Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Danas odluka MMF-a o aranžmanu sa Srbijom

Vašington - Odbor direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) danas će odlučivati o stend-baj aranžmanu sa Srbijom vrednom oko 520 miliona dolara, najavila je ta finansijska institucija. Kako je objavljeno na sajtu MMF-a (www.imf.org), Odbor će razmatrati odobravanje aranžmana koji je sa Vladom Srbije dogovoren polovinom novembra prošle godine.


Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić izjavio je u sredu da bi Odbor direktora MMF-a trebalo da odobri aranžman pošto su „svi uslovi ispunjeni“. Vlada Srbije dogovorila je sa MMF-om aranžman u trajanju od 15 meseci, kojim je predviđeno povlačenje oko 520 miliona dolara u slučaju da Srbiji zatreba finansijska podrška te međunarodne finansijske institucije. Generalni direktor MMF-a Dominik Štros-Kan ocenio je u novembru da su srpske vlasti napravile dobar i sveobuhvatan ekonomski program, koji će stend-baj aranžman podržati, a omogućiće i makroekonomsku i finansijsku stabilnosti. „Programom je predviđena restriktivna fiskalna politika, da deficit budžeta ne pređe 1,5 odsto bruto domaćeg proizvoda u 2009. godini, kao i mere koje će sprečiti ugrožavanje stabilnosti finansijskog sektora i strukturne reforme koje će osnažiti privredni rast i izvoz“, naveo je Štros-Kan. Vrednost aranžmana je 351 milion sprecijalnih prava vučenja, što je 75 odsto kvote Srbije u MMF-u.



Rok za prodaju RTB Bor produžen do 27. februara

Beograd - Agencija za privatizaciju produžila je juče rok za dostavljanje konačnih obavezujućih ponuda za prodaju Rudarsko-topioničarskog basena Bor do 27. februara


Novi rok za otkup tenderske dokumentacije je 16. februar 2009. godine. Agencija za privatizaciju saopštila je da je ovakva odluka doneta zbog svetske ekonomske krize, zatim veoma teške situacije na svetskom tržištu metala, kao i stanja u kojem se nalazi RTB Bor.



Banatski Dvor kao akcionarsko društvo

Država i privreda ne koriste prednosti tržišta kapitala za prikupljanje najjeftinijih sredstava – finansiranje kapitalnih investicija na berzi

(Foto Đ. Đukić) Umesto da se zadužuje kod banaka radi gradnje mosta preko Ade Ciganlije, metroa ili obilaznice Beograd bi mogao da emituje dužničke hartije – obveznice, ili akcije radi prikupljanja sredstava za tu namenu.

I druge velike investicije, poput skladišta gasa u Banatskom Dvoru, mogle bi da budu, u potpunosti ili delimično, finansirane prodajom akcija, pri čemu bi i država mogla da bude jedan ili većinski akcionar, smatra Branislav Jorgić, osnivač i vlasnik prve privatne brokerske kuće u Srbiji „Jorgić brokera.

Podsetivši na to da je reč o uobičajenom načinu prikupljanja sredstava za razvoj, što je i najvažnija funkcija berzanskog tržišta, naš sagovornik kaže da je na principu akcionarstva, primera radi, izrađen tunel ispod Lamanša.

Na taj način bi država i glavni grad doprineli oporavku i razvoju domaćeg tržišta kapitala, poboljšavši asortiman vrednosnih papira koji se promeću na Beogradskoj berzi, a, istovremeno bi zainteresovanim investitorima, domaćim i stranim, omogućili ulaganje u atraktivne hartije od vrednosti.

U slučaju kad bi se opredelio za finansiranje kapitalne infrastrukture emisijom i prodajom akcija emitent bi obezbedio najjeftiniji kapital, bez zaduživanja, pri čemu bi rizik ulaganja podelio s investitorima, napominje Jorgić.

– Građani imaju velika neiskorišćena sredstva koja su na štednji u bankama ili su, kao mrtav kapital, skrivena u kućama, a mogla bi da se produktivno iskoriste, uz istovremenu korist za ulagače – kaže naš sagovornik i dodaje da je na principu akcionarstva, na primer, izrađen tunel ispod Lamanša. – Međutim, kad se radi o razvoju domaćeg tržišta kapitala, koje je reosnovano u decembru 1989. godine, u Srbiji vlada nedopustiva letargija, bezidejnost i pasivnost, što je u vezi sa dominantnim načinom privatizacije koji od srpske privrede stvara porodične firme.

Strategija razvoja domaćeg tržišta kapitala ni 19 godina od reosnivanja berze, ne postoji, a od „nevidljive ruke” tržišta se očekuje da sve probleme sama reši.

Na berzi ne postoji nijedna inicijalna javna ponuda akcija, ne postoje jasne naznake da li će se i kad pojaviti akcije sadašnjih javnih preduzeća, niti kad će se emitovati prve municipalne i obveznice javnih preduzeća, ukazuje Jorgić.Premda se na tržištu nalaze akcije iz procesa privatizacije više od 1.800 kompanija, one su, s izuzetkom četiri – „Tigar”, „Energoprojekt holding”, „Soja protein” i „Alfa plam” koje su svojevoljno na Listingu A i B – na tržištu isključivo voljom zakona.

Uz to, u Srbiji sistem korporativnog upravljanja nije uopšte razvijen, što odvraća manjinske akcionare poput investicionih i dobrovoljnih penzionih fondova od ulaganja, jer njihovi interesi i prava nisu dovoljno zaštićeni.

Vlada investiciona nekultura, što je, između ostalog, posledica i činjenice da su portfolio investitori (fondovi) relativno kasno počeli s radom, kad su sa tržišta već otišli veliki poput „Hemofarma”, „Apatinske pivare”, cementare i slične kompanije, a novi giganti ne dolaze.

– Suočeni s nedostatkom atraktivne robe u koju bi mogli da ulažu Društva za upravljanje fondovima sve češće traže da se ukine sadašnje ograničenje po kojem se u inostrane hartije od vrednosti može ulagati do 30 odsto prikupljenog kapitala. Ukoliko se to desi, Srbija, koja oskudeva u investicionom kapitalu, razvijaće tuđa umesto svog tržišta – upozorava Jorgić.

Ipak, bez obzira na dugotrajnu krizu i sunovrat cena na Beogradskoj berzi, kompanije čije akcije su potcenjene sigurno će doživeti tržišnu renesansu, ukoliko dobro posluju. To znači da će vrednost njihovog akcijskog kapitala sigurno rasti, uveren je Jorgić.

Da bi privukle investitore kompanije na berzi bi trebalo znatno više nego dosad da objavljuju pouzdane informacije namenjene investicionoj javnosti i akcionarima.

Uz to, investitori sve više pokazuju zainteresovanost akcije socijalno odgovornih kompanija, što podrazumeva dobar odnos prema zaposlenima, povezanim partnerima, javnosti, akcionarima i potencijalnim investitorima, ali i ekologiji, odnosno odgovornost prema široj društvenoj zajednici, kaže Branislav Jorgić.



Krediti mogu da poguraju izvoz
Svislajn Takovo“ mi moglo da ostvari devizni priliv milijardu evra. – Zoran Drakulić: Najvažnija stabilizacija valutnog kursa

Svetska kriza uveliko je zahvatila i privredu Srbije, što se najbolje vidi po smanjenju izvoza i padu industrijske proizvodnje, i to baš u sektorima u kojima su proteklih godina ostvareni najbolji izvozni rezultati.

Ukoliko želi da održi izvoz, makar na prošlogodišnjem nivou (do kraja novembra 2008. izvezeno je robe u vrednosti od 10,25 milijardi, ili 870 dolara po stanovniku), država bi, smatraju vodeći srpski izvoznici, morala da ponudi povoljne kredite za podsticaj izvoza, stabilizuje valutni kurs, kao i da povećanjem carina na uvoz robe široke potrošnje podstakne proizvodnju.

U sektorima crne i obojene metalurgije i u proizvodnji auto-komponenti, koji Srbiji donose najviše deviznih prihoda, krajem 2008. godine zabeležen je pad izvoza, a ekonomisti ocenjuju da će takav trend biti i u 2009. Teški dani već su zakucali na vrata našeg najvećeg izvoznika – kompanije „Ju-Es stil”, koja daje 13 odsto srpskog izvoza, a na udaru su i Valjaonica aluminijuma u Sevojnu i Industrija kablova u Jagodini, gde je u proteklih nekoliko meseci proizvodnja smanjena 35 odsto. To je još i dobro u poređenju sa, na primer, užičkom firmom „Inos-Sinma” koja radi sa svega pet odsto kapaciteta.

Suočeni sa navedenim problemima, izvoznici očekuju da vlada preduzme niz mera kako bi podstakla izvoz. Sa konkretnim predlogom prvi je izašao Rodoljub Drašković, predsednik koncerna „Svislajn Takovo” koji je, prema zvaničnim podacima, protekle godine od izvoza zaradio oko 43 miliona evra.

– Stekli smo takve tržišne pozicije da u narednih pet godina možemo, na bazi izvoza finalnih proizvoda, da obezbedimo neto priliv od oko 500 miliona evra i zaposlimo oko 700 ljudi. Da bismo u tome uspeli, zatražili smo pomoć od vlade tako što bi nam, između ostalog, bilo omogućeno da koristimo kredite u visini od 10 odsto projektovanog petogodišnjeg izvoza, i to u dinarskoj protivvrednosti po kupovnom kursu, sa kamatnom stopom od jedan odsto na rok od pet godina. Predložili smo i da nas država oslobodi carina za sirovine i rezervne delove. Ako bi nam vlada izašla u susret, za pet do deset godina ostvarili bismo milijardu evra neto deviznog priliva, što bi bilo od koristi celokupnoj srpskoj privredi – naglašava Drašković. On kaže da „Svislajn Takovo” ima sopstveni obrtni kapital, tako da bi novac od kredita koristili isključivo za nabavku opreme i novih tehnologija.

Dok razmišlja o Draškovićevoj ponudi, Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja pokušaće da pomogne izvoznicima uz pomoć institucija koje su zbog toga i osnovane. To su, pre svih, Agencija za osiguranje i finansiranje izvoza (AOFI), Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA) i Fond za osiguranje i finansiranje spoljnotrgovinskih poslova (SMEKA).

– Za bolje povezivanje proizvođača i njihovo organizovanje za izlazak na inostrana tržišta u ovoj godini Ministarstvo će finansirati program klastera u iznosu od 40 miliona dinara, a obezbeđeno je i 60 miliona dinara za podsticanje preduzeća da investiraju u jačanje inovativnosti – kažu u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja i najavljuju relativno povoljne kredite i bespovratna sredstva koje će izvoznicima ponuditi AOFI i SIEPA.

Upravo to su i očekivanja privrednika jer, prema rečima Dragana Cvetkovića, direktora Fabrike kablova Zaječar, koja je od aprila prošle godine u vlasništvu poljske kompanije „Tele-Fonika Kable S.A.“, nepovoljni uslovi kreditiranja izvoznih poslova jedan je od glavnih problema sa kojima se suočavaju srpski izvoznici.

– Da bismo uspeli da plasiramo robu na inostrano tržište, moramo najpre da uzmemo kredite u evrima, a uslovi otplate su sve stroži, naročito zbog svetske ekonomske krize. Naša fabrika, budući da je u stranom vlasništvu, ima dodatne teškoće, a to je ograničenje kod državnih institucija koje podstiču izvoz, pre svih SIEPA i AOFI. Uprkos tome, dosad smo uspevali da kablove koje proizvodimo u Zaječaru prodamo prošle godine za 15 miliona evra na Zapadu i na Istoku – naglašava Cvetković.

Osim uslova kreditiranja, izvoznici se najviše žale na kurs dinara. Tako Zoran Drakulić, direktor „Valjaonice bakra Sevojno” smatra da ni trenutni pad vrednosti nacionalne valute u odnosu na evro nije dao rezultate kakve su izvoznici očekivali, odnosno nije doprineo povećanju izvoza. Uprkos tome, on ističe da je u ovom trenutku najvažnija stabilnost valutnog kursa, što znači da privrednici ne bi trebalo da, iz ličnih interesa, sada insistiraju na uspostavljanju realne vrednosti nacionalne valute.

– Možda zvuči nepopularno, ali za privredu bi bilo korisno kada bi vlada povećala carine na uvoz robe široke potrošnje i ponudila izvoznicima određene stimulanse – naglašava Drakulić. On kaže da će i u ovoj godini najveće šanse da uspešno plasira robu na inostrano tržište imati metalski sektor i prehrambena industrija, pod uslovom da se oporave od udara svetske krize.


Svetske berze: Različiti trendovi berzanskih indexa na svetskim berzama

AZIJA


Jučerašnje trgovanje donelo je jak pad berzanskih indexa na azijskim berzama. Od samog početka trgovanja indexi su ušli u minus i čitav dan su ostali ispod vrednosti ostvarenih prethodnog prgovačkog dana. Ovakva reakcija ulagača bila je očekivana nakon jučerašnjeg snažnog pada vrednosti indexa u Evropi i na Wall Street-u. Investitori očekuju najnovije makroekonomske vesti, kao i rezultate polsovanja kompanija.


Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Aziji:
    HANG SENG (Hong Kong) -3,37% 
    NIKKEI225 (Japan) -4,92%
    KOSPI (Južna Koreja) -6,03%
    SENSEX (Indija) -3,45%.


Bitne vesti:
- Royal Bank of Scotland je prodao svoje učešće (4,3% vlasništva) u trećoj najvećoj kineskoj banci Bank of China za USD 2,34 mlrd. RBS je u novembru 2007. godine kupio holandsku ABN Amro za EUR 71 mlrd



EVROPA


Berzanski indexi na zapadnoevropskim berzama juče su trgovanje započeli gubitkom svojih vrednosti. Sredinom trgovanja indexi su lagano počeli da kreću ka zelenoj zoni, a pod uticajem odluke ECB da smanji referentnu kamatnu stopu na istorijski nizak nivo od 2%. Ipak, ova odluka nije uspela indexe da odvede u plus, jer su informacije o drastičnom padu prodaje automobila u Evropi ukazivale na dalji pad potrošačke moći evropljana, a dodatni pritisak na cene imala je i vest da će Bank of America tražiti dodatnu pomoć od SAD-a, što je ukazivalo na problem u kojima se nalazi bankarski sektor u Americi.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Zapadnoj Evropi:
    FTSE100 (London) -1,42%
    DAX (Frankfurt) -1,94%
    CAC40 (Pariz) -1,84%.


Bitne vesti:
- Evropska centralna banka smanjila je referentnu kamatnu stopu za 0,50% pa ona sada iznosi dva posto i izjednčena je s najnižom stopom ikad
- Danska pivara "Carlsberg" objavila je da će otpustiti najmanje 270 zaposlenih u Danskoj, Norveškoj i baltičkim zemljama
- Po podacima Europskog udruženja proizvođača automobila. Broj registracija novih vozila u Evropi pao je u 2008. godini za 7,8% u odnosu na 2007. godinu, što je najveći pad u posljednjih 15 godina. Najveći pad zabeležen je u Španiji (28,1% odnosno skoro pola miliona vozila), Italiji (13,4%), Britaniji (11,3%).. Najveći rast ostvaren je u Slovačkoj (17,3%), Poljska (9,4%), Rumunija (8,4%).. Od zemalja iz našeg okruženja pad su ostvarile Rumunija (8,7%), Mađarska (9,2%). Interesantno je da je najveći pad među zemljama u tranziciji zabeležen u Latviji (čak 40,9%)
- Evropska komisija najavila je mere pomoći proizvođačima mleka u EU koji su pogođeni znatnim padom cena već mjesecima, a među merama nalazi se i ona o ponovnom uvođenju pomoći za izvoz (što je ukinuto u junu 2007. godine). Cene nekih mlečnih prerađevina pale su čak i 50% (recimo maslac)
- Agencija Standard & Poor's smanjila je juče kreditni rejting Grčkoj zbog rasta deficita. Takođe, S&P je objavio, da su iz istih razloga na reviziji rejtinzi Irske, Portugala i Španije. Potvrdila je, pak, rejtinge Francuske, Italije, Holandije i Nemačke


AMERIKA


U startu trgovanja na Wall Street-u juče su berzanski indexi blago ušli u crvenu zonu, ali su svoj pad ubrzo pojačali nakon informacije da će Bank of America (pad cene od 17,75%) zatražiti novu pomoć od Države, kao i nakon pada cene sirove nafte. U tom period trgovanja Dow Jones je došao do nivoa od 8.000 poena gde je poslednji put bio 21. novembra 2008. godine. U tim momentima činilo se da će Wall Street doživeti još jedan udarac. Međutim, objavljivanje izveštaja da je JP Morgan u Q4 2008. godine ostvario dobit, te povećanje nade ulagača da će uskoro biti odobrena nova finansijska injekcija bankarskom sektoru, uticali su na oporavak berzanskih indexa. 
NASDAQ je poslednjih 2 sata proveo u plusu, dok su DJIA i S&P500 blagi plus uspeli da ostvare u poslednjim trenucima trgovanja. 


Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa na Wall Street-u:
    DJIA +0,15%
    NASDAQ +1,49%
    S&P500 +0,13%.

Cena sirove nafte pala je za 5,04% na USD 34,68 po barelu.

Bitne vesti:
- Kamatna stopa na 30-godišnje hipotekarne kredite pala je ispod 5% (tačnije na 4,91%), što je najniži nivo u istoriji (prethodne godine iznosila je 5,69%). Ovo je dokaz da kriza američke ekonomije i dalje pritiska kamatne stope koje nastavljaju sa padom
- Bank of America će zatražiti novu injekciju od USD 1 mlrd od strane američke Vlade
- Wall Street Journal objavio je da će kompanija Microsoft verovatno otpustiti određen broj zaposlenih, ali da će taj broj biti manji od 15.000 koliko je ranije najavljeno
- JP Morgan je četvrti kvartal 2008. godine završio je sa USD 702 mil Dobiti, i pored toga što je imao USD 2,4 mlrd otpisa loših plasmana i povećanja Rezervi za USD 4,1 mlrd zbog potencijalnih problema s naplatom kredita. Rezultati su bolji od očekivanja analitičara



Job offer to ‘JAT’ Airways from Guinea

The economic delegation of Guinea led by a representative of the First International Bank of that country offered to ‘JAT’ Airways at Belgrade Chamber of Economy to participate in air transport in that country.
Guinea does not have a fleet of its own but does have a contemporary international airport in Conakry.

At the moment ‘Air France’ and ‘British Airways’ are covering intercontinental flights while ‘Royal Morocco’ is on regional flights. As representatives of Guinea pointed out here in Belgrade these flights are full and very expensive while requirements of the 10-million population are considerably larger. They suggested the possibility that ‘JAT’ Airways carries out air transport with five or seven of its planes.
Radoslav Tomasevic, assistant to the Minister for air traffic suggested that parties make a joint study and see how the system of air traffic in that area functions. He pointed out that Serbia could offer another kind of help as well such as training of pilots and air mechanics reminding that Serbia has long air traffic tradition. The first law on air traffic was passed in our country in 1914, six months before the USA. In the period January 19-25 Serbian national carrier shall offer to its passengers 20,000 tickets at promotional prices for flights in Euro-Mediterranean and regional traffic.



Promene vrednosti Indexa u 17:15


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -0,53% close
CROBEX (Zagreb) 1,61% close
SBI20 (Ljubljana) 2,10% close
BIRS (Banjaluka) -0,38% close
MBI10 (Skoplje) 0,71% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) 2,05% open
CAC 40 (Pariz) 1,68% open
DAX (Frankfurt) 1,58% open
ATX (Beč) 3,23% open
SMI (Cirih) 1,64% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) 1,24% close
SOFIX (Sofija) 1,92% close
BET (Bukurešt) 1,14% close
RTSI (Moskva) -0,42% close
BUX (Budimpešta) 0,38% close

Azija
Hang Seng (H. Kong) 0,09% close
Nikkei225 (Tokio) 2,58% close
KOSPI (J.Koreja) 2,15% close
SENSEX (Bombai) 3,06% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) 0,85% open
NASDAQ (Njujork) 0,64% open
S&P 500 (Njujork) 0,62% open


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta