvanska kompanija Arvi i Saniteks. Time je kriza u ovom preduzeću, koja traje od aprila prošle godine, bar privremeno okončana


Posle uvida u dokumentaciju, kontrola Agencije ustanovila je da se kupci nisu pridržavali odredbi ugovora, da nisu platili 3,3 miliona evra kazne za nezakonitu prodaju procesne tehnologije iz pogona Karbamid 2 ruskoj kompaniji Novomoskovsk remstrojservis, da nisu obezbedili obavljanje osnovne delatnosti proizvodnje mineralnih đubriva, kao i da zaposlenima duguju četiri plate.

- Obradovao nas je ovakav ishod, ali ne želimo da vidimo dosadašnje vlasnike koji su fabriku doveli do ruba propasti. Azotara je pod njihovom upravom najviše đubriva prodavala upravo većinskim vlasnicima, i to ispod cene, a oni su ga dalje preprodavali po tržišnim cenama i zarađivali od 60 do 70 evra po toni. Lako se može izračunati kolika je zarada na 100.000 tona proizvedenih prošle godine - kaže za Danas Zoran Abramović, predsednik Sindikata smenskih radnika i dodaje da će pokretanjem pogona i novcem ostvarenim prodajom đubriva, zaposlenima ponovo biti garantovane pogodnosti iz socijalnog programa, i isplaćene zaostale zarade.

Kapital pančevačke Azotare naći će se u portfelju Akcijskog fonda, koji bi trebalo da imenuje zastupnika kapitala u toj fabrici, čiji zadatak će biti da organizuje proizvodnju i nesmetan rad firme i da je pripremi za novu prodaju prema metodu za koji se opredeli vlada. U javnosti se pominje i mogućnost strateškog partnerstva sa Srbijagasom, s obzirom na činjenicu da je osnovna sirovina za proizvodnju mineralnih đubriva upravo zemni gas.

O odluci da raskine ugovor sa kupcima Azotare, Agencija za privatizaciju juče je obavestila i Ambasadu Litvanije u Srbiji, i kako Danas saznaje, ambasador te zemlje većje najavio da će braniti interese dve litvanske firme koje su raspolagale sa 80 odsto kapitala pančevačke fabrike.

Validnost odluke Agencije za privatizaciju pokušaće da ospori i Dušan Stupar, čija je kompanija Univerzal bila vlasnik 20 odsto kapitala Azotare. On je u izjavi za Danas najavio da će podneti tužbu Trgovinskom sudu u Beogradu, jer prema njegovoj računici, vrednost opreme iz pogona Karbamid 2, koja je prodata ruskom partneru, ne premašuje pet odsto vrednosti kapitala fabrike, pa smatra da su vlasnici to mogli da učine bez saglasnosti Agencije.

- Razlozi koje je Agencija navela kao osnov za raskidanje ugovora su budalaština. Treba podsetiti da smo u vreme kada je Azotara kupljena, proizvodili đubrivo iz gasa koji je koštao 240 dolara (1.000 kubnih metara), dok je sadašnja cena 520 dolara. Nemoguće je pri takvoj ceni imputa organizovati rentabilnu proizvodnju. Zbog toga smo predlagali da investicioni program pretrpi izmene i da se umesto ulaganja u završetak pogona Karbamid 2, sredstva preusmere u proizvodnju đubriva iz uvezenog amonijaka. Trebalo bi imati u vidu da ruski proizvođači dobijaju gas po ceni od 70 dolara, i da je proizvođačka cena amonijaka iz te zemlje znatno niža od naše. Ali da bi se takav poslovni potez realizovao, bilo je potrebno prilagoditi pančevačku luku za prihvat brodskog transporta amonijaka, jer je nerealno očekivati da se koristi drumski transport. Uz te nevolje, umesto biznisom, morali smo više da se bavimo socijalnim programom, jer su radnici Azotare razmaženi i naviknuti na plate koje se u proseku kreću oko 1.000 evra - rekao je Stupar i optužio državu.
 
 

Uloženo više od šest miliona evra

„Tokom prve dve godine privatizacije, konzorcijum kompanija Arvi, Saniteks i Univerzal u potpunosti je ispunio investicione i obaveze iz socijalnog programa. U modernizaciju Azotare uloženo je više od šest miliona evra, umesto ugovorenih 4,75 miliona, a za izvršenje tih obaveza bile su pribavljene bankarske garancije. Prema dogovoru sa sindikatima, iz fabrike je otišlo 140 radnika, a ukupna vrednost isplaćenih otpremnina iznosila je oko milion evra. Takođe, vraćen je deo dugova Azotare koji su nastali pre privatizacije, a zaposlenima je isplaćeno 27 mesečnih


Dinar u ponedeljak jači - kurs 94,1413

Dinar će u ponedeljak, 12. januara ojačati prema evru za 0,26 odsto pa će srednji kurs biti 94,1413, saopštila je NBS

Narodna banka Srbije je danas intervenisala na međubankarskom deviznom tržištu prodajom 25 miliona evra zbog velike potražnje za tom valutom i da bi sprečila prevelike dnevne oscilacije kursa. Prema srednjem kursu NBS, za evro će u ponedeljak biti potrebno izdvojiti 25 para manje nego danas, kada je kurs bio 94,3878 dinara za evro, što je nova rekordno niska vrednost domaće valute. Dinar je od 30. decembra prošle godine, od kada svakodnevno slabi prema evru, oslabio za 7,5 odsto.

NBS je i juče prodala 43,5 miliona evra na međubankarskom deviznom tržištu zbog velike potražnje za evrom i radi sprečavanja prevelike dnevne oscilacije kursa. Centralna banka je i 6. januara intervenisala prodajom 14,3 miliona evra.



Economic measures by end of January

The government will draft a detailed program of measures that will help overcome the global economic crisis by the end of this month, says Mlađan Dinkić.

The measures will be agreed upon with the business community, trade unions and bank officials, the minister of economy and regional development told Tanjug in an interview on Saturday.

"The plan is that the government drafts a detailed program of measures and activities by the end of January. We could not do this earlier because we first wanted to consider in detail the effects of the crisis. We are now having talks with businessmen, bank representatives and trade unions, and we did not want to propose any hasty measures since this is an unprecedented situation we have here," Dinkić said.

He explained that the program of economic measures would in effect represent a continuation of the package of measures which had already been adopted and which specified the dynamics and set the deadlines for the realization of certain activities.

According to Dinkić, this program will be focused on three main segments - enhancing of economic solvency and employment maintenance, realization of state investments and reduction of state management costs.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta