Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Berzi neophodna pomoć države

Država svojim merama treba da natera firme na javno poslovanje.– Neophodno jačanje korporativne kulture

Dragoslav Veličković Ukoliko država, kao što se radi svuda u svetu, ne pomogne svojim merama, ali i kao emitent, srpska berza će teško prebroditi krizu koja traje već godinu i po, a penzijski i investicioni fondovi, kao najveći ulagači, neće imati smelosti da se upuste u zamašnija investiranja, smatra Dragoslav Veličković, rukovodilac Odeljenja za hartije od vrednosti u Sosijet ženeral banci.

Država može zakonski da obaveže kompanije čije su akcije kotirane na berzi da tromesečno objavljuju finansijske pokazatelje poslovanja, kao i da uvedu korporativno upravljanje po standardima koji važe u zemljama Evropske unije, ukazuje naš sagovornik.

– To je zbog toga što domaći privatni dobrovoljni penzijski fondovi imaju značajna investiciona ograničenja, a broj kompanija koje ispunjavaju stroge uslove za ulaganje u akcije je veoma skroman – smatra Veličković. – Stoga jedino država može da natera kompanije da svoje poslovanje učine dostupnim javnosti, kao i da poštuju svoje vlasnike – akcionare. Pri tom se pri tom mora voditi računa da se malim kompanijama ne nametnu obaveze koje su preskupe.

Investitori izbegavaju kompanije koje su socijalno neodgovorne (na primer, veliki su zagađivači i slično), imaju lošu korporativnu kulturu i slabo korporativno upravljanje, što se automatski odražava i na cene akcija tih emitenata. To znači da bi bolja korporativna kultura i unapređenje korporativnog upravljanja pozitivno uticali na poslovanje, ali i na rast cena akcija kompanija, što bi podstaklo i zainteresovanost stranih investitora za naše tržište.

– Na berzi, na kojoj se trguje akcijama iz privatizacije i obveznicama stare devizne štednje, neophodno je i proširenje asortimana hartija koje se nude potencijalnim investitorima. To se, pre svega, odnosi na dužničke papire, kao što su zapisi Narodne banke Srbije, ili obveznice Trezora, a njihovo listiranje na berzi bi olakšalo lokalnim investitorima kupovinu i prodaju i povećalo likvidnost tržišta. Javna preduzeća i lokalne samouprave mogle bi da emituju i sopstvene dužničke hartije (korporativne i municipalne obveznice), čija garancija bi bili projekti ili imovina, odnosno izvorni prihodi izdavalaca. I u slučaju emitovanja takvih dužničkih hartija javnost poslovanja je neophodna, jer investitori ne žele situaciju u kojoj je neophodno da se garancije aktiviraju – naglašava Veličković.

Srpska berza, međutim, nije u krizi od septembra, kad je došlo do velikog potresa na međunarodnom finansijskom tržištu s epicentrom u SAD, već boluje 18 meseci, koliko akcije i najboljih kompanija drastično gube vrednost. Podsećanja radi, do polovine 2007. godine cene akcija i obim trgovanja su drastično porasli, što ukazuje na to da su se kupci i prodavci relativno lako „nalazili” kada je reč o cenama po kojima su transakcije zaključivane.

Međutim, dugotrajna korekcija donekle prenaduvanih cena akcija u prvoj polovini 2007, koja je započela sredinom te godine, dobila je na ubrzanju u poslednjem kvartalu lane. Jer, bankrotstvom giganta kakav je banka „Leman braders” u septembru lane, poljuljano je poverenje u svetski finansijski sistem, što se dramatično odrazilo i na zbivanja na srpskom tržištu kapitala, uprkos tome što Srbija nije u potpunosti integrisana u globalni sistem.

Javio se strah u pogledu budućeg finansiranja kompanija, kao i pouzdanosti analiza i prognoza njihovog poslovanja.



NBS demantuje tvrdnje da štampa novac bez pokrića

Beograd - Narodna banka Srbije odbacila je juče tvrdnje da štampa novac i da je na pomolu nova inflacija, ocenjujući takve komentare koji su se pojavili u javnosti kao netačne i proizvoljne. U saopštenju se ističe da je veća količina novih novčanica u opticaju „posledica istovremenog procesa isplata kvalitetnog novca i prerade i povlačenja iz opticaja novčanica nepodobnih za opticaj“. Iz centralne banke podsećaju da je jedna od osnovnih funkcija i obaveza te institucije „obezbeđenje adekvatnog obima, kvaliteta i apoenske strukture novčanica u opticaju“. U skladu sa tim, NBS utvrđuje godišnji plan, po obimu i apoenskoj strukturi, za dodatnu izradu novčanica, radi zadovoljavanja redovnih potreba gotovinskog platnog prometa, zbog zamene novčanica nepodobnih za opticaj i za rezervu u trezorima do narednog ciklusa dodatne izrade novčanica


- Centralna banka je krajem prošle godine preduzela niz aktivnosti u vezi sa poboljšanjem kvaliteta novca u opticaju, koje su se odnosile prvenstveno na izmenu propisa i uvođenje mašina u obradu novca. Kao rezultat tih aktivnosti, od polovine decembra prošle godine od banaka je putem uplata primljena količina novčanica koja je 2,5 puta veća od količine primljene u istom periodu prethodne godine.

U uplaćenom novcu nalazi se oko 40 odsto novčanica koje nisu podobne za opticaj i koje je potrebno povući iz opticaja. Ovaj procenat nepodobnih novčanica jasno ukazuje na činjenicu da je kvalitet novca u opticaju loš i da je ukidanje razmene gotovog novca između banaka bilo apsolutno opravdano, ističe se u saopštenju NBS.



Nelikvidnost prepreka na putu do povoljnih kredita

Beograd - Iako je vlada obećala da će do kraja januara objaviti celovit paket mera za ublažavanje posledica ekonomske krize, većsada je poznato da će glavno oružje biti kreditna podrška države preduzećima, posebno onim izvozno orijentisanim. Ministar ekonomije većje o tome razgovarao sa predstavnicima najvećih srpskih banaka, ali će više detalja o uslovima za korišćenje tih pozajmica biti poznato posle sastanka sa privrednicima, koji bi trebalo da bude održan do kraja ove nedelje


- Vlada je još 9. decembra najavila niz mera čiji je cilj podizanje konkurentnosti i likvidnosti privrede. Ali, najvažnije je da sredstva koja su predviđena za kreditiranje budu dostupna firmama najkasnije u drugoj polovini februara. Jer, sada se suočavamo sa apsurdnom situacijom da banke imaju višak sredstava koje bi mogle da plasiraju, dok je privreda nelikvidna, a u zaduživanje nije smela da ulazi zbog visokih kamatnih stopa. Ukoliko država, kako je najavljeno, spusti kamate na pet do šest odsto, preduzeća će moći da kreditiraju proizvodnju i izvozne poslove - rekao je za Danas predsednik Privredne komore Srbije Miloš Bugarin.

On podseća da je država obezbedila oko 20 milijardi dinara kojima će preko Fonda za razvoj biti kreditirana proizvodnja od strateškog značaja. U budžetu je, takođe, izdvojen fond od 50 milijardi dinara koji će služiti kao garancija bankama koje kreditiraju domaću privredu (što će otvoriti mogućnost za smanjenje kamate). Treći izvor kreditiranja biće pozajmice međunarodnih finansijskih institucija od oko 500 miliona evra, kojima će biti podržan sektor malih i srednjih preduzeća.

- To znači da će privredi biti dostupno oko 68 milijardi dinara. Iako u ovom trenutku ne postoji precizna procena koliko bi sredstava firmama, pre svega izvoznicima, bilo potrebno, jer se nivo tražnje na svetskim tržištima menja, činjenica je da je država obezbedila solidnu sumu koja će dobro doći, imajući u vidu da postoji izuzetno mali broj preduzeća koja iz sopstvenog potencijala mogu da obezbede obrtna sredstva i da finansiraju proizvodnju - ističe Bugarin.

Prema oceni Radoslava Veselinovića, predsednika Galeb grupe, srpska privreda bila bi spremnija za suočavanje sa posledicama krize da su mere koje su sada u pripremi, bile donete pre pet do šest godina.

- Sigurno je da će najavljene mere ublažiti udare koje očekujemo, ali kakvi će stvarni efekti biti, teško je predvideti, jer to više zavisi od kretanja na inostranim tržištima. Jasno je da srpsku privredu pogađa čitav niz problema, ali najteži je, svakako, nelikvidnost. Veliki broj preduzeća teško izmiruje svoje obaveze prema bankama, a sutuacija se u poslednjih mesec dana pogoršala zbog smanjene tražnje na inostranom tržištu, gasne krize koja je zatvorila mnoge fabričke kapije, a ne treba zanemariti ni uticaj izuzetno niskih temperatura, zbog kojih je uvećana potrošnja energije. Sve to otežava funkcionisanje firmi, stvara se lanac međusobnih dugovanja, i preduzeća jedna druge uvode u krug nelikvidnih. Zbog toga će mnoga od njih imati problema da dobiju povoljne kredite koje je najavila država, pa bi deo paketa koji vlada priprema trebalo da obuhvati i mere za prevazilaženje nelikvidnosti - kaže Veselinović.

On navodi primer Galeb grupe, koja je prošle godine izvezla robu za oko devet miliona evra. U međuvremenu, prošireni su kapaciteti, podignuta je i konkurentnost i obezbeđeni izvozni poslovi, koji bi ove godine trebalo da dostignu vrednost od 15 miliona evra. „Sve to podrazumeva podršku banaka, odnosno kredite za finansiranje proizvodnje. Međutim, naše bilanse opterećuju velika potraživanja od dobavljača, a problem može da nastane i zbog toga što je jedan od najznačajnijih partnera, Ju es stil, koji obezbeđuje sirovinu za spoljne delove aparata, zaustavio proizvodnju zbog nestašice gasa i smanjene tražnje na inostranom tržištu“, ističe Veselinović.

Izvoznici priželjkuju stabilan kurs

- Osim kreditiranja preduzeća i značajnije podrške izvoznicima, država bi morala da preduzme i mere za održanje stabilnosti kursa dinara, koji nekoliko meseci unazad beleži velike fluktuacije, što privrednicima onemogućava planiranje i nastup na stranim tržištima. Variranje domaće valute obeshrabruje i strane investitore, jer stvara sliku nepredvidive poslovne sredine. U takvoj situaciji, investicije lako mogu da odu u zemlje iz okruženja, gde su uslovi privređivanja slični našima, ali je kretanje valute uravnoteženo i predvidivo - kaže za Danas predsednik Privredne komore Srbije Miloš Bugarin.



Lesnina ulaže 100 miliona evra u prodajne centre u Srbiji

Beograd - Slovenački proizvođačnameštaja Lesnina planira da u narednih tri do pet godina uloži 100 miliona evra u izgradnju prodajnih centara u Srbiji, izjavio je generalni direktor te kompanije Bojan Papič. Komentarišući planove te kompanije, on je rekao da će u Beogradu biti otvoren prodajni centar od 40.000 kvadratnih metara, u koji će biti uloženo oko 50 miliona evra i u kojem će se zaposliti 200 radnika, a otvaranje tržnih centara površine do 20.000 kvadratnih metara planirano je u Novom Sadu i Nišu.


„Moderni centri u Beogradu, Novom Sadu i Nišu koštaće nas po 40 do 50 miliona evra, dok za manje prodajne salone planiramo da izdvojimo po tri do četiri miliona evra. Lesnina je ulaganja u Srbiju počela otvaranjem prodajnog centra u Zemunu, a prošle godine kupili smo objekte u Kraljevu i Kragujevcu, kao i zemljište u manjim gradovima gde je rad na projektima za objekte većpočeo. Ali, problem sa kojim se suočavamo i na slovenačkom i na hrvatskom tržištu dočekao nas je i u Srbiji. Naime, više nam je vremena potrebno za papirologiju, nego za realizaciju“, kazao Papič.



Svetske berze: Snažan pad Wall Streeta na dan inauguracije

 

AZIJA



Azijske berze na jučerašnjem trgovanju doživele su pad svojih indexa. Od samog otvaranja trgovanja cene akcija krenule su na dole, a ponajviše pod uticajem pada bankarskog sektora (nakon jučerašnjih vesti o lošim poslovnim rezultatima banaka u Nemačkoj i Britaniji, kao i pre par dana u Americi). Takođe, projekcije privredne aktivnosti za Eurozonu i EU27 su smanjene, pa je to kod ulagača pojačalo strah od recesije.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Aziji:
    HANG SENG (Hong Kong) -2,85%
    NIKKEI225 (Japan) -2,31%
    KOSPI (Južna Koreja) -2,07%
    SENSEX (Indija) -2,02%



EVROPA


Indexi zapadnoevropskih berzi juče su imali promenljive trendove. Naime, nakon jutranjeg skoka cena akcija, ubrzo je krenulo lagano kretanje ka minusu u koji su indexi i ušli da bi ubrzo ponovo promenili kurs. Očigledno je da tržište iščekuje dalje signale, tj. odluke država i njihovih centralnih banaka povodom pomoći u borbi protiv recesije. Projekcije privrednih aktivnosti u Eurozoni i EU27 revidiranesu u odnosu na one od pre mesec dana, tako da se ulagači slabije usuđuju da uđu u nove investicije.


Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Zapadnoj Evropi:
    FTSE100 (London) -0,42%
    DAX (Frankfurt) -1,77%
    CAC40 (Pariz) -2,15%


Bitne vesti:
- Francuski inženjerski gigant Alstom (proizvodi turbine i vozove velikih brzina TGV) juče je objavio da mu je Prihod u trećem kvartalu 2008. godine porastao za 11%
- FIAT najavio da će postati steći 35% vlasništva Chrysler-a

 


AMERIKA


Očekivanja da će inauguracija Barracka Obame doneti optimizam i rast cena na Wall Street-u ostala je samo bleda želja investitora, jer su indexi čitav trgovački dan proveli u crvenoj zoni uz konstantan opadajući trend do kraja trgovanja. Novi Predsednik je održao jak i realan govor, kao i odlučnost svog tima u borbi sa recesijom. Međutim, to nikako nije bilo dovoljno da ohrabri ulagače nakon najnovijih najava banaka (Bank of America, Wellls Fargo..) da će im trebati još finansijske pomoći, odnosno da će morati da revidiraju svoje projekcije, što je dovelo do pada Financial Select Sector SPDR (index sektora banaka koje ulaze u sastav S&P500) od 16,5% (najveći istorijski pad odmah posle 01. Decembra 2008. godine kada je pad iznosio 17%). Finansijski sektor povukao je za sobom i preostale akcije dovevši tako do snažnog pada berzanskih indexa.


Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa na Wall Street-u:
    DJIA -4,01%
    NASDAQ -5,78%
    S&P500 -5,28%


Promene vrednosti roba:
    - Sirova nafta- cena je porasla za 6,11% i trenutno iznosi USD 38,74  po  barelu
    - Zlato- cena je porasla za 1,82% i trenutno iznosi USD 855,20 po unci
    - Srebro- cena je pala za 0,36% i trenutno iznosi USD 11,18 po unci


Bitne vesti:
- Bank of America će biti potrebno više od USD 80 mlrd za otkup rizične Aktive
- Wells Fargo & Co je najavila da će možda da smanji dividendu
- Mišljenja ekonomista su da bankarski sektor zahteva dodatna novčana sredstva kako bi došlo do oživljavanja kreditnog tržišta, a pre svega zbog “čišćenja” rizične Aktive



Gazpromneft adviser to be NIS CEO?

Daily Politika writes that current Gazpromneft adviser Dmitry Malishev could be the next CEO of the Serbian Oil Industry (NIS).

According to the daily, his deputy could be Oleg Golubović, who is known for his work with General Momčilo Perišić in the Movement for a Democratic Serbia.

NIS says that it is too early to talk about the new management that will take over in the new joint Russian-Serbian company, adding that a more pressing question is whether the Serbian and Russian sides will be able to meet all their commitments within 130 days of the signing of the agreement to sell a 51 percent stake in the company to Gazprom.

The EUR 400mn the Russians are obliged to pay for NIS must be paid within that time frame, while all assets must also be transferred from the Republic Property Directorate to NIS by then, something that promises to be a laborious process, Politika writes.



Dinkić: Serbia should sue Russia, Ukraine

Serbia should undoubtedly sue both Russia and Ukraine over the gas crisis, Economy Minister Mlađan Dinkić said in Vienna today.

Mlađan Dinkić (FoNet, archive)
Mlađan Dinkić (FoNet, archive)

Dinkić explained that Serbia had a gas supply contract with Russia and that Ukraine had been responsible for the suspension of transit.

Speaking to journalists in the margins of a Euromoney economic forum on Central and Eastern Europe, he said that these two countries had placed the entire Balkans in major energy uncertainty in order to reach a reciprocal agreement.

“I think that’s highly irresponsible. It’s irresponsible that Russia did this in January when temperatures are lowest. If they’d wanted to show to Ukraine that they needed to pay a higher price, but so that the populations of countries would not be affected, then they should have shut the taps in summer. Only industry would have experienced any problems then,” the minister pointed out.

He called it “truly unacceptable behavior”, adding that Serbia “should sue Russia and Ukraine for damages to its economy if it wants to offset its losses,” putting the question: “Should our citizens have to pay for talks between Russia and Ukraine?”

“Failure to do so means these two countries can behave like this every year,” said Dinkić.

In his opinion, the issue of compensation should be resolved directly with the two countries, and should this prove futile, then the matter should be taken to the international courts.



Promena vrednosti indexa u 16:30


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -0,41% close
CROBEX (Zagreb) 1,55% close
SBI20 (Ljubljana) -2,69% close
BIRS (Banjaluka) -1,07% close
MBI10 (Skoplje) -0,01% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) -0,14% open
CAC 40 (Pariz) 0,17% open
DAX (Frankfurt) 1,11% open
ATX (Beč) -0,06% open
SMI (Cirih) 0,44% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) 2,19% open
SOFIX (Sofija) -2,79% close
BET (Bukurešt) -4,69% open
RTSI (Moskva) 3,11% close
BUX (Budimpešta) 0,22% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) -2,90% close
Nikkei225 (Tokio) -2,04% close
KOSPI (J.Koreja) -2,06% close
SENSEX (Bombai) -3,53% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) 1,42% open
NASDAQ (Njujork) 1,81% open
S&P 500 (Njujork) 1,61% open


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta