Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Jeftiniji prehramebni proizvodi

Beograd -- Ministar trgovine Slobodan Milosavljević najavljuje da će u prvoj polovini 2009. prehrambeni proizvodi biti jeftiniji


Milosavljević: Cene prehrabenih proizvoda moraju biti niže
Prognozu da će uprkos poskupljenjima koja su sada najvljena, cene biti stabilne, odnosno da će biti niže Ministar objašnjava činjenicom da su cene energenata drastično smanjene, ali i da je rod žitarica, voća i povrća bio dobar u 2008.

"Mi u prethodnih nekoliko nedelja imamo početak pada osnovnih poljoprivrednih proizvoda. Pre svega brašno je pojeftinilo, a onda mleko i prerađevine od mleka.

Pošto je kukuruz ovogodišnjeg roda intezivno ušao u ishranu stoke, pšenica je ušla u mlinove ja očekujem da nakon novogodišnjih praznika ili krajem januara, počektom februara i cena hleba, testenina, prerađevina od mleka, konditorskih proizvda i mesa i prerađevina od mesa možda budu i neki procenat jeftinije nego što su danas", kaže Milosavljević.

Prema njegovim rečima, dva su preduslova za to smanjenje cena. Prvo stabilnost dinara na sadašnjem nivou, a drugo zadržavanje cene nafte.

"Prognoze govore da će tako biti i na bazi onoga čime raspolažem, mogu za prvi kvartal da najavim stabilne cene sa trendom snižavanja cena osnovnih poljoprivrednih prehrambenih proizvoda", kaže Milosavljeivć.

Na pitanje kako komentariše činjenicu da proizvođači hleba, mesa i konditorskih proizvoda kažu da za pojeftinjenje mesta nema, Milosavljević ocenjuje da su takvi stavovi nerealni.

"Nema ni jednog imputa u proizvodnji čija cena raste, a evo već dva meseca se koristi stočna hrana koja je za četrdesetak odsto jeftinija u odnosu na hranu od pre nekoliko meseci. Mislim na kukuruz i na pšenicu. Samo spekulativni razlozi mogu da dovedu do ne obaranja cena", ističe Milosavljević.

On navodi i da će država kontrolisati one cene na koje može da utiče, ali i da će interventnim uvozom ili robnim rezervama snižavati cene onih proizvoda koje trgovci namerno poskupljuju.

"Mi ćemo u narednoj godini voditi računa o ceni jedne vrste hleba, o ceni krakotrajnog mleka, naravno o ceni električne energije, telefonskih usluga i ostalih proizvoda na koje možemo da utičemo. Pratićemo i cene u čitavom repro lancu pre svega poljoprivredno prehrambenih priozvoda, i trudićemo se da podstaknemo konkurenciju tamo gde je to moguće", objašnjava Milosavljević.

Prema njegovim rečima država će ukoliko bude potrebno država će plasiranjem roba iz robnih rezervi ili interventnim uvozom uticati na tržšte "kako bi one koji neporavdano drže cene za svoje proizvode ili povećavaju ionako visoke cene nekih prozvda određenim mehanizmima naterali da uvaže ekonomsku realnot" objasnio je Milosavljeć.



Sutra o pratećim zakonima budžeta

Beograd -- Na dnevnom redu sutrašnje vanredne sednice Skupštine naći će se sedam pratećih budžetskih zakona koji su krajem decembra bili povučeni da bi se usvojio budžet


Na sednici Skupštine Srbije raspravljaće se o sedam pratećih budžetskih zakona (FoNet)
Ipak, dnevni red je u senci spekulacija o tome da li je došlo vreme da vladajuća koalicija ispuni ono što je navodno obećala radikalima koji su omogućili usvajanje budžeta za ovu godinu. Spekuliše se da je glavni pregovarač sa Vojislavom Šešeljom bio predsednik SPS-a Ivica Dačić.

Šef socijalista kaže da nije pregovorao sa Šešeljem, ali da parlament može da funkcioniše jedino ako poslaničke grupe međusobno razgovaraju.

"Uvek je bilo dogovora između političkih stranaka kako parlament da funkcioniše. Ne znam zašto se sada neki ovde čude, kao da nikada nisu učestvovali u tim dogovorima. Pa, kako je funkcionisao parlament do sada? Samo je sada problem što nije više Nikolić na čelu Srpske radikalne stranke, nego Todorović", rekao je Dačić.

"Razgovaralo se sa svima. Nisam ja pregovarao sa Šešeljem, Koštunica je pregovarao sa Šešeljem kada je formirao vladu. On je predsednik stranke, kao i Milošević dok je bio u Hagu. Šta predlažete? Da ih iznosimo napolje, da ih bijemo? Valjda treba politički dogovor da bude", kaže Dačić.

Šef poslanika radikala Dragan Todorović kaže da ne znam s kim sve razgovara Vojislav Šešelj. Što se tiče zahteva SRS-a, kaže da oni nemaju veze sa budžetom i da su oni isti od pokušaja cepanja stranke.

Radikali, kaže Todorović, traže da im se vrati sve što im pripada i od toga neće odustati.

"Očekujemo da se promeni predsednik Administrativnog odbora, jer tek tada možemo da podnesemo zahtev za tri neopozive ostavke poslanika čije ostavke imamo potpisane, a što se tiče ostalih 18 poslanika, predali smo krivičnu prijavu sudu da je Tomislav Nikolić učinio krivično delo", rekao je Todorović.

Vladajuća većina, ipak, je odlučila da sa mesta predsednika administrativnog odbora smeni Tomislava Nikolić.

Nada Kolundžija, šefica poslaničke grupe Za evropsku Srbiju, kaže da su čekali da se opozicija sama dogovori oko raspodele odbora, ali da oni očigledno nisu u stanju to da urade.

"Razgovori su vođeni i pre nego što je budžet bio na dnevnom redu, ali je istina da su vođeni i u vreme dok smo imali raspravu o budžetu i dok smo pravili dogovore kako da budžet bude usvojen u zakonom predviđenom roku", kazala je ona.

"Za nas nikada nije bilo sporno da naprednjaci ne mogu da ostanu na čelu svih onih odbora na kojima su se zatekli podelom u Srpskoj radikalnoj stranci. Ali, smo opet mislili da je najbolje ako se taj problem rešava dogovorom unutar opozicije", kaže Nada Kolundžija.



Izmene zakona o carinskoj tarifi

Pred poslanicima će se, između ostalog, naći i izmene zakona o carinskoj tarifi, koje bi trebalo da omoguće jednostranu primenu trgovinskog sporazuma sa Evropskom unijom.

Generalni direktor Delta maksi grupe Dragan Filipović rekao je da će i kupci i trgovinski lanci imati koristi od primene prelaznog trgovinskog sporazuma sa EU.

"Spisak proizvoda koji budu možda imali nižu carinu, a uvoze se, oni će automatski imati nižu cenu u našim objektima i biće pristupačniji potrošačima", kazao je on.

"Iz tog ugla, sigurno je da će trgovina imati koristi, jer nešto što je sada bilo skuplje 20 odsto zbog carine, biće samo zbog razlike u carini 20 odsto jeftinije. Trgovcima je u interesu da cene budu na nižem nivou, jer će potrošnja biti veća", rekao je Filipović.

Da bi u budžetu nadomestila manjak od carina, Vlada je paralmentu predložila povećanja akciza na benzin, dizel, kafu, pivo i cigarete.



Mere za borbu protiv krize do kraja januara

Vlada Srbije će do kraja januara pripremiti celoviti program mera za prevazilaženje globalne ekonomske krize na osnovu dogovora sa privrednicima, sindikatima i bankarima, najavio je ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić

„Ranije s tim nismo izlazili jer smo odmeravali efekte krize. Razgovaramo sa privrednicima, bankarima, sindikatima i nismo želeli da izađemo s ishitrenim merama“, rekao je Dinkić i dodao da će se program ekonomskih mera nadovezati na pakete mera koje su već donete u prethodnom periodu. Program će biti usredsređen na tri segmenta – podsticanje likvidnosti privrede i održavanje zaposlenosti, realizaciju državnih investicija i štednju u državnoj upravi.

„Biće obezbeđeni jeftini krediti za privredu i za to će biti izdvojen iznos od oko 50 milijardi dinara, gde ćemo imati uslov da preduzeća koja dobiju kredite ili održe nivo zaposlenosti ili da uposle nove radnike“, rekao je Dinkić, i precizirao da će druga grupa tih mera biti usmerena na državne investicije, pre svega na infrastrukturu, i to radove na Koridoru 10, obnovu i modernizaciju energetskih postrojenja. Treći set tih mera biće usmeren na racionalizaciju potrošnje u državnom aparatu. Dinkić je naveo da taj program mera dolazi sa zakašnjenjem, ali je naglasio da je to bilo zbog sagledavanja i analize celokupne situacije i ocenio da je bolje reagovati i sa kašnjenjem nego ishitreno potrošiti ogroman novac na pogrešnu meru koja može biti kontraproduktivna. On je istakao da program tih mera ne znači i da će one biti iste na kraju ove godine, s obzirom na to da se situacija na globalnom planu stalno menja.



Manjak radnika u jugoistočnoj Evropi

Sve zemlje regiona osetile su negativne efekte migracije, što direktno utiče na razvoj ekonomije i društva u celini, a neke od njih već su počele da usvajaju zakone kojima bi smanjili odliv mozgova

Na hiljade ljudi našlo se u EU u potrazi za stalnim zaposlenjem i boljim životom Foto AFP Proteklih godina iz jugoistočnih zemalja Evrope na hiljade ljudi našlo se u EU u potrazi za stalnim zaposlenjem i boljim životom.

Razloga za odlazak „ima dovoljno“: bolje zarade i uslovi rada, politički sistem, nezaposlenost, mogućnost za usavršavanje i napredovanje u poslu.

Sve zemlje regiona osetile su negativne efekte migracije,što direktno utiče na razvoj ekonomije i društva u celini. Neke od tih zemalja već su počele da usvajaju zakone kojima bi smanjili odliv mozgova. Tako je Agencija za rad i zapošljavanje Bosne iHercegovinezapočela potpisivanje međunarodnih sporazuma iz oblasti rada i zapošljavanja i početkom prošle godine sačinila nacrt Sporazuma o privremenom zapošljavanju radnika iz BiH u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, koje vlade tih država još razmatraju.A Hrvatska je potpisala bilateralne sporazume sa Nemačkom i Slovenijom za zapošljavanje „gostujućih” radnika na period od 18 meseci.

U Hrvatskoj trenutno privremeno ili stalno boravi 32.160 stranaca iz 118 država – najviše iz BiH (13.789), Srbije (2.648)i Nemačke (2.144).Stvarna nezaposlenost u BiH je mnogo manja od evidentirane, jer je postoji crno tržište rada. Iako se privatni sektor pokazao mnogo dinamičnijim, mobilnost radne snage je mala. Prema podacima iz avgusta2007, u BiH je bilo 480.176 nezaposlenih i 704.788 zaposlenih. Strancima je 2008. godine izdato i 1.500 radnih dozvola (najviše građanima Srbije, Kine, Hrvatske, Turske i Crne Gore), što je manje u odnosu na 2007. kada je izdato 2.900 dozvola.

Utvrđenakvotadozvolakoje se moguizdati u Crnoj Gori 2009.je 39.450 plus 1.000,kolikoMinistarstvoradamože darasporedizaodređenunamenu.Najveći brojstranacakojimajeu 2008. godini izdataradna dozvola bilo je iz Rusije 240 (32,17 odsto), a razlog su poslovi sa nekretninama.Građana Srbije koji se ne tretiraju kao osobe kojima se izdaje radna dozvola već spadaju u one „kojinisustalnonaseljeniuCrnojGori” ima 22.624. Potom slede radnici iz bivših jugoslovenskih republika – Makedonije (14.047) iBiH–13.626.

Bez radne dozvole u Sloveniji na kraći period mogu da rade umetnici, osobe koje rade na sajmovima, serviseri ili dobavljači usluga.Strani radnici imaju isti radni status kao i Slovenci i za njih važe isti propisi vezani za radno vreme, odmore, noćni rad, platu, osiguranje.Za radnike iz država bivše Jugoslavije u 2008. izdato je ukupno 62.001 dozvola, a za građane drugih država 2.862. Najviše dozvola dato je građevinarima, metalcima, mehaničarima, električarima, monterima, instalaterima i ugostiteljima.

Bugarska vizija jeda „od države emigracije postane državaimigracije”. Ali u periodu od 1. aprila prošle do 1. marta 2009. godine predstavnici bugarske službe zapošljavanja posetiće kolege u Srbiji, Makedoniji, BiH, Moldaviji i Jermeniji kako bi predstavili povoljnije uslove za rad, ali i za studiranje i stručno usavršavanje.



Imigranti pred vratima EU

Bogumil Ribaki, iz Odeljenja za migracionu politiku Ministarstva uprave i unutrašnjih poslova Poljske, ukazuje posebno na izolaciju, getoizaciju i društvenu izopštenost sa kojima se sreće na hiljade imigranata, a koji nisu obuhvaćeni zakonom o zapošljavanju stranaca.

Alan Vaktmar, rukovodilac razvoja švedske Službe za zapošljavanje, kaže da se posledice svetske krize još ne osećaju u njegovoj zemlji.

– U Švedskoj je 160.000 nezaposlenih od čega je 5.000 Srba. Problem nije izdavanje radnih već boravišnih viza, pri čemu mislim na veliki broj imigranata iz arapskih zemalja – kaže Vaktmar.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta