Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Svetske berze: Povećanje nezaposlenosti obara berzanske indexe
AZIJA
 
Trgovanje od petka 09.01. donelo je pad vrednosti svih važnijih berzanskih indexa u Aziji. HANG SENG je gotovo čitav dan bio u zelenoj zoni, da bi pred kraj trgovanja ušao i minus, NIKKEI225 je oscilirao oko pređašnje vrednosti, dok su KOSPI i SENSEX veći deo dana proveli u crvenoj zoni.
 
Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Aziji:
    HANG SENG (Hong Kong) -0,27%
    NIKKEI225 (Japan) -0,45%
    KOSPI (Južna Koreja) -2,05%
    SENSEX (Indija) -1,88%
 
Bitne vesti:
- Centralna banka Južne Koreje smanjila je kamatnu stopu za 0,5% (sa 3,0% na 2,5%)
 
 
 
EVROPA
 
Evropski indexi trgovanje dana 09.01. proveli su većim delom u minusu, mada su do 2 sata pred kraj trgovanja indexi uglavnom oscilirali oko vrednosti ostvarenih prethodnog trgovačkog dana. U jednom trenutku došlo je do oporavka berzanskih indexa, koji su rezultat objave rasta maloprodaje u novembru mesecu 2008. godine u Eurozoni i EU27. Nažalost zeleni talas je vrlo krako trajao, jer su indexi ponovo ušli u minus nakon objave informacije da je stopa nezaposlenosti u SAD dosegla 16-godišnji minimum.
 
Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa Zapadnoj Evropi:
    FTSE100 (London) -1,26%
    DAX (Frankfurt) -1,97%
    CAC40 (Pariz) -0,75%
 
Bitne vesti:
- Promet u maloprodaji u Eurozoni u novembru 2008. godine porastao je za 0,6% u odnosu na oktobar iste godine, dok je u itom periodu promet u maloprodaji u EU27 porastao za 0,3%
- Nemačka država će preuzeti nešto više od 25% akcija u Commerzbanku u zamenu za pomoć od EUR 10 mlrd
 
 
 
AMERIKA
 
Berzanski indexi na Wall Street-u u petak (09.01) su od samog početka ušli u minus. Blagi početni minus u prvim satima trgovanja je produbljen, nakon objave informacije da je stopa nezaposlenosti u SAD 7,2% što predstavlja najlošije stanje u poslednjih 16 godina. Dalje informacije o stanju nezaposlenosti (u 2008. godini u Americi je bez posla ostalo 2.586.000 ljudi) doveli su do toga da berzanski indexi ceo trgovački dan provedu u minusu.
 
 
Dnevne promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa na Wall Street-u: 
    DJIA -1,64%
    NASDAQ -2,81%
    S&P500 -2,13%
 
Cena sirove nafte pala je za 2,09% i trenutno iznosi USD 40,83 po barelu.
 
 
Promene indexa na nedeljnom nivou:
    DJIA -4,8%
    NASDAQ -2,8%
    S&P500 -4,5%
 
Bitne vesti:
- Stopa nezaposlenosti od 7,2% je najveća u poslednjih 16 godina
- 1945. godine u SAD-u je posao izgubilo 2,8 miliona ljudi, dok je u 2008. godini bez posla ostalo 2,6 miliona ljudi
- Morgan Stanley i Citigroup pregovaraju o mogućem spajanju svojih brokerskih odeljenja


Economy: Where did EUR 37bn go?

Serbia has received more than EUR 37bn in donations, foreign loans, through privatization and FDI since 2000, Večernje Novosti writes.

The daily's calculation shows that the money would suffice to build as many as 308 bridges such as the one near Ada Ciganlija in Belgrade, the work on which was started recently.

If only EUR 10bn went toward the country's railways, the trains we have today would move at the speed of least 200 km/h, the article continued, and added "more than 30 metro lines" as another infrastructural asset that the money could have bought.

It is precisely the traffic infrastructure, including road and railway Corridor 10 and the Belgrade metro, that has been set as a priority by the National Council for Infrastructure.

The government once again promised Serbians that this time, it would in fact start working on the tasks it set for itself and finish the projects, some which were started several decades ago.

However, since not a single capital project has been financed by the money that entered Serbia in the past eight years, the newspaper wonders, where did the money go?

Economists consulted on this issue all agreed: the billions went to spending.

"The money has for the most part been spent by the state, placed in pensions, big social spending, constant increase in salaries over the past years, which was not coupled by the economy's growth," economist Danijel Cvjetićanin says.

The daily also went to the National Bank of Serbia (NBS) to see what its records say.

As far as the borrowed money is concerned, the NBS data shows, the state spent it on economic reforms and strengthening of the country's payment and macroeconomic position, power grid reconstruction, local self-governments, SME development, reconstruction of schools and hospitals, directing some at the Customs Directorate, assistance to flooded areas, and those affected by landsides.

The state also spent some funds building apartments for the socially vulnerable persons and reform of the pension system, the central bank said.

But, experts insist, all this is only a fraction of the EUR 37bn that arrived in Serbia since 2000.

They also say that, "at least in the near future", it will be hard to determine where the money went.

A significant part of this income came from privatizations, with the Privatization Agency's figures showing that "1,783 companies were sold for some EUR 2.3bn", according to the newspaper.

The number, Večernje Novosti reminds, does not include the income received from the sale of companies undergoing bankruptcy procedures. Some 800 companies still remain slated for privatization.

Economist and university professor Jovan Ranković says the privatization money first went to the state coffers, "and then all trace of it was lost".

"The state made a bad move with this, since that money should've been used to jump-start the economy. Instead, it was spent elsewhere, while losses accumulated. Today, the production sector alone owes EUR 18bn. The state, too, is well in the red, with nothing left to sell in order to 'plug the holes'," Ranković warned.



Srpski IT usporava, a napreduje

U godini koju smo ispratili stopa rasta informatičkog tržišta iznosiće, po svemu sudeći, 20 odsto, što je jedan od najvećih skokova u Evropi. Šta da uradi naša država

Planovi o smanjenju zaposlenih u prvom kvartalu 2009, sjedinjavanju u Kini, azijsko-pacifičkom regionu i Rusiji Izvor: Lenovo Uprkos gotovo prepolovljenom postotku u poređenju s prethodnom godinom, ispostaviće se da je informatičko tržište Srbije i u onoj koju smo ispratili ostvarilo visok dvocifreni porast.

Prema predviđanjima dipl. inž. Milovana Matijevića, direktora savetničke kuće „Mineko” iz Beograda, stopa rasta trebalo bi da iznosi 20 odsto. Po svemu sudeći, to je najveći skok u Evropi (možda i u svetu), iako je u odnosu na 2007. za 17 procenata niži (iznosio je 37 odsto).

Ali, ovaj pažljivi proučavalac i vrsni znalac, čije se procene pažljivo osluškuju, podseća da je osnovica s koje se odskočilo prilično niska. Dovoljno je da naglasimo da je potrošnja informatičke opreme i usluga po stanovniku u nas deset puta manja nego u Zapadnoj Evropi.

Znaci ozbiljnog usporenja uočeni su u trećem tromesečju 2008. godine kada je 15 najkrupnijih isporučilaca samo u oktobru uknjižilo dva miliona evra gubitka. Ne bi valjalo da se zbog svetske finansijske pometnje, smatra on, uvuče zebnja i prevlada strah jer bi najednom nastala lavina u kojoj bi zauvek potonulo nekoliko desetina domaćih IT preduzeća.

Internet, pre svega

Srećna je okolnost što se najavljuje povećanje ukupnog društvenog bruto proizvoda za tri do tri i po odsto i očekuju znatna ulaganja iz inostranstva. I dalje veliku kočnicu predstavljaju slabašna industrija koja bi trebalo da naručuje informatičku opremu i usluge, visoka nezaposlenost i skromna izdvajanja za istraživanje i razvoj.

Srpsko tržište je na izmaku 2007. vredelo 460.000.000 evra, broj preduzeća se popeo na 1.500 narastavši za 22, a ukupno zaposlenih je povećano za 23 odsto.

A kakve su prilike u svetu?

U leto 2007. godine verovatnoća da će SAD dva tromesečja zaredom imati skromniji porast u odnosu na prethodno (to je recesija) nije premašivala 25 odsto, svi su se nadali mekom prizemljenju, objašnjava dr Petar Kočović, direktor „Gartnera” za Srbiju, najmoćnije savetničke kompanije za IT u svetu. Već u proleće 2008. bankrotstvo je pokucalo na vrata nekolicine američkih poslovnih divova, u Evropi i Japanu počeo je da duva snažan čeoni vetar.

Svetska privreda se krčkala na jakoj vatri u džinovskom „veštičjem kotlu”. Šta se zbiva ispod poklopca, malo ko može da nasluti, a kamoli da predvidi. „Gartnerovci”, čije se pouke (i poduke) s nestrpljenjem iščekuju, brže-bolje su zgotovili lekariju koju propisuju rukovodiocima informatičkih odeljenja. Na kakvo naravoučenije da budu pripravni?

Preporuke se završavaju rednim brojem sedam, a u najkraćem podrazumevaju: da se smesta pristupi smanjenju troškova, da u timove uključe najsposobnije pojedince, da svake sedmice sastavljaju izveštaje stanja, da ne prihvataju postotak kao cilj celog zahvata i da privuku stručnjaka sa strane koji će sve to nadgledati.

Za umanjenje IT utroška savetuje se uvođenje: programa (softverski alati) za telekomunikacione veze (ušteda od 10 do 35 odsto), obavezna upotreba bežičnih usluga (15–30), smanjenje video-konferisanja (do 60), korišćenje telefoniranja preko Interneta (50–80) i oslanjanje na svetsku računarsku mrežu (10–80).

Na svaki dinar pet

Najvažnije je, međutim, da se nikako ne smeju obustaviti ulaganja u informatičko-komunikacione tehnologije jer na svaki dinar donesu pet novozarađenih.

Predstavnik „Gartnera” u našoj zemlji duhovito zaključuje da svaka kriza dođe i prođe, pa će i ova. Samo u SAD u minulom stoleću zabeleženo je 16 recesija, od kojih je poslednja u 2001. godini potrajala osam meseci. Najsvežija koja je započela u oktobru 2008. trebalo bi da se okonča posle 15 meseci (ako je ne neko ili nešto ne urekne). Amerikanci su joj već nadenuli ime – duboka recesija, za razliku od duboke depresije iz 1929. koja se otegla 43 meseca.

Kako bi glasio ovdašnji odgovor na slavno Lenjinovo pitanje: Šta da se radi?

Ministar za telekomunikacije i informatičko društvo Jasna Matić iznela je ne tako davno ohrabrujuću pretpostavku: strane kompanije će kod nas potražiti priliku za smanjenje troškova poslovanja, uz zadržavanje takmičarske prednosti jer će imati na raspolaganju obučene domaće stručnjake. U takvim okolnostima mala i srednja preduzeća iz EU mogla bi da nastave proizvodnju kod nas.

Nekolike naše kompanije nagovestile su da će i u 2009. nastaviti da ulažu. A i država bi valjalo da pritekne u pomoć: da ukine PDV na IT opremu, da snizi (ili opozove) carine na uvoz delova iz inostranstva, da potpomogne srpska IT preduzeća koja izvoze, da poveća izdvajanja za srednje i visokoškolsko obrazovanje IT stručnjaka.

Kakav bi to podstrek bio delatnosti koja je svojim znanjem i umenjem već prekoračila prag Evropske unije?



Umesto strateškog partnera država u ulozi poslodavca

Kragujevac - Posle odustajanja od privatizacije status šest vojnih fabrika moraće, većtokom ove godine, da bude rešen na drugi način. Po svemu sudeći, fabrike Zastava Oružje, Krušik iz Valjeva, Sloboda iz Čačka, Prvi partizan iz Užica, „Milan Blagojević“ iz Lučana i Prva iskra iz Bariča, biće podržavljene. Država je, inače, pretvaranjem dugova tih firmi u vlasničke uloge većpostala većinski vlasnik, a otkupom preostalog društvenog kapitala i formalno-pravno će postati apsolutni vlasnik šest najznačajnijih domaćih vojnih fabrika


Zašto je država Srbija, za razliku od zemalja u okruženju, i nasuprot stavovima poslovodstava i sindikata vojnih fabrika, odustala od promene vlasničke strukture vojne industrije, i opredelila se za podržavljenje preduzeća namenske proizvodnje, teško je u ovom trenutku reči. Izvesno je, međutim, da država i dalje ne ispunjava obaveze po osnovu većinskog vlasništva u firmama domaće odbrambene industrije. U prilog tome govori i podatak da je preostali društveni kapital u tim fabrikama, država (prema Zakonu o privatizaciji društvenih preduzeća), trebalo da otkupi do kraja prošle godine, ali to nije učinjeno zbog besparice u republičkoj kasi.

Do kraja prošle godine trebalo je da bude rešen i problem viška zaposlenih u nekim vojnim fabrikama, među kojima je i Zastava Oružje, ali ni taj posao nije završen, jer je iz Ministarstva ekonomije sindikalcima kragujevačke fabrike poručeno da nema novca za finansiranje socijalnog programa, kojim bi bilo zbrinuto još oko 470 oružara kojima je ostalo pet godina do ispunjenja jednog od uslova za odlazak u penziju. I ta obaveza države, kao većinskog vlasnika fabrika namenske industrije, prolongirana je.

Kako će, odnosno da li će, država koja nema novca ni da finansira socijalni program za zbrinjavanje nekoliko stotina prekobrojnih kragujevačkih oružara, obezbediti sredstva za otkup preostalog društvenog kapitala, ali i za investicioni razvoj vojnih fabrika, što je preduslov za opstanak na svetskom tržištu, još uvek se ne zna. Predstavnici namenske tvrde da nadležni državni organi u poslednje vreme uporno izbegavaju razgovore na ove teme.

Podsetimo da je iz Ministarsva odbrane, krajem leta prošle godine, firmama domaće odbrambne industrije dostavljen Predlog novog zakona o proizvodnji i prometu naoružanja i vojne opreme, kojim je, između ostalog, bila predviđena i privatizacija, odnosno mogućnost inostranih investicija u fabrike srpske vojne industrije. To je naišlo na odobravanje ne samo poslovodstva tih fabrika, veći sindikalnih organizacija kojima je jasno da njihove firme mogu da opstanu na svetskom tržištu bez novih tehnologija i investicija u razvoj. Mogućnost promene vlasničke strukture preduzeća domaće vojne industrije dobila je i podršku stručne javnosti, pri čemu je u tim krugovima bilo mišljenja da bi eventualno učešće inostranih investicija u srpskim vojnima fabrikama trebalo ograničiti na 49 odsto, kao što je to urađeno u Crnoj Gori, na primer. Ali, krajem jeseni iz Ministarstva odbrane stigao je „hladan tuš“ u vidu informacije da od privatizacije nema ništa, te da svim vojnim fabrikama predstoji podržavljenje. Krivica za puštanje Predloga zakona o proizvodnji i prometu oružja u javnu raspravu prebačena je „na niže strukture u Ministarstvu odrbrane“, koje su taj dokument poslovodnim i sindikalnim strukturama u vojnim fabrikama i javnosti, navodno, prosledile mimo znanja nadređenih.



Prekobrojno još 470 oružara

U Zastava Oružju očekuju da će ove godine, uprkos finansijskoj i ekonomskoj krizi, nastaviti da rešavaju problem viška radnika u fabrici. Lane je, kažu, uz odgovarajući socijalni program, fabriku napustilo oko 100 radnika, dok bi u 2009. trebalo da ode još 470 oružara kojima je ostalo još pet godina do sticanja jednog od uslova za penzionisanje. Država bi tim radnicima trebalo, kao i zaposlenima u Zastavinoj Fabrici automobila, da dokupi preostali radni staž, zatim da isplati odgovarajuće otpremnine i da obezbedi mesečne prinadležnosti od 60 odsto prosečne republičke plate. U Zastava Oružju trenutno je zaposleno 2.595 radnika.



Regionalni gasovod odgovor na krizu

Krajem 2007. mađarska kompanija MOL pokrenula inicijativu da sedam država regiona izgradi 27.000 kilometara zajedničkog gasovoda


„Već duže vreme ističemo kako je potrebno da zemlje u regionu razviju zajedničku strategiju, zajedničku mrežu gasovoda (NETS) i zajedničke kapacitete za skladištenje gasa. Na ovaj način, međusobna podrška i pojačane mogućnosti zaštite ne bi bile samo ad hoc aktivnost, već i institucionalno rešenje”. Ova izjava Lajoša Alaća, izvršnog potpredsednika mađarske energetske grupe MOL, zaduženog za gas i energiju, pratila je odluku kompanije MOL da u najkritičnijoj fazi krize pomogne Srbiji sa dva miliona kubnih metara gasa.

Šta je to NETS i zašto na taj projekat baš sada podseća visoki zvaničnikMOL-a?

Da bi se izbegla trenutna i jednokratna rešenja u kriznim situacijama snabdevanja gasom, mađarski energetski gigant MOL pokrenuo je u decembru 2007. godine inicijativu da se izgradi Novi evropski transmisioni sistem (NETS) koji treba da objedini gasovodne mreže centralne i jugoistočne Evrope. Novoosnovana kompanija mogla bi da ima najdužu gasovodnu mrežu (27.000 kilometara) u Evropi, mogla bi da svoje akcije prodaje putem javne ponude i na taj način privuče kapitalne investitore. A s druge strane, i potrošači bi imali koristi od integrisanog sistema koji bi garantovao opštu sigurnost u isporukama gasa.

Đerđ Mošonji, izvršni direktor kompanije MOL, ovako je objasnio suštinu NETS projekta:

– Trenutno, tržište gasa u centralnoj i istočnoj Evropi u svakoj zemlji zavisi od jednog snabdevača i jednog ili dva trgovca na veliko. To nas čini vrlo ranjivim. NETS projekat predviđa integrisanu infrastrukturu koja spaja gasovode. Obezbedio bi alternativne puteve isporuke svim zemljama koje su uključene i takođe otvorio tržište za konkurenciju. Ove zemlje uveliko zavise od gasa ruske državne kompanije „Gasprom”, a ono što ih čini još ranjivijima jestečinjenica da sve imaju gasovod direktno povezan sa Rusijom, ali nijedna praktično nema nikakvu međusobnu vezu koja spaja gasovode u regionu. Ako u slučaju bilo kakvih tehničkih ili političkih razloga dođe do prekida u snabdevanju gasom, nema nijednog alternativnog puta. Bliska prošlost nas je naučila da to nije samo hipotetička situacija. Poslednjih godina, snabdevanje gasom iz Rusije u Evropu prekidanoje nekoliko puta, prvenstveno zbog nesuglasica između „Gasproma” i tranzitnih zemalja Ukrajine i Belorusije. Budući da ne samo srednja Evropa, već i Evropa u globalu postaje sve više zavisna o ruskom gasu, nužno je povećati pouzdanost snabdevanja. Samo dominantni regionalni igrači mogu biti partneri dominantnih snabdevača, tako da je stvaranje regionalnih šampiona preduslov za sigurnije snabdevanje. Sam NETS projekat direktno ne smanjuje zavisnost o ruskom gasu, ali stvara infrastrukturalnu raznolikost koja je preduslov za to. Trenutno, svaki prodavac na veliko ima poziciju monopoliste na svom lokalnom tržištu, ali kada jednom dođe do međusobne povezanosti, potrošači se mogu obratiti prodavcima na veliko u drugoj zemlji.

Na sastanku u Bukureštu 14. marta 2008. godine, menadžment i članovi upravnih odbora sedam gasnih kompanija iz regiona (rumunski „Transgas”, „BH-Gas”, „Geoplin plinovodi” iz Slovenije, „MOL natural gas transmision”, austrijski „OMV Gas”, „Plinakro” iz Hrvatske i „Srbijagas” saglasili su se da započnu izradu studije izvodljivosti vezane za stvaranje NETS-a, a generalni direktor preduzeća „Srbijagas” Saša Ilić izjavio je da će ta firma aktivno učestvovati u svim budućim aktivnostima vezanim za projekat NETS.

Sledeći sastanak održan je krajem maja u Novom Sadu na kome je dogovoreno osnivanje Upravnog odbora koji će raditi na razradi poslovne strategije, energetske politike, odnosa sa vladinim institucijama i regulatornih, finansijskih i strukturnih okvira.

A na sastanku u Budimpešti krajem septembra postignut je dogovor MOL-a i šest kompanija za prenos gasa iz Bugarske, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Rumunije, Srbije i Slovenije oko početka rada na predloženoj inicijativi NETS projekta. Ali su zatim samo predstavnici kompanija iz Mađarske, Hrvatske i Rumunije potpisali Memorandum o razumevanju vezan za dalje sprovođenje projekta. Kompanija MOL saopštila je 29. septembra da su „predstavnici preduzeća za prenos gasa ’Srbijagas’ iz Srbije izrazili nadu da će se pridružiti Memorandumu o razumevanju u bliskoj budućnosti”. Predstavnici iz Bugarske i Slovenije takođe su prisustvovali sastanku i izjavili da će razmotriti budući zajednički rad sa ostalim učesnicima na projektu.

Srbija do danas nije potpisala Memorandum o razumevanju, a nije se pojavila ni na sastanku koji je krajem novembra održan u Budimpešti i na kome su kompanije za prenos gasa iz Mađarske, Rumunije, Hrvatske i BiH (kao posmatrač) sa predstavnicima Regionalne energetske regulatorne asocijacije razgovarali o budućoj organizacionoj strukturi NETS-a, ulozi Agencije u tom projektu, projekciji regionalne potražnje za gasom i prijavi NETS kompanije kod Evropske komisije za dobijanje prioritetne finansijske podrške.



U Stefilu socijalni program za 251 radnika

Valjevo - U valjevskom Stefilu počeo je novi krug isplata socijalnog programa za 251 radnika, potvrdila je direktorka te kompanije Slavica Madžarević. Kako je rekla, oni će dobiti po 435.000 dinara, a pre podizanja novca u banci u svojoj dojučerašnjoj firmi potpisuju i sporazum o raskidu radnog odosa. Iako je procedura „komplikovanija nego obično“, Madžarević smatra da će 251 radnik novac socijalnog programa dobiti do 13. januara


U firmi koja ne radi nekoliko godina, a bila je uspešan proizvođačnameštaja i kartonske ambalaže, ostao je 161 radnik. Madžarevićeva je dodala da su u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja Srbije vođeni razgovori o trećem krugu socijalnog programa za još 74 zaposlena, pa bi u Stefilu posle toga ostalo još 87 radnika. Lokalna samouprava planira da na prostoru te kompanije, u prigradskom naselju Gorić, izgradi industrijsku zonu koju Valjevo još nema. Kod beogradskog CIP-a naručena je izrada studije o opravdanosti gradnje industrijske zone, a sa devet miliona dinara finansirana je iz NIP-a. Na obodu buduće industrijske zone krajem decembra 2008. asfaltirana je saobraćajnica duga 2,1 kilometar, a sa vlasnicima okolnog zemljišta vode se pregovori o otkupu tih parcela i proširenju kompleksa oko Stefila. Stefil se nalazi na površini od 21 hektara infrastrukturno potpuno opremljenog zemljišta sa proizvodnim halama i magacinima na dva hektara u dobrom stanju.



Promena vrednosti indexa u 16:10


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -0,97% close
CROBEX (Zagreb) 2,42% close
SBI20 (Ljubljana) 1,44% close
BIRS (Banjaluka) -0,70% close
MBI10 (Skoplje) 0,61% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) -0,14% open
CAC 40 (Pariz) -1,45% open
DAX (Frankfurt) -0,82% open
ATX (Beč) -0,29% open
SMI (Cirih) -1,70% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) -1,21% open
SOFIX (Sofija) -1,30% close
BET (Bukurešt) 4,26% close
RTSI (Moskva) 0,42% open
BUX (Budimpešta) -0,13% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) -2,83% close
Nikkei225 (Tokio)    close
KOSPI (J.Koreja) -2,05% close
SENSEX (Bombai) -3,15% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) -0,68% open
NASDAQ (Njujork) -0,79% open
S&P 500 (Njujork) -1,00% open


Dinar makes slight gain against euro

The Serbian domestic currency (RSD) on Monday slightly gained in value against the euro - by one quarter of a dinar.

The official exchange rate is today RSD 94.1414 for one euro.

The official rate on Friday, and consequently over the weekend, was RSD 94.3878, which means that the home currency increased in value by 0.27 percent as the week started.

The National Bank of Serbia (NBS) on Friday intervened on the inter-banking foreign-currency market by selling EUR 25mn.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta