Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Prve besplatne akcije u ovoj godini

Akcije i u jednoj ili dve banke s državnim udelom, preduzećima koja eksploatišu prirodne resurse i iz portfelja Akcijskog fonda

Prve besplatne akcije NIS-a Prve besplatne akcije građani će dobiti u ovoj godini i to će biti akcije NIS-a. Zatim će uslediti podela akcija „Galenike”, jer se u trećem kvartalu očekuje i privatizacija ove farmaceutske industrije. Prodaja akcija „Telekoma” odložena je zbog nepovoljnih uslova za trgovinu akcijama na berzi usled svetske finansijske krize, a početkom februara privatizacioni savetnik bi trebalo da predloži šta je najpovoljnije za tu kompaniju, izjavio je juče Nebojša Ćirić, državni sekretar u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja, na konferenciji za novinare, čiji je učesnik bila i Vesna Džinić, direktorka Agencija za privatizaciju.

Osim u šest javnih preduzeća, koja su ranije predviđena za besplatnu podelu akcija građanima koji to pravo nisu iskoristili u dosadašnjem toku privatizacije, uslediće podela besplatnih akcija i u jednoj ili dve banke s državnim udelom, preduzećima koja eksploatišu prirodne resurse i u nekim preduzećima iz portfelja Akcijskog fonda, najavio je juče Ćirić.

On je najavio da će u ovoj godini početi i uplata novca od prodaje akcija iz Privatizacionog registra na račune građana. Ćirićeva procena je da će građani dobiti po 80 do 100 evra od prodaje ovih akcija, a da će kroz besplatne akcije i novčanu naknadu dobiti ukupno oko 1.000 evra. To pravo je steklo oko pet miliona građana, što je za milion više nego što se na početku predviđalo.

Govoreći o završetku procesa privatizacije društvenog kapitala, Vesna Džinić je rekla da je do kraja prošle godine, kako je Zakonom o privatizaciji i predviđeno, objavljen poziv za prodaju svih neprivatizovanih društvenih preduzeća. U toku je 70 tendera, a u postupku aukcijske privatizacije je 412 preduzeća.

Agencija za privatizaciju za proteklih sedam godina je obavila 5.911 kontrola i raskinula 388 ugovora o prodaji preduzeća, što je 20 odsto ukupnog broja privatizovanih preduzeća. Što se tiče raskida ugovora za „Azotaru”, Džinićeva je ukazala i na činjenicu da se poslovne okolnosti od trenutka kupovine preduzeća do okončanja ugovornih obaveza menjaju, i da se ugovori raskidaju i zbog toga što kupci nisu realno mogli da predvide takve okolnosti.

– Litvanski konzorcijum je od preuzimanja firme u potpunosti ispoštovao socijalni program, kao i deo investicija, da bi tek nakon toga usledila prodaja dela imovine bez saglasnosti Agencije za privatizaciju, jer su bilansi poslovanja bili ispod očekivanja. U vreme kupovine „Azotare” cena gasa je bila 270 dolara, a sada je 540 dolara – rekla je Vesna Džinić.

Direktorka Agencije za privatizaciju rekla je da su moguće olakšice kupcima društvenih preduzeća zbog svetske ekonomske krize, ali da se neće menjati uslovi za isplatu kupoprodajne cene.

– Novim propisima je omogućeno da se posle potpisivanja kupoprodajnog ugovora uplati samo 30 odsto ugovorene cene za društveni kapital, a ostatak da se isplati u roku od pet godina, i to će tako biti do okončanja privatizacije društvenih preduzeća – rekla je Džinićeva.


Poslovanje RTB-a neće biti ugroženo

Državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Nebojša Ćirić izjavio je da Vlada Srbije neće dozvoliti da, u uslovima ekonomske krize, poslovanje RTB Bor bude ugroženo, čak i ako ne bude kupaca za to preduzeće.

– Rok za dostavljanje ponuda za strateško partnerstvo sa kompanijom RTB Bor je 31. januar, međutim, ukoliko bude bilo potrebe, taj rok će se produžiti. Rudarske kompanije su pogođene krizom ne samo zbog otežanih uslova finansiranja, već i zbog drastičnog pada cene metala – rekao je Ćirić podsećajući da je za RTB Bor bilo zainteresovano 11 kompanija, od čega tri za celokupni sistem RTB-a, a osam za pojedine delove. Aktivno interesovanje tih kompanija još postoji, a on očekuje da se neka od njih i prijavi.



Akcije i u jednoj ili dve banke s državnim udelom, preduzećima koja eksploatišu prirodne resurse i i

Beograd - Iako su se efekti svetske ekonomske krize najpre osetili u finansijskom sektoru, pa potencijalni kupci srpskih društvenih preduzeća nisu mogli da računaju na značajniju kreditnu podršku banaka, proces privatizacije nije usporen, jer je vlada omogućila prodaju firmi na pet rata. Efekti tog poteza vidljivi su i vlada će, većkrajem ovog meseca, izaći sa novim paketom mera kojima bi trebalo da se podstakne privredna aktivnost


Očekujemo da će to pomoći i novim vlasnicima da prebrode teškoće sa kojima se suočavaju u privatizovanim preduzećima, ali i potencijalnim kupcima da lakše dođu do firmi za koje su zainteresovani. Istovremeno, Agencija za privatizaciju nastaviće da obavlja rigoroznu kontrolu ispunjavanja kupoprodajnih ugovora, i poništiće svaku privatizaciju u kojoj vlasnik ne ispunjava preuzete obaveze - izjavio je juče na konferenciji za novinare državni sekretar u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja Nebojša Ćirić.

On je podsetio da je od 2001. godine privatizovano 1.796 preduzeća (103 firme prodate su na tenderima a 1.693 na aukcijama). Ukupan prihod ostvaren od prodaje društvenih preduzeća, sa sredstvima koja su realizovana na tržištu kapitala, dostiže iznos od 2,9 milijardi evra, vrednost investicionih programa je oko 1,4 milijarde evra dok su ukupno ugovoreni socijalni programi „teški“ 280 miliona evra. Kroz stečaj je ponuđena na prodaju imovina 351 preduzeća, a prihod od 48 milijardi dinara, koji je realizovan po tom posnovu, usmeren je na izmirivanje obaveza prema poveriocima.

- Krajem prošle godine objavljeni su tenderi za prodaju 20 preduzeća, za sedam firmi kod kojih se, ni posle po tri raspisana tendera, nisu pojavili zainteresovani kupci, biće otvoren stečajni postupak. Iz privatizacije će biti izuzeta preduzeća za koje su Republika ili lokalne zajednice podnele zahtev za podržavljenje, a taj postupak je do sada okončan u 13 preduzeća, među kojima je Studio B, Zoološki vrt, Jugoinspekt, Zavod za izgradnju grada, Poljoprivredni kombinat Beograd. U tenderskoj proceduri naći će se i preostale imovinske celine 17 preduzeća koja se nalaze u postupku restrukturiranja. U postupku akcijske privatizacije nalazi se 412 preduzeća, ali je u 201 firmi postupak obustavljen, dok su aukcije zakazane za prodaju 112 preduzeća. Još oko 300 društvenih firmi biće obuhvaćeno privatizacijom, ali će većina njih otići u prinudnu likvidaciju, jer je rečo neaktivnim privrednim subjektima, bez imovine i bilansa stanja - rekla je direktorka Agencije za privatizaciju Vesna Džinić.



U 2009. besplatne akcije NIS-a i Galenike

Prve besplatne akcije koje će građani dobiti biće akcije Naftne industrije Srbije. Zakonska obaveza je da podela besplatnih akcija počne najkasnije za šest meseci od prodaje javnog preduzeća čije su akcije predviđene za besplatnu podelu. Ugovor o prodaji NIS-a većje potpisan, a očekuje se da će u trećem kvartalu ove godine biti privatizovana Galenika, dok je prodaja akcija Telekoma odložena. Treba, takođe, podsetiti da će spisak preduzeća čije će se akcije besplatno deliti biti proširen. Pored šest velikih javnih preduzeća, na tom spisku će se naći jedna ili više banaka u kojima država ima udeo, zatim i neka preduzeća koja imaju prirodne resurse, kao i preduzeća čije akcije su u portfelju Akcijskog fonda. U 2009. godini će početi i uplata novca od prodaje akcija iz Privatizacionog registra na računa građana koji su stekli pravo na besplatne akcije. Od prodaje tih akcija do kraja prošle godine ostvaren je prihod od 7,2 milijarde dinara - izjavio je Nebojša Ćirić, državni sekretar u Ministarstvu ekonomije i dodao da će građani dobiti po 80 do 100 evra od prodaje akcija iz Privatizacionog registra.



Koridor 10 doneće železnici 140 miliona evra godišnje

Koridor 10 je prioritet, njegovom izgradnjom biće povećana produktivnost i ekonomičnost železnice. Devizni prihodi železnice biće oko 80 miliona evra godišnje do 2012, odnosno 140 miliona evra godišnje do 2020. godine


A ako se ima u vidu da je subvencija za železnicu u 2009. godini 120 miliona evra, jasno je da će Koridor 10, kada bude završen, samo od tranzita donositi prihod, koji će biti jednak ili veći od sadašnje godišnje subvencije iz budžeta, kaže u intervjuu za Biznis Predrag Vukadinović, zamenik generalnog direktora JP "Železnice Srbije" i jedan od članova tima za izgradnju Koridora 10.

U čemu se još ogleda značaj Koridora 10?

- Koridor 10 je panevropski koridor definisan i međunarodno verifikovan 1997. godine, na trećoj konferenciji ministara saobraćaja u finskom gradu Helsinkiju i on predstavlja značajnu vezu Evrope sa zemljama Bliskog istoka. Osnovni pravac ovog koridora proteže se od Salcburga preko Ljubljane, Zagreba, Beograda, Niša i Skoplja do Soluna. Dužina koridora kroz Srbiju je 770 kilometara dvokolosečne elektrificirane pruge. Planirana ulaganja u železnički Koridor 10 su 4,6 milijardi evra i ova investicija je od višestrukog značaja za Srbiju. Koridor 10 će omogućiti pokretanje ekonomskog razvoja i podizanje životnog standarda na viši nivo. U ovom procesu najbolje će proći mala i srednja preduzeća, koja mogu brže da se prilagode zahtevima tržišta u odnosu na velike i trome sisteme. Zbog toga očekujem ekspanziju malih i srednjih preduzeća, s otvaranjem novih radnih mesta. Ovo će biti posebno značajno kada se posle izgradnje koridora pređe na održavanje infrastrukture i voznih sredstava, što će biti kontinuirani proizvodni proces sve dok Koridor 10 postoji. Ekspanzija ovih preduzeća podrazumeva i privatne direktne investicije koje bi svakako trebalo ohrabriti stimulativnom poreskom politikom. Takođe, veoma je bitna kooperacija između domaćih i stranih preduzeća, jer na taj način znatan deo sredstava od kredita ostaje u domaćoj privredi, što bi trebalo da bude stimulans za dalji rast proizvodnje, a i poboljšanje konkurentske sposobnosti domaćih preduzeća.

Da li će putni Koridor 10 imati prioritet nad železničkim?

- Prioritet je izgradnja i jednog i drugog koridora. I jedan i drugi koridor imaju svoje prednosti i u prevozu putnika i u prevozu robe, a oba koridora zajedno sa svojim prednostima daju stratešku transportnu prednost Srbije u odnosu na okruženje i konkurenciju, posebno kada je reč o Koridoru 4. Ne treba zaboraviti da kroz Srbiju prolazi i veoma značajan vodni Koridor 7, koji ima tačku preseka sa Koridorom 10 kod Novog Sada. Sve navedeno nameće i potrebu izgradnje robno-transportnih centara duž Koridora 10, u Novom Sadu, Beogradu i Nišu, a poznato je već da ovi centri u Evropi donose značajan prihod.

Koji su rokovi i dinamika ulaganja predviđeni za železnički Koridor 10?

- Vreme predviđeno za gradnju ovog Koridora je osam godina, a radovi će se izvoditi u dve faze. Prva faza bi trebalo da traje od 2009. do 2012. i u toj fazi će biti uložena 1,1 milijarda evra i to u 2009. godini 100 miliona evra, u 2010. i 2011. godini po 300 miliona i u 2012. godini 400 miliona evra. Druga faza bi trebalo da traje od 2013. do 2016. i u toj fazi će biti uloženo 3,5 milijardi evra - u 2013. godini 700 miliona evra, u 2014. i 2015. po milijardu, a u 2016. godini 800 miliona evra. Realizaciju ovog projekta već smo započeli rekonstrukcijom levog i desnog koloseka Batajnica-Nova Pazova u dužini od 13,8 kilometara i izgradnjom desnog koloseka Stara Pazova-Golubinci u dužini od 9,2 kilometara, pri čemu će brzine na ovim deonicama biti 160 km/h. Vrednost ove investicije je 20 miliona evra. U 2009. na pruzi Beograd-Niš treba da počne gradnja nove dvokolosečne pruge od Gilja do Ćuprije u dužini od deset kilometara s gradnjom novog mosta dužine 322,5 metara preko Morave. Vrednost ove investicije je 43,4 miliona evra. Takođe u 2009. na pruzi Niš-Dimitrovgrad biće izvršena rekonstrukcija deonice Ćele Kula-Staničenje u dužini od 60 kilometara, a vrednost ove investicije je 37 miliona evra. Svi ovi projekti finansiraju se iz odobrenog zajma Evropske investicione banke. U toku su i pregovori s ovom bankom o novom zajmu u iznosu od 100 miliona evra namenjenih za ulaganje na Koridoru 10. Očekujem da će ovi pregovori biti završeni u narednih nekoliko meseci, a za to vreme radiće se već započeti projekti, tako da će po završetku pregovora samo biti nastavljeni radovi. Ne smemo da gubimo vreme, jer Koridor 4 (kroz Rumuniju i Bugarsku) predstavlja ozbiljnu konkurenciju.

Slažete li se sa tvrdnjama da će nam upravo investicije koje očekujemo za Koridor 10 pomoći da lakše prebrodimo ekonomsku krizu?

- Investicija u Koridor 10 sama za sebe ne može rešiti predstojeću krizu u 2009. godini, jer ta kriza svetskih razmera ima istorijski duboke korene. Potrebno je preduzeti i niz drugih mera i aktivnosti da bi se ova kriza savladala. Međutim, ova investicija može biti jedan od najjačih faktora suprotstavljanja nadolazećoj krizi, s tim što se ne bih zadržao samo na 2009, jer će već u 2010. ulaganja u Koridor 10 biti tri puta veća nego u 2009. Optimista sam i zbog toga što je početak izgradnje Koridora 10 istovremeno i početak novog investicionog ciklusa, a poznato je da su veliki investicioni ciklusi istovremeno i početak oporavka i razvoja privrede. Smatram da će investicije u Koridor 10, pri tom mislim i na železnički i na putni koridor, značajno doprineti očuvanju radnih mesta i angažovanju pre svega malih i srednjih domaćih preduzeća. Kad je reč o izvorima za finansiranje investicija, idealno bi bilo kada bi Srbija ovakvu investiciju mogla da finansira sopstvenim snagama. Nažalost, to u ovom trenutku nije moguće i Srbija će morati da se osloni najvećim delom na kredite i finansijske fondove, a manjim delom na sopstvena sredstva. Izvori finansiranja biće međunarodne finansijske institucije, EIB, Svetska banka, a ako Srbija dobije status kandidata za prijem u članstvo EU, onda će na raspolaganju biti i pretpristupni fondovi i sopstvena sredstva. Smatram da je sasvim izvesno da ćemo ta sredstva dobiti, jer već imamo projekte koji su u toku i otpočete pregovore o finansiranju sa EIB i Svetskom bankom.

Ministar Milutin Mrkonjić je u poslednjem intervjuu za Biznis pomenuo izvesna strateška partnerstva sa stranim kompanijama koje su zainteresovane za izgradnju Koridora 10. O kakvim je partnerstvima reč?

- Naša mreža pruga projektovana je za maksimalne brzine do 120 km/h, dok će Koridor 10 biti izgrađen za brzine od 160 do 200 ±20 km/h. To podrazumeva sasvim nove tehnologije u odnosu na one koje danas imamo. Za prelazak na radikalno nove tehnologije potrebno nam je iskustvo koje neko već ima, jer je to u ovom momentu efikasnije nego da sami razvijamo tehnologije za velike brzine vozova. Ukoliko bismo sami razvijali nove tehnologije, ne bismo mogli da govorimo o periodu gradnje od osam godina već o znatno dužem periodu, a vremena nemamo. U Evropi postoje kompanije koje već imaju iskustvo i razvijene tehnologije za ovakve projekte i u tom smislu su potrebna strateška partnerstva. Međutim, u kasnijoj fazi, tj. u fazi održavanja infrastrukture i voznih sredstava domaća preduzeća će morati svoju proizvodnju da podignu na viši tehnološki nivo, jer će u suprotnom izgubiti tržište.

Šta Koridor 10 u ekonomskom smislu predstavlja za srpsku železnicu?

- Izgradnjom Koridora 10 značajno će biti poboljšan položaj železnice i u finansijskom i u tehnološkom smislu. Biće omogućeno povećanje propusne moći pruge i poboljšanje drugih tehničko-tehnoloških eksploatacionih karakteristika, što će dovesti do povećanja produktivnosti i ekonomičnosti, a na osnovu povećanja obima rada po jednom kilometru pruge, uz smanjenje transportnih troškova. Ekonomske analize pokazuju da je interna stopa rentabilnosti oko osam odsto, dok je stopa društvene opravdanosti skoro 16 odsto. Ovi pokazatelji ukazuju na potpunu opravdanost gradnje Koridora 10. Železnica danas ostvaruje devizni priliv od oko 60 miliona evra godišnje na Koridoru 10. Očekujemo da će obim rada u putničkom saobraćaju godišnje rasti prosečno po stopi od četiri do pet odsto, a u robnom saobraćaju po stopi od sedam do osam odsto.

Da li ćete ostati na mestu zamenika generalnog direktora "Železnica Srbije"?

- Ovo mesto po ključu pripada SPS-u, čiji sam član od osnivanja stranke i nikad je nisam napuštao. O tome ko će biti zamenik generalnog direktora "Železnica Srbije" odluku će doneti partija, a ja ću poštovati svaku odluku koju partija donese.

Ministar Mrkonjić je najavio restrukturiranje "Železnica" u 2009. godini. Znači li to da se ne razmišlja o privatizaciji ovog preduzeća?

- Ministar Mrkonjić je veoma energičan i vredan čovek i izuzetno dobro poznaje "Železnice". On zna da "Železnice" moraju da nastave proces restrukturiranja, kako bi se prilagodile promenama koje su u međuvremenu nastale u okruženju, ali i na tržištu. Mi smo taj proces započeli u 2005. i u 2009. treba da ga dovršimo. Proučili smo sve organizacione forme železnica u Evropi i izbor suzili na formu holdinga, pri čemu su našim namerama najpribližniji modeli holdinga Nemačke i Austrijske železnice. Dalja rešenja ne bih obrazlagao, jer ne želim unapred da prejudiciram rešenja, s obzirom na to da ćemo već početkom 2009. voditi stručnu raspravu o tome. To je strateška odluka i o njoj treba dobro promisliti i raspraviti sva moguća rešenja, jer bi, u suprotnom, pogrešna odluka mogla da ima negativne posledice u dužem vremenskom periodu. Neke železnice u Evropi su se od modela potpunog odvajanja infrastrukture i prevoza vratile modelu holdinga ili čak centralizovanog preduzeća s jasnim finansijsko-računovodstvenim razdvajanjem infrastrukture i prevoza. Kad je o našoj železnici reč, mislim da ona treba najpre da se osposobi za tržišnu utakmicu, tj. da posluje po principima i zakonima tržišta, a tek posle toga može se razmišljati o eventualnim daljim strukturnim promenama. U svakom slučaju, gotovo sve razvijene države Evrope imaju i dalje nacionalne operatere, tj. državne železnice, koje se i pored sopstvenih prihoda subvencionišu jednim delom iz državnog budžeta, a jednim delom finansiranjem obaveze javnog prevoza za potrebe države ili lokalne zajednice na nerentabilnim prugama.

Mediji su se u poslednje vreme bavili javnim preduzećima i njihovim rukovodstvom u negativnom kontekstu. Šta je u "Železnicama" preduzeto kako bi se identifikovale eventualne nepravilnosti u radu i finansijske malverzacije?

- Mediji su otvorili temu visine zarada rukovodstva i članova upravnih odbora u javnim preduzećima i mislim da je to dobro ako se ima u vidu kolika su prosečna primanja zaposlenih u privredi Srbije. U pojedinim javnim preduzećima primanja su zaista neprimerena situaciji u kojoj se nalazimo. Što se tiče primanja u "Železnicama", ona su najmanja u odnosu na sva javna preduzeća, a plata generalnog direktora ne prelazi iznos koji se predlaže. U toku je prethodna revizija poslovanja, koja će pokazati da li je bilo propusta i grešaka u radu. Konačna revizija biće izvršena nakon predaje izveštaja o poslovanju i tada ćemo imati kompletnu situaciju. Protiv korupcije se morate boriti pre svega poštovanjem zakona i drugih propisa, a posebno Zakona o javnim nabavkama. Procedure moraju biti krajnje otvorene i precizne i mi imamo interne pravilnike i o javnim nabavkama i o finansijsko-računovodstvenim evidencijama. Poštovanje ovih pravilnika i propisanih procedura, uz rigoroznu kontrolu njihovog sprovođenja, biće glavna tačka borbe protiv korupcije.



„Fijat” obnavlja „punto”

Do kraja 2009. bez novih modela u Kragujevcu


Kragujevac – „Fijat” će u martu obnoviti proizvodnju „punta” obustavljenu krajem prošle godine, kada je prekinuta i montaža „keca”, „juga” i „floride”. Naziv „zastava 10” se briše, a ovom modelu se vraća italijanski naziv i „Fijatov” logo. Proizvodnja će se prilagođavati zahtevima tržišta, ali neće biti manja od prošlogodišnjih 7.000 automobila. „Punto” će se u Kragujevcu sklapati do kraja 2009, odnosno sve dok menadžment torinskog giganta ne donese odluku o novom modelu koji će se proizvoditi u „Zastavi”, odnosno „Fijat automobili Srbija”.

Ukratko, ovo je rezime jučerašnjeg radnog sastanka predsednika „Fijata Srbije” Đovanija de Filipisa sa poslovodstvom kragujevačke fabrike automobila i predstavnicima državne vlasti i gradske uprave. Prema rečima zamenika gradonačelnika Kragujevca Nebojše Zdravkovića, ugovor o obnavljanju proizvodnje „punta” u „Zastavinim” halama trebalo bi da bude potpisan najkasnije za dve nedelje.

– Reč je o tehničkom ugovoru kojim će biti regulisan nastavak prekinute proizvodnje „punta”. Dokument je u skladu sa globalnim ugovorom države i italijanskog proizvođač, a cilj je da se sa proizvodnjom krene što pre. Bez ovog ugovora proizvodnju ne bi bilo moguće pokrenuti pre jula ili juna, a ovako počinjemo u već u martu – izjavio je Zdravković.

Iako je bilo najavljeno, novinarima se nije obratio predsednik „Fijata Srbije” De Filipis, od koga se očekivalo da saopšti naziv drugog automobila koji bi se, pored „punta”, takođe sklapao u Kragujevcu tokom 2009, kao zamena za novi model čija je premijera najavljena za kraj godine, odnosno početak 2010. Novi „Fijatov” model, takođe, nije bio tema jučerašnjeg sastanka.



Nebojša Zdravković, Đovani de Filipis i Aleksandar Ljubić (Foto M. Ignjatović)– O tome nismo razgovarali, ali mogu da potvrdim da se ugovor sa „Fijatom” realizuje predviđenom tempom. Tačno je da je bilo najava da će se „punto” proizvoditi u većem obimu od dosadašnjeg, ali to će zavisiti od zahteva tržišta. Niko danas u svetu ne stvara zalihe, pa ne vidim ni razlog da se od Kragujevca pravi magacin – izjavio je Aleksandar Ljubić, direktor Centra za restrukturisanje u Agenciji za privatizaciju.

On je naglasio da iz „Fijata” do sada nisu stigle nikakve najave da bi rok za uplatu 200 miliona evra osnivačkog uloga (31. mart) mogao biti prolongiran.

Ljubić je, takođe, najavio da će do 15. aprila biti završeni i svi formalni poslovi u vezi sa dolaskom „Fijata” u Kragujevac, te da će do tog datuma italijanski proizvođač preuzeti i ugovorom predviđenu imovinu „Zastave”. Do sredine aprila, kako je rekao, rešiće se i pitanja prijema u radni odnos prvih 1.000 radnika kragujevačke fabrike, od kojih su neki već prošli testiranje.

Zamenik gradonačelnika Kragujevca Zdravković je naglasio i da je država u budžetu za 2009. predvidela sredstva za subvencionisanje plata svih radnika „Zastave” koji će, kako je rekao, imati sigurna primanja i ako ih „Fijat” ne bude angažovao u prvom navratu. Prema njegovim rečima, Vlada Srbije će iz „državne kase” izdvojiti još 14 milijardi dinara za modernizaciju pogona u Kragujevcu.

Juče je najavljeno i da će u narednih nekoliko meseci, a najkasnije do kraja godine, biti rešeni i drugi važni problemi koji se, pre svega, tiču prostornog plana buduće „Fijatove” firme, ali i izmeštanja otpada iz fabričkog kruga „Zastave”.



Svetske berze: Snažan pad Wall Street-a i zapadnoevropskih berzi

AZIJA

Juče su ulagači na azijskim berzama malo predahnuli, jer su berzanski indexi gotovo ceo trgovački dan proveli u zelenoj zoni. HANG SENG i NIKKEI225 su uglavnom bili blizu vrednosti ostvarene prethodni trgovački dan, dok je SENSEX ostvario impozantan rast. Očekuje se da će kineski zvaničnici naredne nedelje objaviti rast GDP-a u poslednjem kvartalu prethodne godine.


Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Aziji:
    HANG SENG (Hong Kong) +0,27%
    NIKKEI225 (Japan) +0,29%
    KOSPI (Južna Koreja) +1,28%
    SENSEX (Indija) +3,30%


Bitne vesti:
- Kina je u sredu revidirala naviše podatak o rastu BDP-a u 2007. godini, sa 11,9 na 13%, čime je istisnula Nemačku sa pozicije treće po veličini svetske ekonomije. Ispred Kine se sada nalaze samo SAD i Japan, a očekuje se da iduće nedelje budu objavljeni i preliminarni podaci Nacionalnog zavoda za statistiku za 2008. godinu. Prognoze analitičara govore o rastu od 7% u četvrtom kvartalu u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što bi bio najniži nivo u poslednjih devet godina.

 



EVROPA

Za razliku od azijskih, evropski berzanski indexi su ceo jučerašnji trgovački proveli u minusu i ulagačima doneli jedan od težžih trgovačkih dana. Loši poslovni rezultati banaka doveli su do snažnog pada akcija iz ovog sektora, što je povuklo i cene ostalih sektora. Dodatni pritisak na cene akcija izvršila je informacija da je potrošnja u SAD-u manja od očekivane.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Zapadnoj Evropi:
    FTSE100 (London) -4,97%
    DAX (Frankfurt) -4,63%
    CAC40 (Pariz) -4,56%

Bitne vesti:
- Prema najavama državnog statističkog zavoda Destatis, nemačka ekonomija u 2008. godini porasla je za 1,3% (analitičari su očekivali rast od 1,1%) , dok je njen rast u 2007. godini iznosio 2,5%. Jedan od razloga usporavanja nemačkog izvoza je i rast EUD prema USD, što je nemačku robu učinilo nekonkurentnom
- Deutche bank u četvrtom kvartalu 2008. godine ostvarila Gubitak od USD 6 mlrd
- Britanski HSBC će morati smanjiti dividende i potražiti USD 30 mlrd svežeg kapitala kako bi poboljšao bilanse poslovanja 

 


AMERIKA

Težak dan za ulagače na Wall Street-u. Na jučerašnjem trgovanju berzanski indexi su čitav dan proveli u crvenoj zoni. Pad potrošnje američkih građana, očekivanje loših poslovnih rezultata kompanija, loši poslovni rezultati banaka u Evropi, kao i snažan pad cene akcija City banke (cena je pala ispod USD 5 po akciji (ova cena poslednji put je ostvarena 21. novembra 2008. godine)) odvukli su berzanske indexe u prilično jak minus.

Čak iako je OPEC najavio novo smanjenje proizvodnje, cena sirove nafte juče je pala za 1,32% na USD 37,32 po barelu.


Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa na Wall Street-u:
    DJIA -2,94%
    NASDAQ -3,67%
    S&P500 -3,35%


Bitne vesti:
- Potrošnja je u 2008. godini pala za 2,7%
- Decembraska prodaja je u 2008. godine pala za rekordnih 9,8% u odnosu na isti mesec prethodne godine
- Samo jedna akcija iz S&P500 (Moody's Corp) na jučerašnjem trgovanju ostvarila je rast svoje cene



Promene vrednosti Indexa u 16:30


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) 0,07% close
CROBEX (Zagreb) 1,06% open
SBI20 (Ljubljana) -1,23% close
BIRS (Banjaluka) 0,15% close
MBI10 (Skoplje) -0,80% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) -1,10% open
CAC 40 (Pariz) -1,73% open
DAX (Frankfurt) -1,35% open
ATX (Beč) 1,11% open
SMI (Cirih) -0,02% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) -0,99% open
SOFIX (Sofija) -3,96% open
BET (Bukurešt) -0,35% open
RTSI (Moskva) -3,15% open
BUX (Budimpešta) -4,09% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) -3,37% close
Nikkei225 (Tokio) -4,92% close
KOSPI (J.Koreja) -6,03% close
SENSEX (Bombai) -3,45% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) -1,38% open
NASDAQ (Njujork) -1,17% open
S&P 500 (Njujork) -1,63% open


Inflation at 8.6 percent

According to EU methodology, annual inflation in Serbia in December 2008 was 8.6 percent, the Statistical Office announced today.

A statement from the Statistical Office said that retail prices of goods and services for personal consumption in December had been 0.9 percent lower than in October.

Food and non-alcoholic beverages were 1.6 percent cheaper, while transport prices fell 4.4 percent.

The biggest price rises in December were reported in the restaurant and hotel industries at 0.7 percent, clothing and footwear increased 0.6 percent in price, while flats, water, electricity, gas and other heating fuels rose 0.3 percent on average.

Recreation and culture costs went up 0.3 percent, while the price of other products and services remained unchanged.

Consumer prices rose by an average of 11.7 percent in 2008, said the Statistical Office.

Under EU methodology, inflation is measured on the basis of average changes in retail prices for goods and services for personal consumption, including rental prices for flats, financial services, education services and hospitality.

Under the Statistical Office’s standard methodology, which measures the growth of retail prices, Serbia recorded deflation of one percent in December, while overall inflation last year was 6.8 percent.



"Employers need incentives to save jobs"

Saving jobs is possible only if employers are urged to keep their existing staff via economic mechanisms and incentives, says the National Employment Bureau.

Bureau Director Vladimir Ilić told daily Večernje Novosti on Thursday that, in a crisis situation, it would be better for the employer and less costly for the state if employees kept their jobs.

According to Ilić, it was realistic to expect that the employment crisis would hit Serbia.

"The consequences will not be as catastrophic as in Western countries, where it sometimes happens that tens of thousands of people lose their jobs," he said.

Ilić added that the ones to feel the biggest impact would be exporters and that they were most in need of stimulus packages.

“All industries that have their factories here and supply big systems in the West are going to feel the pinch, and later, certain small and mid-sized business too maybe,” the Bureau director predicted.

He saw hope for the creation of new jobs in small and mid-sized companies of up to 20 employees, which can easily redirect their businesses into something more profitable.

“They will certainly be able to weather the economic crisis with less repercussions. You need a good idea, and young people have the best chance of getting on to the IT gravy train, as they know it best,” said Ilić.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta