Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Tadić: Moguć rebalans budžeta
Beograd -- Predsednik Srbije Boris Tadić izjavio je da će rebalans budžeta biti mogući odgovor države na finansijsku krizu


On je najavio da će funkcionisanje javnih finansija biti periodično proveravano tokom ove godine. "U ovakvom vremenu ne možete danas da donesete budžet i kažete da sledeći dolazi za godinu dana, već na svaka tri meseca morate da merite prolazno vreme", rekao je Tadić za B92.

"Nadam se da nećemo morati da pravimo rebalans, ali ako bude loših pokazatelja, ova vlada će kao odgovorna morati da reaguje na taj način", dodao je Tadić.

Prema njegovim rečima, mere državnog intervencionizma u ekonomiji biće neophodne kako bi Srbija savladala posledice svetske finansijske krize i rebalans budžeta treba doživljavati kao jednu od takvih mera.

Tadić je ponovio da će borba za očuvanje radnih mesta biti najvažniji zadatak vlade u uslovima finansijske krize, ali da to ne znači da će posao zadržati oni čija su radna mesta fiktivna, a to se pre svega odnosi na državnu administraciju.

Tadić "siguran" u koalicione partnere

Osvrćući se na odnose u vladajućoj koaliciji, Tadić, koji je i lider Demokratske stranke, istakao je da u vladi povremeno ima nesuglasica, ali da je "siguran" u sve koalicione partnere.

"Ne možemo da izmislimo parlament koji bi bio u skladu sa formiranjem jedne superstabilne vlade. Svaka vlada bi danas u skladu sa izborom građana bila prepuna ideoloških suprotstavljenosti", rekao je Tadić.

On je istakao da se DS do sada potpuno držala po strani od sukoba Srpske radikalne stranke i Srpske napredne stranke i da nije pravila nagodbe sa radikalima kako bi bilo omogućeno blagovremeno usvajanje budžeta za 2009. godinu.

"DS da je htela da se ponaša politički nekorektno, mogla je da počisti sve mandate poslanika koji su prišli Tomislavu Nikolići i tako podrži stranku koja nema nikakve šanse u budućnosti, a da politički marginalizuje Tomislava Nikolića", rekao je Tadić.


EU: Recesija će biti duboka i dugotrajna

Privreda Evropske unije biće ove godine u minusu od 1,8 odsto, što će dovesti do nestajanja 3,5 miliona radnih mesta

Žan Klod Triše (Foto Fonet) Brisel – Evropska unija objavila je da je suočena sa „dubokom i dugotrajnom recesijom”. Šesnaest država koje koriste evro privredno će opasti 1,9 odsto u 2009. godini, dok će cela EU biti u minusu od 1,8 procenata, procenila je Evropska komisija.

Komisija kaže da će nestati 3,5 miliona radnih mesta u ovoj godini zbog pada potrošnje firmi i stanovništva i težeg pristupa bankarskim kreditima.

Skromni oporavak se predviđa 2010. godine kada bi EU mogla da upiše ekonomski rast od pola procenta. Prvi plodovi bi mogli da se pojave u drugoj polovini 2009. godine kada bi svetska ekonomija trebalo da živne. Ali, EU opominje da je „osnovno pitanje da li će oporavak biti trajan.”

Pad izvoza teško će pogoditi Nemačku. Najveća evropska privreda, koja je istovremeno i najveći svetski izvoznik, po svoj prilici ove godine opašće za 2,3 odsto. Britanska privreda će se umanjiti za 2,8 procenata, a francuska za 1,8 odsto, kaže komisija.

Potražnja i ulaganja država biće jedini izvor rasta, ali taj izvor ima visoku cenu. Budžetski deficiti dostići će najvišu sumu za 15 godina jer će se vlade obilno zaduživati.

Komisija kaže da bi privreda EU prošla mnogo lošije bez plana zajednice o podsticanju rasta trošenjem jednog procenta bruto domaćeg proizvoda ove godine, što bi trebalo da pomogne ekonomiji da poraste za dodatnih 0,75 odsto.

Iako su svi već saglasni da je potrebno finansirati programe za podizanje EU iz recesije, dogovor o merama neće biti lak. Neke članice, kao što je Nemačka, smatraju da srednjoročna fiskalna štednja ne sme biti žrtvovana, a izrazile su i zabrinutost da rastući javni dug može zapretiti stabilnosti u evrozoni.

Nemačka kancelarka Angela Merkel objavila je prošle nedelje predlog za promenu ustava federacije, čime bi buduće vlade bile obavezane da vrate 50 milijardi evra koje je država izdvojila za podršku privredi, čim ekonomija bude „stala na noge”.

Nemačka centralna banka predstavila je za vikend predviđanje o porastu budžetskog deficita evrozone sa 1,4 odsto bruto domaćeg proizvoda u 2008. godini na 4,7 odsto u 2009. godini. Banka je takođe predvidela da će javni dug u evrozoni porasti do 75 odsto BDP, dok je prošle godine bio je 67,5 odsto.

Pravila EU kojima se „podupire” evro kažu da deficit u budžetu ne bi trebalo da bude veći od tri odsto BDP, a javni dug do 60 odsto BDP. Evropski komesar za ekonomske i monetarne poslove Joakin Almunia objasnio je da su visoki troškovi pozajmice sa kojima su suočene vlade nekih država evrozone koje tako popunjavaju budžetski deficit – korisno sredstvo koje tera teiste vlade da kontrolišu svoje javne finansije. Komesar je ocenio da stabilnost evra nije u opasnosti i posebno istakao važnost tržišne discipline.

„Celokupna slika je mutna. Obistinile su se najcrnje prognoze iz novembra. Neke članice EU, kako iz evrozone tako i izvan nje, imaće dodatne teškoće da izlaskom na tržište finansiraju svoj javni dug, što znači da tržišna disciplina postaje sve važnija za one koji se bave fiskalnom politikom”, kazao je Almunia.

Ono što Nemce najviše brine jeste verovatnoća da će se drugi zaduživati na njihov račun. „Biće veoma teško objasniti javnosti u Nemačkoj zašto će njihova vlada plaćati više zbog propusta drugih država”, izjavio je jedan od diplomata EU.

Briselski analitičari procenjuju da će biti veoma teško u praksi praviti razlike u kvalitetu državnih garancija kada su različite zemlje EU u pitanju, ali procenjuju da je sigurno da niko neće želeti da garantuje za tuđe dugove.


Triše: Ključno poverenje

Predsednik Evropske centralne banke Žan Klod Triše izjavio je juče da će u 2009. privredni rast biti „znatno niži” nego što se procenjivalo pre samo mesec dana. Triše je na godišnjem seminaru finansijske firme „Kofas” o kreditnim rizicima ocenio da će 2009. biti „veoma teška”, ali da postoje osnove za očekivanje da će 2010. godine početi oporavak privrede. Kako je preneo AFP, predsednik Evropske centralne banke je rekao da finansijskom tržištu i celokupnoj privredi najviše nedostaje poverenje i da je zbog toga izuzetno značajno da se ne precene rizici koji su pred svetskom ekonomijom. „Poverenje je danas najvredniji sastojak”, kazao je Triše.

On je izneo stav da je do krize došlo zato što je rizik od pada cena nekretnina potcenjen. „Pošto su rizici za 2008. i 2009. potcenjeni, bila bi velika greška da se precene rizici za 2010. i 2011. godinu”, dodao je on.

Triše je kazao da „preterana osetljivost svetskog finansijskog sistema” nije prihvatljiva i da je neophodno povećati otpornost tog sistema na poremećaje. „Lov na zaradu” na finansijskom tržištu i „složenost finansijskih proizvoda” su jedan od razloga zbog kojih finansijski rizici nisu dovoljno dobro procenjeni. Zbog toga treba odustati od kulture bonusa i potcenjivanja finansijskih rizika, a neophodno je i učiniti funkcionisanje finansijskih tržišta jasnijim.



I za privredu subvencionisani zajmovi

Od februara, firme će moći da podignu kredite sa kamatom od pet do šest odsto

Ministar Dinkić i predstavnici sedam banaka (Foto Tanjug) Srpska preduzeća će, od februara, moći da se zadužuju povoljnijim subvencionisanim kreditima sa godišnjom kamatom od pet do šest odsto. To je rezultat dogovora koji je juče sa predstavnicima sedam najvećih banaka postigao potpredsednik vlade i ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić. Prema njegovim rečima, u situaciji kada ovdašnje banke iz inostranstva više neće moći da „povuku” dovoljno kredita, država mora da uskoči i popuni tu finansijsku rupu sa 40 milijardi dinara.

– Da bi privrednik dobio ovakav kredit, moraće kod poslovnih banaka da se obaveže da neće otpuštati radnike. To je uslov da država pomogne razvoj preduzeća. Pokušali smo da dođemo do modela pomoću koga ćemo obezbediti dovoljno sredstava i uticati na obaranje kamata. Bez kreditiranja privrede sa povoljnijim kamatnim stopama nije moguće ni ostvarivanje planiranog privrednog rasta od 3,5 odsto. Cilj je još da ovim merama povećamo i nivo zaposlenosti i stimulišemo izvoznike kako bismo smanjili spoljnotrgovinski deficit – istakao je Dinkić.

Sastanak je, inače, bio zatvoren za javnost, ali je novinarima prethodno iz Dinkićevog kabineta obećano da će po završetku razgovora moći da postave pitanja potpredsedniku vlade i bankarima. Međutim, pred pripadnike sedme sile izašao je samo ministar Mlađan Dinkić sa pomoćnikom Nebojšom Ćirićem i državnim sekretarom Vesnom Arsić. Izostanak bankara, objasnio je Dinkić, ne treba tumačiti nikako drugačije nego da se sa njima nije na vreme dogovorio o obavezama koje ih čekaju posle sastanka. Osim predstavnika Komercijalne banke, Inteze, Rajfajzen banke, Sosijete ženeral, Erste, Unikredit i Hipo Alpe-Adrija banke, razgovoru je prisustvovao i Veroljub Dugalić, predsednik Udruženja banaka, kao i predstavnik Fonda za razvoj.

– Reč je o partnerstvu vlade, Narodne banke Srbije i komercijalnih banaka. Razmatrali smo tri konkretna modela kreditiranja koja će se dodatno iskristalisati do kraja nedelje. Prvi je da Fond za razvoj iz sopstvenih izvora kreditira polovinu ukupne sume od 40 milijardi dinara po povoljnim uslovima sa godišnjom kamatom od pet do šet odsto. Drugi model je poseban program vlade koji će se obavljati uz podršku NBS, dok treći obrazac podrazumeva da Vlada Republike Srbije podigne kredite u inostranstvu u ukupnom iznosu od 480 miliona evra. Taj novac će biti preusmeren za finansiranje malih i srednjih preduzeća – objasnio je Dinkić.

Kako kaže Dinkić, najveći zajam od 250 miliona evra država će uzeti od Evropske investicione banke, zatim od Nemačke banke za razvoj još 100 miliona evra, od Evropske banke za obnovu i razvoj dodatnih takođe 100 miliona evra, ali i 30 miliona evra od italijanske vlade.

– Obaranje kamatnih stopa obaviće se kombinovanjem nekoliko mehanizama. Najpre državnim garancijama bankama prilikom kreditiranja privrede, uz učešće Garancijskog fonda. Imamo i odgovarajuća sredstva iz budžeta, ali će i centralna banka preduzeti nekoliko mera. Pre svega očekujemo smanjenje referentne kamatne stope, koja sada iznosi 17,75 odsto, jer je i Evropska centralna banka smanjila kamatu na dva odsto – istakao je Dinkić, ali nije mogao precizno da odgovori na pitanje koliko će sredstava iz budžeta biti izdvojeno.

Cilj je, dodao je, da se rizik zemlje, koji se zaračunava u kamatnu stopu, a u ovom trenutku iznosi tri odsto, kompenzuje nekim drugim merama.



JELAŠIĆ: Nećemo odmah povlačiti novac od MMF

Kragujevac - Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić izjavio je juče u Kragujevcu da su devizne rezerve Srbije dovoljno visoke i stabilne, te da za sada nema potrebe da se povlači novac iz aranžmana koji je našoj zemlji odobrio Međunarodni monetarni fond. „Lakše se diše, jer možemo odmah da povučemo dve trećine od odobrenih 402,5 miliona evra, ali za sada za tim nema potrebe“, tvrdi guverner Jelašić, napominjući da je odobreni aranžman Međunarodnog monetarnog fonda i svojevrsno priznanje Srbiji da vodi dobru ekonomsku politiku koja ima i podršku MMF.


Komentarišući oscilacije kursa dinara, Jelašić je kazao da se „traži ravnotežni nivo“, te da stabilizaciju kursa domaće valute neće pomoći samo intervencije NBS. On je izrazio nadu da će direktne inostrane investicije ojačati stabilnost dinara. Guverner NBS ocenio je i da će banke u 2009. imati manje stredstava za kreditiranje privrede i građana, kao i da će krediti, zbog pogoršanih finansijskih uslova u inostranstvu, biti skuplji nego prethodnih godina. Jelašić je primetio da već sada ima građana koji ne mogu da vraćaju kredite, i izrazio bojazan da će tokom ove godine, takvih slučajeva biti znatno više.

- Deo onoga što se dešava u Srbiji nije pod našom kontrolom. Nadam se, ipak, da nećemo i ovu godinu provesti u pozivajući se na svetske cene nafte i na pogoršane uslove na finansijskim tržištima, nego da ćemo da gledamo šta je to što mi sami možemo da uradimo i da se što pre suočimo sa realnošću, koja nekima deluje surovo. Što pre to učinimo, to ćemo imati veću šansu da i ovu godinu završimo pozitivno - rekao je Jelašić u Kragujevcu, gde je prisustvovao promociji brošure Prokredit banke namenjene edukaciji građana.

On je najavio i skorašnje rangiranje banaka, na osnovi istraživanja Medijum galupa. „Sredinom februara sve banke dobiće ocenu od jedan do pet, na osnovu osam vrsta usluga, koje su ispitivane u istraživanju koje je naručula NBS, rekao je Jelašić.



Svetske berze: Loši maroekonomski pokazatelji obaraju evropske berze
AZIJA
 
Nakon rasta berzanskih indexa u petak, na jučerašnjem trgovanju berzanski indexi u Aziji nastavili su svoje hod po zelenoj zoni, mada je ovaj put rast bio prilično manji, tj. vrednosti su uglavnom oscilirali oko pređašnje ostvarenih nivoa. Ovaj oprez je pristutan pre svega zbog očekivanja daljih poteza država šitom sveta, u borbi sa nastalom recesijom, kao i zbog očekivanja poslovnih rezultata banaka (za koje se očekuje da budu lošiji od predviđenih), kao i kompanija iz realnog sektora.
 
Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Aziji:
    HANG SENG (Hong Kong) +0,64%
    NIKKEI225 (Japan) +0,32%
    KOSPI (Južna Koreja) +1,36%
    SENSEX (Indija) +0,37%
 
 
 

EVROPA
 
Jučerašnje trgovanje na zapadnoevropskim berzama počelo je rastom cena akcija i taj trend zadržan je do objavljivanja najnovijih statističkih podataka na Eurostat-u. Nakon objavljivanja rezultata da je u novembru mesecu 2008. godine da je spoljnotrgovinska razmena Eurozone i EU27 sa ostatkom sveta znatno lošija od očekivanja ekonomista, kao i da bankarski sektor pokazuje veće od očekivanih gubitaka, berzanski indexi vrlo brzo su prešli u crvenu zonu u kojoj su i završili trgovanje.
 
Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Zapadnoj Evropi:    
    FTSE100 (London) -0,93%
    DAX (Frankfurt) -1,15%
    CAC40 (Pariz) -0,90%
 
 
Bitne vesti:
- Euro je juče oslabio prema dolaru na međunarodnim tržištima valuta, pritisnut zabrinutostima oko stanja u Eurozoni i EU27
- Evropska komisija je objavila podatak da će privreda Eurozone i EU27 usporiti rast više od očekivanja objavljenih pre mesec dana
- Royal Bank of Scotland izvestila je o Gubitku od USD 28 mlrd u 2008. godini, što predstavlja najveći gubitak u istoriji britanskog bankarstva
- Vesti koje dolaze iz Nemačke govore da toskična Aktiva bankarskog sektora cca. EUR 1.000 mlrd, što ukazuje na potrebu dalje finansijske pomoći
- Eurozona je u novembru 2008. godine u spoljnotrgovinskoj razmeni sa ostatkom sveta ostvarila manjak u visini EUR 7,0 mlrd, pokazale su prve procene evropskog statističkog zavoda Eurostat-a. Ekonomisti su očekivali gubitak od cca. EUR 3,5 mlrd, a poređenja radi- u istom mesecu prethodne godine, Eurozona je u razmeni sa ostatkom sveta ostvarila suficit od EUR 2,3 mlrd. Izvoz iz eurozone u novenbru 2008. godine potonuo je za 10%, na EUR 121,5 mlrd, dok je uvoz u eurozonu smanjen za 4%, na EUR 128,5 mlrd
- Takođe, Eurostat obajvljuje da je EU27 u trgovini sa svetom zabeležila trgovinski manjak od EUR 23,8 mlrd u novembru 2008. godine, dok je u novembru 2007. godine manjak bio u visini EUR 17 mlrd
- Britanska Vlada najavila nove mere pomoći sopstvenom bankarskom sektoru
- Evropska komisija odobrila je u juče privremeni plan francuske i portugalske vlade o dodeli do 500.000 eura pomoći kompanijama pogođenim svetskomi kreditnom krizom. Maksimalni iznos pomoći ne prelazi 500.000 eura po kompaniji, a šema se primjenjuje samo na kompanije koje zadovoljavaju određene uslove
- Agencija za izdavanje kreditnih rejtinga Standard&Poor's snizila je Španiji kreditni rejting na AA+, a strahuje sse da bi slična sudbina mogla da zadesi Portugal i Irsku.
 
 
 
AMERIKA
 
Wall Street juče nije radio.


Građani duguju 4,3 milijarde evra
Radovan Jelašić, guverner Narodne banke Srbije savetovao je građanima da u 2009. godini pokušaju da se što manje zadužuju i da nastave da štede u bankama

„Plastika” za preživljavanje Zaduženost građana Srbije u 2008. godini uvećana je za 29 odsto i dostigla je 380,7 milijardi dinara, ali je u decembru zabeležen pad iznosa stambenih kredita, saopštio je juče Kreditni biro.

Izraženo u evrima, zaduženost građana je na kraju prošle godine dostigla 4,3 milijarde evra, što je 15,4 odsto više nego na kraju 2007. godine, rekao je Rade Bačković, rukovodilac Kreditnog biroa Udruženja banaka Srbije na konferenciji za novinare.

Stambeni krediti uvećani su za 48,9 odsto i dostigli cifru od 1,92 milijarde evra, a poljoprivredni krediti su uvećani za 2,3 puta i iznose 231 milion evra, naveo je on.

Opali su potrošački krediti za 22,1 odsto na 239,3 miliona evra, gotovinski za 0,4 odsto na 1,6 milijardi evra, dok su ostali krediti poput pozajmica za putovanja i knjige opali za 28 odsto na 298,6 miliona evra.

U decembru je zabeležen pad zaduženja po stambenim kreditima od 3,5 odsto, dok su gotovinski dostigli rast od 16,2 odsto, naveo je on i dodao da je do toga došlo zato što su građani prevremeno otplaćivali rate.„Naš je utisak da je došlo do refinansiranja, to jest do podizanja gotovinskih kredita kako bi se otplatio deo stambenih kredita, pošto je reč o dugoročnim kreditima i o relativno visokoj neizvesnosti budućeg kretanja rata i kamatnih stopa”, kazao je Bačković.

Zaduženje po kreditnim karticama povećano je za 36,6 odsto –na 42,16 milijardi dinara.

Građani Srbije u proseku duguju oko 570 evra, što je, prema rečima Bačkovića, znatno manje nego u zemljama u regionu i kada se zaduženje uporedi sa visinom plata.

Zaduženost preduzeća i preduzetnika je izražena u dinarima u 2008. povećana za 49,4 odsto na 852,3 milijarde dinara, ali je u decembru zabeležen pad u odnosu na novembar.

Radovan Jelašić, guverner Narodne banke Srbije savetovao je građanima da u 2009. godini pokušaju da se što manje zadužuju i da nastave da štede u bankama, a ne da povlače štedne uloge, što se događa u poslednje vreme. „Povlačenjem štednje građani gube pre svega prihod od kamate, kojaje i dalje atraktivne”, rekao je Jelašić i preporučio da se štedi u dinarima.

Guverner je ocenio da su efekti globalne ekonomske krize sve jači i izrazitiji. „Postavlja se pitanje šta mi u Srbiji možemo da uradimo, ali je jasno da ne možemo da rešimo taj problem, već samo da u određenoj meri ublažimo efekte”, kazao je Jelašić. On je ocenio da bi budžet i finansijski sektor trebalo da imaju značajnu ulogu u ublažavanju uticaja krize. „Ubeđen sam da će Vlada Srbije uraditi sve sa svog stanovišta, a Narodna banka je već uradila i nastaviće taj posao”, rekao je guverner.

Jelašić je izjavio da Srbija za sada ne namerava da povlači novac iz stend-baj aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom pošto su devizne rezerve dovoljno velike. „Naravno, sada se mnogo lakše diše, kada znate da postoji mogućnost da kod MMF-a povučete sredstva ako zatreba”, rekao je Jelašić.
 


Savet guvernera

Jelašić je upozorio da bi u 2009. godini trebalo „ceniti i čuvati radno mesto”, s obzirom na to da će biti manje mogućnosti da se menja.


Srbijagas chief hints at price hike

Srbijagas Director Dušan Bajatović says that as the government meets to discuss ways to help this state-run gas company, a price increase could be considered.

"The RSD 4.2bn losses that Srbijagas has had in the last three months of 2008 alone must be made up for somehow. These losses are a result of a more expensive dollar and the fact that we sell gas cheaper than we pay for it as we import it," he told daily Blic.

Another reason, Bajatović said, is the fact that the government has approved up to 33 percent of gas bills to be paid six months after they are due.

One way to help Srbijagas would be to set aside money from the state budget, to allow the company to take out another, similar to what was done in December, while the third option would be to hike the gas prices in Serbia, he told the newspaper.

Due to the exchange rate of the Serbian dinar, Bajatović explained, Russia's announcements that gas will become cheaper "will not be felt" in this country.

Srbijagas is reluctant to cut off consumers who fail to pay in time in the middle of the winter, and with poor record of collecting payments, has constant liquidity problems when it deals with foreign suppliers, he said.

As for the gas crisis that ended recently with Russia and Ukraine striking a deal, Bajatović said on Monday that at present he had "no technical information" as to whether gas deliveries had been resumed, noting that according to announcements, this fuel would begin to flow once all relevant papers had been signed.

According to him, "it is not possible that the drama will be repeated and that the flow of gas will be stopped on the Ukrainian border".

Russia's interest is to continue to export gas and Ukraine does not want to be an unreliable partner, Bajatović told state television RTS, assessing that the “story is coming to an end”.

Speaking about what was going on "behind the scenes" at the gas summit in Moscow last weekend, Bajatović said that Gazprom spokesman Segei Kupriyanov had announced that the works on the South Stream, which would resolve the problem of the Balkan countries, Greece and Italy, would be speeded up.



IMF stand-by money “not enough”

The stand-by IMF arrangement approved last week is important as support from this institution, but insufficient, said economic analyst Ivan Nikolić.

He also told B92 that he believes spending the foreign currency reserve in order to stabilize the dinar, RSD, is tantamount to postponing the inevitable.

The dinar increased in value today towards the euro by 0.68 percent, so that the official exchange rate today is RSD 92.38 for one euro.

The National Bank of Serbia (NBS) did not intervene on the inter-banking foreign currency market last Friday.

“The total worth of the approved funds which is a little over EUR 400mn is not enough at this moment to stop the basic goals of the arrangement, the preventive goals, to stop the possible development of unwanted events. I will tell you only that Serbia has on the average in the past three months lost this EUR 400mn from its foreign reserves,” Nikolić said.

He added that these reserves should not be used to stabilize the exchange rate.

“That is a question that is being asked by experts. I think that it just postpones something that needs to happen,” Nikolić said.



Promene vrednosti Indexa u 16:30


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -0,29% close
CROBEX (Zagreb) -0,91% close
SBI20 (Ljubljana) -0,96% close
BIRS (Banjaluka) -0,11% close
MBI10 (Skoplje) -0,81% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) -0,45% open
CAC 40 (Pariz) -1,53% open
DAX (Frankfurt) -0,92% open
ATX (Beč) -0,60% open
SMI (Cirih) -0,59% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) -0,12% open
SOFIX (Sofija) -2,60% close
BET (Bukurešt) -5,42% open
RTSI (Moskva) -3,27% open
BUX (Budimpešta) -2,53% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) -2,85% close
Nikkei225 (Tokio) -2,31% close
KOSPI (J.Koreja) -2,07% close
SENSEX (Bombai) -2,45% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) -1,79% open
NASDAQ (Njujork) -2,84% open
S&P 500 (Njujork) -2,56% open


Dinkić: Srbija bez recesije u 2009.

Beč -- Potpredsednik Vlade Srbije Mlađan Dinkić izjavio je da u Srbiji u 2009. neće biti recesije, ali da će rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) biti prepolovljen


"Rast BDP-a u Srbiji u 2009. godini biće najviše 3,5 odsto", kazao je on na otvaranju Juromani (Euromoney) ekonomskog foruma o centralnoj i istočnoj Evropi.

Dinkić, koji je i ministar ekonomije Srbije, kazao je da će spoljnotrgovinski deficit Srbije u 2009. godini biti smanjen pošto se očekuje pad uvoza i zadržavanje izvoza na nivou iz prošle godine.

Glavni problem srpskog izvoza u 2009. godini, naveo je, biće pad cene metala u svetu.

Dinkić je na uvodnom ministarskom panelu Juromani foruma naveo da su banke u Srbiji u prošloj godini poslovale sa profitom, tako da, kako
je istakao "ne brine da li će biti novca", već kolika će biti cena pozajmljivanja.

Juromani ekonomski forum o centralnoj i istočnoj Evropi okupio je oko 1.000 državnika, investitora, bankara i privrednika iz Evrope, koji će razgovarati o uticaju svetske ekonomske krize na region.

Glavne teme skupa su finansijska stabilnost i bankarski sektor, berze, investicioni fondovi, energetika i infrastruktura.

Na forumu će biti održan i okugli sto o Srbiji na kojem će mogućnosti investiranja na srpsko tržiste predstaviti potpredsednik Vlade Srbije Mlađan Dinkić, guvener Narodne banka Srbije Radovan Jelašić i državni sekretar za privredu i privatizaciju Srbije Nebojša Ćirić.



EPS objavio tendere za izgradnju termoelektrana

Elektroprivreda Srbije (EPS) objavila je danas pretkvalifikacione tendere za izbor strateških partnera za izgradnju termoelektrane (TE) "Kolubara B" i novog bloka u TE "Nikola Tesla B"

Kako se navodi u oglasima objavljenim u listu Politika, investitori su u odvojenim tenderima pozvani da do 20. marta EPS-u dostave pisma o zainteresovanosti za izgradnju dva bloka snage od po 350 megavata u TE "Kolubara" i novog bloka snage 700 megavata u TE "Nikola Tesla B".
Navodi se da bi kvalifikacioni postupak trebalo da bude završen u prvoj polovini ove godine, nakon čega će kvalifikovane kompanije dobiti tendersku dokumentaciju za podnošenje ponuda za partnerstvo sa Elektroprivredom Srbije.
Srpski ministar energetike Petar Škundrić prošle sedmice je kazao da je ukupna vrednost investicija u izgradnju novih kapaciteta za proizvodnju struje oko dve milijarde evra.
Prema njegovim rečima, do kraja 2009. godine trebalo bi da bude izabran najpovoljniji ponuđač na tenderu, a celokupni projekti da bude zavšen za četiri do pet godina.
"Na realizaciji tog posla direktno će biti uposleno 3.000 ljudi, a indirektno u oblasti mašinogradnje više od 10.000 ljudi", kazao je srpski ministar energetike.
Škundrić je rekao da je "ovo prvi veliki korak u investicionom ciklusu kojim se ulazi u najkreativniji period u oblasti energetike u Srbiji u poslednjih 20 godina, i najbolji je odgovor na trenutnu energetsku krizu".
Direktor Direkcije za strategiju i investiciju u EPS-u Dragomir Marković kazao je u petak da udeo EPS-a u vlasništvu u novim objektima ne može biti manji od 20 odsto, a maksimalno 49 odsto, ali koliko će on tačno iznositi zavisiće od partnera i od uslova koje oni ponude.
Direktor EPS-a Vladimir Đorđević kazao je da je do sada 16 svetskih kompanija pokazalo zainteresovanost za učešće na tenderu.
Raspisivanje tendera za strateške partnere za izgradnju novih blokova odlaže se od 2006. godine. Interesovanje za izgradnju novih elektrana u Srbiji, prema ranijim pisanjima medija, pokazale su ruske i zapadnoevropske firme, kao i kompanije iz Kine.
Izgradnja TE Kolubara B počela je 1988. godine, a tri godine kasnije je obustavljena. U taj projekat je do sada uloženo više od 300 miliona evra.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta