Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
MMF o aranžmanu sa Srbijom 16. januara

Bord direktora Međunarodnog monetarnog fonda raspravljaće 16. januara o stend-baj aranžmanu sa Srbijom, a s obzirom na to da je Vlada Srbije ispunila sve uslove koje je ta međunarodna finansijska institucija tražila, aranžman će najverovatnije biti odobren, potvrđeno je u kancelariji MMF-a u Beogradu


Posle odobravanja aranžmana, biće objavljen izveštaj MMF-a o Srbiji i pismo o namerama koje će biti potpisano sa Vladom Srbije i koje sadrži detalje aranžmana.

Vlada Srbije je sredinom novembra postigla dogovor sa MMF-om o petnaestomesečnom stend baj-aranžmanu, koji podrazumeva kreditnu podršku Srbiji od 520 miliona dolara, ukoliko joj zatreba. Šef misije MMF-a Albert Jager izjavio je tada da trajanje tog aranžmana ističe do marta 2010. godine, istakavši da kredit srpske vlasti uzimaju iz predostrožnosti.

Osnovni zahtev MMF-a bio je da srpska vlada projektuje budžet za 2009. godinu tako da deficit bude maksimalno 1,5 odsto bruto domaćeg proizvoda.

Kako je ranije izjavio ekonomista Jurij Bajec, postoje tri vrste aranžmana s MMF-om - savetodavni, stend-baj i kreditni.

- Stend-baj aranžman, kakav je ugovorila Srbija, podrazumeva dogovoren iznos koji se povlači po potrebi, a Srbija će ga povući ukoliko se pojavi potreba zbog problema u tekućem finansiranju obaveza države prema inostranstvu - objasnio je on.



Male šanse za ikakav privredni rast u 2009.

Prema "realističnom" scenariju stručnjaka MAT-a, rast BDP-a ove godine biće 0,5 odsto, pad uvoza deset odsto, devizne rezerve biće smanjene za četiri milijarde dolara, a manjak u budžetu povećan za još blizu 30 milijardi dinara


Rast industrijske proizvodnje u 2008. iznosiće svega 1,5 odsto, a prema analizi najnovijih Makroekonomskih analiza i trendova (MAT), loši rezultati proizvodnje u poslednja četiri meseca samo su prvi udar krize, dok ozbiljnija recesija tek sledi ove godine.

Od 23 oblasti prerađivačke industrije, samo pet je u novembru 2008. imalo veći obim proizvodnje nego u istom mesecu 2007, a u deset oblasti je kumulativna međugodišnja stopa rasta za 11 meseci bila negativna. Međutim, posebnu težinu imaju tri oblasti koje su i najveći neto izvoznici, proizvodnja osnovnih metala, gume i plastike, i prehrambena industrija, jer čine više od trećine ukupne proizvodnje i 44 odsto ukupnog srpskog izvoza. Mesečni izvoz gvožđa i čelika, koji je u 2008. iznosio 111 miliona evra, u oktobru je prepolovljen na 57 miliona, a u novembru je pao na svega 34,5 miliona evra, a u novembru je prepolovljen i izvoz obojenih metala na manje od 25 miliona evra.

Stojan Stamenković, urednik MAT-a, ističe da su u novembru bile niže stope rasta i uvoza i izvoza u odnosu na isti mesec prethodne godine, što se dešava prvi put posle 2004. godine.

- Proizvodnja osnovnih metala u novembru je bila ispod vrednosti kada je 2007. obavljan remont visokih peći u "Ju-Es stilu". Nikakva politika kursa niti podsticaja privredi neće pomoći kada su glavni izvoznici udarili u zid ekonomske krize - ocenio je on.

S obzirom na ovakve tendencije, Srbija će veoma teško ostvariti rast koji je projektovala Vlada Srbije od 3,5 odsto u 2009. godini. Čak prema realističnom scenariju, koji su napravili saradnici MAT-a, može se očekivati da rast BDP-a sledeće godine iznese svega 0,5 odsto, pri čemu bi rast bruto dodate vrednosti bio ravan nuli.

- Ukoliko bi se tokom sledeće godine nastavio trend opadanja industrijske proizvodnje od 0,5 odsto mesečno iz 2008, ukupno smanjenje industrije u 2009. bi iznosilo čak sedam odsto. Ako bi se industrijska proizvodnja smanjivala u narednih šest meseci, a zatim stagnirala, industrijska proizvodnja bi bila manja nego u 2008. za pet do šest odsto, a BDP bi porastao za svega 0,5 odsto - tvrde saradnici MAT-a.

U toj projekciji, i ako bi u Srbiju ušlo 2,5 milijardi dolara stranih direktnih investicija, s druge strane bi preduzeća više vratila kredita nego što bi dobila novih i to u iznosu većem od 800 miliona dolara, devizne rezerve bi se ove godine mogle smanjiti za čak četiri milijarde dolara i još oko 1,5 milijardi dolara u 2010. godini. U isto vreme, domaća tražnja bi morala da se smanji za 4,7 odsto i da tolika ostane i naredne godine, a najviše bi trpele investicije, kako bi se koliko toliko održao standard stanovništva.

Budžet nerealno postavljen
Pad proizvodnje bi izazvao velike lomove u budžetu, koji je projektovan sa rastom BDP-a od 3,5 odsto, inflacijom od osam odsto, padom uvoza za 5,4 i izvoza za 4,8 odsto i rashodima i prihodima koji nominalno rastu za oko 7,5 odsto. Međutim, ako bi rast BDP-a bio 0,5 odsto, a uvoz pao za deset odsto, imajući u vidu da PDV čini polovinu fiskalnih prihoda, a PDV iz uvoza 70 odsto ukupnog PDV-a, može se očekivati manjak prihoda u budžetu od 18,5 milijardi dinara, upozorio je Miladin Kovačević, saradnik Ekonomskog instituta.

- Ako se tome doda manjak u prihodima koji nastaje evazijom PDV, koja nije uzeta u obzir prilikom planiranja budžeta, napravio bi se dodatni manjak od oko 11-12 milijardi dinara. Tako bi konsolidovani deficit države sa 1,5 odsto skočio na 2,5 odsto BDP-a. Sve ukazuje da bi rebalans budžeta mogao uslediti u narednim mesecima, jer u ovoj situaciji budžet nije dovoljno restriktivan. Povećanje PDV-a može biti iznuđeno, ali na duži rok to nema značaja na širenje fiskalnog deficita. Povećanje poreza može uticati na smanjenje prometa, povećanje poreske evazije i bežanje u sivu ekonomiju, a direktna posledica je povećanje cena - ocenio je Kovačević.

Državne cene pumpaju inflaciju
Stamenković je ocenio da cene koje se formiraju na tržištu teško da će se povećavati, već je realnije očekivati nastavak pada cena, koji je počeo u decembru.

- U 2008. godini bila je iznenađujuće niska inflacija merena cenama na malo, ali to je uglavnom posledica smanjenja cena nafte na svetskom tržištu. Da su cene nafte ostale na julskom nivou, imali bismo inflaciju od 10,8, a ne 6,8 odsto - rekao je Stamenković.

Prema njegovim rečima, druga je priča sa cenama koje određuje država, pa je zato i odloženo poskupljenje telefona, gasa, gradskog prevoza za ovu godinu. Takođe, neće moći da se računa ni s daljim padom cena energenata, a uz to je država najavila povećanje akciza koje će direktno uticati na cene. Tome treba dodati i moguće povećanje PDV-a, koje će takođe povećati inflaciju.

Problem je recesija, a ne inflacija
Međutim, nije inflacija ono što brine ekonomiste.

- Recesija može izazvati inflaciju, ali pre toga će napraviti havariju u spoljnom sektoru. Veliki deo monetarne politike je pravljen da zaustavi kreditnu ekspanziju, ali sada se očekuje da kreditna aktivnost banaka stagnira ili pada. Zato NBS treba da ukine sve stege, limite zaduživanja, racia - smatra Boško Živković, saradnik MAT-a i profesor na Ekonomskom fakultetu.

On napominje da je skeptičan prema nameri Vlade da formira fond od 50 milijardi dinara za podsticaj privrede.

- Skeptičan sam kada država deli novac, da ne bude po babu i stričevima, a kada je o državi reč veliki je rizik da tako i bude. Potrebna je strateška promena monetarne politike. Umesto toga, čak i MMF menja doktrinu i napušta surovu restriktivnost, a to rade i najveće zemlje - naglasio je Živković.

Stamenković je istakao da je protiv toga da se utvrdi realan kurs i da se on brani, kao što je bilo najava u javnosti, jer ko može da kaže koji je kurs realan.

- Ja sam za slobodno fluktuiranje kursa, ali da NBS interveniše kako bi sprečila šokove. Ukoliko dođe do velike neravnoteže između ponude i tražnje za devizama, to će morati da se oseti na kursu, i to kroz depresijaciju dinara. Ono što NBS treba da uradi je da spreči špekulacije banaka - ocenio je on, dodajući da nije uloga NBS da diktira kurs na određeni rok.

Jurij Bajec, savetnik premijera, istakao je da bi možda bila bolja pametnija politika referentne kamatne stope i obaveznih rezervi, nego želja države da pumpa kredite privredi.

- Mislim da će ove godine biti nemoguće da se ispune neka pravila, ali verovatno će biti i relaksacija monetarne politike i državnih kredita privredi - istakao je Bajec.



Od 2002. godine u Srbiji privatizovano oko 1.800 društvenih preduzeća, kupce čeka još 800 firmi

Beograd - Iako je do kraja prošle godine trebalo da bude okončan proces privatizacije društvenih preduzeća, novog vlasnika nije dobilo još oko 800 firmi u kojima je zaposleno nešto više od 60.000 radnika. U Agenciji za privatizaciju očekuju da će prodajom preostalog društvenog kapitala ostvariti prihod na nivou prošlogodišnjeg, od oko 250 miliona evra, pri čemu se najveći priliv očekuje od tenderskih privatizacija (tenderi su većobjavljeni za prodaju 20 kompanija, koje upošljavaju ukupno 32.000 radnika)


Od firmi sa tog spiska samo se za Rudarsko-topioničarski basen Bor traži strateški partner, pa država od tog tendera ne očekuje „sveži“ novac u budžetu, dok bi prodaja ostalih preduzeća trebalo da doprinese popunjavanju državne kase. Najviše nade polaže se u prodaju Beogradskog sajma, ali se procenjuje da će pristojno interesovanje kupaca izazvati prodaja Industrije stakla Pančevo, NIN-a, zatim FAP-a, Prosvete i Jugekspresa. Sumornija perspektiva čeka oko 2.000 radnika zaposlenih u sedam preduzeća koja nisu uspela da nađu kupca na većnekoliko puta raspisanim tenderima, pa će te firme biti prodate iz stečaja. Među njima su Voćar iz Merošina, Viskoza, IMK „29. novembar“, „Janko Lisjak“, kao i fabrika šećera iz Zrenjanina.

U nekim preduzećima, čija je delatnost od posebnog interesa za zajednicu, društveni kapital biće podržavljen, a taj proces većje okončan u 13 firmi, koje zapošljavaju oko 4.000 radnika. Najveće među njima su Poljoprivredni kombinat Beograd, Zavod za izgradnju grada, beogradski Zoološki vrt, zatim Vrelo iz Bujanovca, Jugoinspekt i Energetika iz Kragujevca. U procesu restrukturiranja nalazi se još 17 velikih sistema u kojima je zaposleno oko 4.500 radnika (PIM, IMT, Goša, Ineks hoteli, ICG, EI Niš, Delišes, Prva iskra, Boreli...).

Znatno je veći broj preduzeća koja će kupce potražiti na aukcijama, a u različitim fazama tog procesa većse nalazi 412 firmi u kojima radi 27.000 zaposlenih. Od tog broja, aukcije su većzakazane za 112 firmi, ali više od toga brine podatak da je za 202 preduzeća postupak prekinut, a preostalih 98 će biti likvidirano. U Agenciji za privatizaciju procenjuju i da će od preostalih oko 300 preduzeća (sa oko 7.000 radnika), za koje još nije utvrđen metod privatizacije ili zakazana aukcija, najveći broj otići u prinudnu likvidaciju. Ako je za utehu, sa neznatnim izuzecima, rečje o firmama koje gotovo da i nemaju zaposlene, većgodinama ne ostvaruju nikakvu delatnost a većina njih nema evidentiranu imovinu.

Da podsetimo, 2002. godine, kada je na snagu stupio novi Zakon o privatizaciji, bilo je više od 4.000 firmi sa sto odsto ili većinskim društvenim kapitalom. Za njihovu prodaju, do kraja prošle godine, bio je objavljen 4.081 javni poziv (279 tendera i 3.802 aukcije) na kojima je ponuđena 2.551 firma. Nove vlasnike, međutim, dobila su 1.802 preduzeća, u kojima je zaposleno oko 330.000 radnika. Uz to, na tržištu kapitala, gde su se našle akcije firmi iz privatizacija koje su realizovane prema odredbama prethodnog zakona, ili preduzeća sa čijim je vlasnicima prethodno raskinut ugovor o privatizaciji, ponuđen je društveni kapital 808 preduzeća, a prodaja je bila uspešna u 649 slučajeva, pa je, kao posledica svih privatizacionih metoda, prodato ukupno 2.450 firmi. Država je od te prodaje inkasirala 2,9 milijardi evra, ukupna vrednost investicija iznosi 1,4 milijarde, a vrednost socijalnog programa 277 miliona evra.

Izneverena očekivanja

Privatizaciju u Srbiji pratilo je i niz negativnih posledica, a jedna od najtežih je to što se na evidenciji službe za zapošljavanje našlo gotovo milion radnika. Uz to, ni ekonomski efekti nisu uvek bili na nivou očekivanih, jer se neki od novih vlasnika nisu najbolje snašli u ulozi biznismena, a neki od njih nisu bili ni odgovorni poslodavci, pa socijalni nemiri i protesti većnekoliko godina unazad prate društveni život naše zemlje. Kao posledica toga, raskinuta su 384 kupoprodajna ugovora, ili gotovo svaka peta prodaja na tenderu ili aukciji.



Izlaz u strateškom partnerstvu

Osim RTB Bora za koji je većraspisan tender, država će strateškog partnera pokušati da nađe za još neke od većih privrednih sistema. Za sada je izvesno da će takav postupak biti pokrenut za Jagodinsku pivaru, zatim za Javno preduzeće za podzemnu eksploataciju uglja Resavica, koje u svom sastavu ima sedam ugljenokopa, kao i za Fabriku aviona Utva i kruševački „14. oktobar“. Pominje se, takođe, da će se firmama sa tog spiska pridružiti i Preduzeće za vodne puteve „Ivan Milutinović“, koje se nalazi u restrukturiranju (predlog privatizacionog savetnika da se ta kompanija proda iz delova, Ministarstvo za infrastrukturu je odbacilo).



Vlada Srbije i putari postigli dogovor

Kako prenosi RTS, Vlada Srbije i putari uspešno su okončali pregovore oko izmirenja duga od oko 30 miliona evra, pa će umesto štrajka najavljenog za 23. januar, putari nastaviti da obavljaju svoj posao



Deo potraživanja isplatiće "Putevi Srbije" na osnovu državnih garancija kako je i predviđeno budžetom za 2009. godinu, dok će deo obaveza biti reprogramiran na šest godina bez kamate.

Dragan Vojinović, predstavnik putara u pregovorima sa Vladom Srbije izjavio je da će putari iz komercijalnih kredita u naredne dve nedelje dobiti 20 milijardi dinara ili 250 miliona evra.
Milijardu i po dinara država će direktno prebiti sa dobavljačem nafte i naftnih derivata sa NIS Jugopetrolom, dok će osam i po milijardi dinara ostatka duga od 2010. godine biti izmireno u šest jednakih polugodišnjih rata.
"Putari za sada nastavljaju sa redovnim zimskim održavanjem puteva. Maksimalno ćemo raditi na održavanju, odnosno onoliko koliko nam mogućnosti dozvoljavaju s obzirom na nedostatak rezervnih delova i goriva", rekao je Gašević.

Direktor "Vojvodinaputa" Milivoje Durković rekao je da to preduzeće ima dovoljno sredstava da puteve u Vojvodini održava do kraja januara, ali da će posle toga održavati samo puteve u Vršcu i Pančevu jer te lokalne samouprave izmiruju svoje obaveze prema preduzeću.
Radnici i poslodavci preduzeća za održavanje puteva zatražili su, ranije, od Vlade Srbije da do 22. januara nađe rešenje za dugovanja putarima, i najavili da će ako dogovor ne bude postignut organizovati jednočasovni protest upozorenja 23. januara ispred zgrade Vlade.

Predsednik Udruženja poslodavaca putne privrede "Putar" Milovan Gašović objasnio je da ukupan dug iznosi više od 40 milijardi dinara jer, pored Vlade, lokalne samouprave duguju putarima oko tri milijarde dinara.
U preduzećima za održavanje puteva radi 17.000 ljudi i još oko 33.000 kod dobavljača, proizvođača i drugih saradnika putnih preduzeća.



Svetske berze: Recesija i dalje drma svetskom ekonomijom
AZIJA
 
Ulagači na azijskim berzama su nakon objavljivanja poslovanih rezultata u SAD prilično indisponirano ušli u jučerašnje trgovanje. Najveći pad doživela je Berza u Japanu, jer su i poslovni rezultati japanskih kompanija prilično loši. HANG SENG je veći deo dana bio u plusu, da bi u drugom delu trgovačkog dana ipak ušao u minus pre svega zbog informacije o povećanom padu Izvoza) i tu i završio svoje trgovanje. Berzanski indexi u Južnoj Koreji i Indiji uglavnom su oscilirali oko pređašnjih vrednosti.
 
Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Aziji:
    HANG SENG (Hong Kong) -2,17%
    NIKKEI225 (Japan) -4,79%
    KOSPI (Južna Koreja) +0,95%
    SENSEX (Indija) -0,42%.
 
Bitne vesti:
- Izvoz Kine pao je u decembru prošle godine 2,8% u odnosu na isti mesec prethodne godine. To je ubrzanje pada izvoza, s obzirom da je novembru 2008. godine pad iznosio 2,2 posto. Takođe, to je drugi mesec zaredom da pada Izvoz Kine, a pre svega zbog slabljenja potrošnje američkih građana koji su najveći uvoznici proizvoda iz Kine
- Priča se da će "Sony" u prvom kvartalu 2009. godine ostvariti Operativni gubitak od USD 1,1 mlrd. Bio bi to prvi gubitak Sony-ja od 1995. godine.
 
 
 
 
EVROPA
 
Na jučerašnjem trgovanju zapadnoevropski berzanski indexi čitav dan su bili u minusu. Pesimizam tržišnih igrača pojačan je nakon najava da će poslovni rezultati kompanija u SAD-u biti lošiji od očekivanih, kao i da u svetu nezaposlenost raste, dok je azijski izvoz dodatno smanjen. Iz tih razloga investitori slabije rezultate poslovanja očekuju i od evropskih kompanija.
 
Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Zapadnoj Evropi:     
    FTSE100 (London) -0,61%
    DAX (Frankfurt) -1,75%
    CAC40 (Pariz) -1,49%.
 
Bitne vesti:
- Nemačka je usvojila novi paket pomoći oslabljenoj ekonomiji u iznosu od EUR 50 mlrd (prvi paket bio je vredan EUR 31 mlrd). Ovo je nejveći paket pomoći u istoriji Nemačke- Evropski parlament u utorak je usvojio obimnu reformu 6.000 milijardi eura vredne EU industrije mešovitih fondova. Cilj je olakšati spajanje mešovitih fondova i stvoriti uslove za centralizirano upravljanje sredstvima
 
 
 
 
AMERIKA
 
Trgovački dan na Wall Street-u juče je prošao u oscilaciji berzanskih indexa oko prethodno ostvarenih vrednosti. Blagom rastu indexa najviše su doprineli oporavkak energetskog (zbog rasta cene sirove nafte) i bankarskog sektora.
 
Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa na Wall Street-u:
    DJIA -0,30%
    NASDAQ +0,50%
    S&P500 +0,17%.
 
 
Promene cena roba:
    Sirova nafta +0,51%
    Zlato -0,04%
    Srebro -0,65%
 
Bitne vesti:
- Ben Bernarke je izjavio da oporavka ekonomije nema bez dodatne pomoći bankarskom sektoru


Srbija klizi u recesiju

Bez pet milijardi dolara inostranih kredita i investicija ove godine, naša privreda i pretežan deo građana suočiće se sa ozbiljnim teškoćama a pod udar će doći i devizne rezerve, tvrdi se u najnovijem broju „Makroekonomskih analiza i trendova”

Boško Živković; Stojan Stamenković Privreda Srbije polako, ali sve izvesnije, klizi u recesiju. Na takav zaključak ne upućuje samo pad industrijske proizvodnje za oko 0,5 odsto mesečno, već i sve izglednije malaksavanje privredne aktivnosti u gotovo svim nosećim granama i delatnostima naše ekonomije.

Biće dobro, kako je juče procenio urednik biltena Ekonomskog instituta „Makroekonomske analize i trendovi” Stojan Stamenković, ako ovu godinu završimo sa 0,5 procenata rasta bruto domaćeg proizvoda.Da li ćemo do te „pozitivne nule” i doći, najviše zavisi od sume stranih direktnih investicija, odnosno spoljne kreditne podrške. Bez pet milijardi dolara naša privreda, kao i pretežan deo građana suočiće se sa ozbiljnim teškoćama, a Narodna banka Srbije sa topljenjem deviznih rezervi i problemima u blagovremenom izmirivanju dospelih obaveza. Ovo tim pre što su devizne rezerve NBS već u nekoliko prethodnih meseci, ne samo zbog intervencija na tržištu, opale za 1,7 milijardi dolara.

Problem naše privrede, a samim tim i ekonomske politike, kako je upozorio dr prof. Boško Živković, nisu ni inflacija, niti kurs dinara. Naša najveća nevolja biće suočavanje sa sve izglednijom recesijom. Za njeno „lečenje” potrebni su nešto drugačiji lekovi od onih koje sada primenjuje NBS – visoka referentna kamata i kruta novčana i kreditna ograničenja. Na tako nešto upućuje ne samo jenjavanje privredne aktivnosti, već i pad kreditne aktivnosti poslovnih banaka. Država, kako reče Živković, obećava 50 milijardi dinara za podršku malim i srednjim preduzećima, ali ta suma, koja će se po svemu sudeći deliti „i po babu i po stričevima”, neće nam mnogo pomoći. Konačno, sve zemlje u svetu maksimalno popuštaju monetarne kočnice, pa bi i Narodnoj banci valjalo da preispita svoje dosadašnje poteze, zaključio je Živković. Tim povodom Stamenković dodaje da model ciljane inflacije NBS i njeno kontrolisanje pomoću repooperacija više ne deluje. Na sceni su drugi faktori neravnoteže.

Po Stamenkoviću, problem zaustavljenog privrednog rasta ne odnosi se samo na manju ponudu dobara za domaće, a naročito inostrano tržište, koliko sa stanovišta poremećenih proporcija u tek usvojenom budžetu za ovu godinu. Januar će, po svemu sudeći, biti katastrofalan u pogledu poreskih i drugih prihoda, a rashodi stoje sasvim otvoreni. Po njemu, ako se ne pronađu izdašniji izvori prihoda i ne smanji utaja poreza, rebalans budžeta biće neophodan već za koji mesec ili će se, kako reče, stvar prepustiti inflaciji i rastu deficita državnih računa i više od 2,5 procenata BDP.

Ostaje da se vidi, upozorio je Stamenković, šta će o svim ovim i drugim otvorenim pitanjima i procenama reći i bord direktora MMF-a koji u petak, 16. januara, treba da odluči o našem aranžmanu i izgledima da dobijemo 520 miliona dolara za jačanje okrnjenih deviznih rezervi.

Pitanje o kojem nije lako ni razmišljati glasi: šta ako MMF zatraži reviziju pojedinih stavki na rashodnoj strani budžeta, a srpska vlada je u sve računice i kombinacije ušla sa planiranim rastom BDP od 3,5 odsto, za koji, kako se sada čini, nema mnogo izgleda.



"IMF to approve standby arrangement"
The International Monetary Fund’s Board of Directors will discuss the stand-by arrangement with Serbia on Jan. 16 and probably approve it, B92 understands.

The IMF board will probably give the go-ahead to the arrangement with Serbia because, in their opinion, all the conditions set by the institution in November have been met.

The IMF called on Serbia to adopt a restrictive budget, with a projected deficit of no more than 1.5 percent.

A Memorandum of Responsibility for achieving target inflation of eight percent is also being drawn up, and is due to be signed by the National Bank and the government in mid-January.


Central bank sells EUR 11.9mn

The National Bank of Serbia (NBS) on Tuesday sold EUR 11.9mn in the inter-banking foreign currency market.

The move came in order to meet the increased demand for foreign currency, Tanjug reported.

On Tuesday, the national currency (RSD) was 2.1 percent up against the euro, with the official exchange rate of RSD 92.1343 – some two dinars down on yesterday's value.

On Monday, the NBS sold EUR 3mn on the inter-banking foreign currency market.



Tender for sale of Pančevo-based "Staklara" extended

The Privatization Agency of Serbia announced today (January 13, 2009) that the deadline for submission of bids for purchase of Glass Industry Pančevo had been extended until February 20th, 2009.

The previous deadline for submission of bids on the repeated tender for sale of “Staklara” (Glassworks), which was announced in October 2008, was December 19th.

“Having in mind all the available information”, the Agency decided to give additional time of two months to make it possible for the interested buyers to prepare their bids.

The previous tender for sale of the Pančevo-based factory, which is in restructuring process, has been declared unsuccessful because the only bidder, Greek company “Yioula Glasworks”, gave up the contract signing.

The glassworks from Pančevo is the only manufacturer of flat glass in Serbia and it has the capacities for production of glass for automobile industry, special glass and medical packaging.

The factory that has about 400 workers owns facilities at 150,000 square meters. The company’s capital has been estimated at about 17m EUR, while the debts amount to 6m EUR.



New changes and supplements to General Plan of Belgrade – accent on development of space for commerc
Agricultural land alongside the new bypass around Belgrade, near Batajnica and Surčin, and Belgrade-Pančevo road will be transformed into land for construction of commercial parks. These provisions are included in the Draft changes and supplements to General Land-utilization Plan of Belgrade (phase II), which has been designed to the initiative of the City of Belgrade.

In that way, new surfaces for future investments will be created alongside the exit roads. Namely, few hundreds of hectares of former agricultural land will be used for construction of production capacities, educational institutions, technology parks, etc.

Changes and supplements to the General Plan have been brought in accord with the large city projects in the domain of infrastructure and road network.

However, this Draft does not include individual initiatives for the change of purpose of the parcels owned by concrete users. These requests will be included in the Changes and supplements to General Land-utilization Plan – phase III.

Draft changes and supplements to General Land-utilization Plan will be on public display between 9 AM and 3 PM in the period January 8 - February 6, 2009, in the building of the City Administration, 43/45 27. Marta Street (Hall 2 on the ground floor).



Promena vrednosti Indexa u 16:15


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) 0,07% close
CROBEX (Zagreb) -4,54% close
SBI20 (Ljubljana) -0,93% close
BIRS (Banjaluka) -0,16% close
MBI10 (Skoplje) 0,83% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) -4,38% open
CAC 40 (Pariz) -3,58% open
DAX (Frankfurt) -3,56% open
ATX (Beč) -2,42% open
SMI (Cirih) -1,89% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) -3,92% open
SOFIX (Sofija) -4,38% close
BET (Bukurešt) -1,26% open
RTSI (Moskva) -4,78% open
BUX (Budimpešta) -1,11% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) 0,27% close
Nikkei225 (Tokio) 0,29% close
KOSPI (J.Koreja) 1,28% close
SENSEX (Bombai) 3,30% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) -2,13% open
NASDAQ (Njujork) -2,09% open
S&P 500 (Njujork) -2,45% open


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta