Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Radnici šećerane u Crvenki nezadovoljni kolektivnim ugovorom

Crvenka - Rukovodstvo šećerane u Crvenki juče se prvi put u prethodnih pet godine od kada je ova fabrika u vlasništvu Helenik šugara suočila sa protestom radnika. Sotinak zaposlenih okupilo se ispred ulaza u fabriku kako bi izrazili nezadovoljstvo zbog ponuđenog Kolektivnog ugovora


Prema rečima Dragomira Lazovića, predsednika sindikata Nezavisnost, ključni problem u pregovorima je to što je novim Kolektivnim ugovorom predviđeno smanjenje za 50 odsto plata zaposlenima i otpuštanje 70 od ukupno 268 radnika. „Svi sindikati su se složili da ne prihvatimo ponuđene uslove i da tražimo pregovore sa poslodavcem.“ Prema rečima Predraga Nakića iz Samostalnog sindikata, po rezultatima koje je šećerana ostvarila ove sezone razloga za otpuštanja i smanjenje plata nema. „Ovo je bila rekordna sezona, a čak i prošle godine koja je bila nešto slabija, fabrika je ostvarila dobit od oko osam miliona evra i zato ne možemo da prihvatimo ponuđeni ugovor. Mi imamo solidne plate, znatno više nego u drugim preduzećima, ali bez obzira na to nećemo prihvatiti ugovor“, rekao je Nakić.

Glavni zahtev Odbora za pregovore jeste da zarade ostanu na istom nivou, a određene primedbe su izneli i na račun ponude poslodavca onima koji žele da napuste posao. Naime, radniku koji sa 10 godina staža dobrovoljno napusti posao, sledi otpremnina od 11.000 evra, a za 15 godina staža oko 15.000 evra, ali sindikalci tvrde da to ne odgovara interesima radnika zbog čega se za dobrovoljni odlazak prijavilo samo njih 35.



JELAŠIĆ: U prvom kvartalu rast kontrolisanih cena od 7,2 odsto
Beograd - Monetarni odbor Narodne banke Srbije odlučio je juče da smanji referentnu kamatnu stopu sa 17,75 na 16,5 odsto jer je procenjeno da je uticaj dezinflatornih pritisaka za sada jači od inflatornih. Ipak, značajni inflatorni pritisci i dalje su prisutni jer se u prvom kvartalu očekuje rast cena pod kontrolom države od 7,2 odsto. Cene naftnih derivata u februaru će poskupeti za 23 odsto, komunalno-stambenih usluga za 8,1 odsto, PTT usluga za 10,6 odsto, gradskog prevoza za 3,2 odsto, dok će cigarete poskupeti za 15 odsto i lekovi za 10 odsto. To znači da bi do kraja godine ostao prostor za rast kontrolisanih cena od šest odsto. Ako u naredna dva do tri meseca poskupi struja i gas, onda će povećanje cena od 13 odsto planirano za 2009. godinu biti ostvareno već do aprila što je zabrinjavajuće - izjavio je juče na konferenciji za novinare guverner NBS Radovan Jelašić


Prema njegovim rečima, smanjenje referentne kamatne stope trebalo bi pozitivno da utiče na kamate banaka, ali će samo od njih zavisiti koliko će se brzo odlučiti za smanjenje. Jelašić ne očekuje da će ta mera imati značajniji efekat na kurs, a da li će biti novog obaranja kamatne stope zavisiće od daljeg kretanja cena u nadležnosti države. Guverner je ukazao na to da bi poskupljenje struje (od 20 do 22 odsto) i gasa povuklo za sobom i ostale cene. Komentarišući aranžman sa MMF-om, Jelašić je ocenio da taj program doprinosi makroekonomskoj stabilnosti, ali je dodao da su moguća odstupanja od pretpostavki na kojima je baziran, jer su prisutna četiri rizika.

- Najveći rizik je ostvarivanje privrednog rasta od 3,5 odsto. Drugi problem je deficit tekućeg računa platnog bilansa koji će dostići 5,6 milijardi evra. Očekuje se da minus bude pokriven iz stranih investicija (računa se na 1,7 milijardi evra investicija), kao i iz zaduživanja ili deviznih rezervi (preostalih 3,9 milijardi). Ako se te pretpostavke ne ostvare, biće neophodno smanjenje rashoda države ili će u suprotnom doći do slabljenja dinara i smanjenja deviznih rezervi — istakao je Jelašić. On je naglasio da bi povlačenjem sredstava od MMF-a naša zemlja potvrdila da se zacrtani ciljevi ne ispunjavaju. Ipak, guverner smatra da za sada nema potrebe za povlačenje novca. „Prema procenama NBS, rast BDP u četvrtom kvartalu 2008. iznosio je dva odsto, a u celoj godini 5,4 odsto. U narednih nekoliko dana ili nedelja imaćemo i procenu Zavoda za statistiku i to će biti jedan od najboljih pokazatelja da li ima potrebe da se već najkasnije do kraja prvog kvartala revidiraju cifre u budžetu“ - rekao je Jelašić.

Guverner centralne banke podsetio je da je u toku januara NBS na međubankarskom deviznom tržištu prodala 138,4 miliona evra čime je njeno učešće u trgovanju povećano na gotovo 50 odsto. „Banke su se dogovorile da smanje maržu što je osnovni razlog za jačanje dinara poslednjih dana, a s bankarima razmatramo mogućnost uvođenja novih mehanizama koji će smanjiti dnevne oscilacije kursa. Kad je reč o deviznim rezervama, one su stabilne i trenutno iznose 8,1 milijardu evra čime je pokriveno šest meseci uvoza. Dobro je i to što je devizna štednja građana u januaru povećana za 34 miliona evra, nakon tri meseca pada“, naglasio je Jelašić.

Podrška subvencionisanim kreditima

Komentarišući planove države da privrednicima ponudi subvencionisane kredite sa kamatom od pet do šest odsto, guverner NBS Radovan Jelašić naglasio je da će centralna banka do sredine marta uraditi svoj deo posla time što će te pozajmice osloboditi obavezne rezerve. „Banke su spremne da odobre kredite po nižim kamatama, ali je pitanje ko će to da finansira. Ubeđen sam da u budžetu ima prostora da se za te potrebe izdvoje sredstva, ali sve će zavisiti od toga koliko je država spremna da potroši“, konstatovao je Jelašić.


Država „pumpa” inflaciju
Prva tri meseca pokazaće da li Srbija odoleva recesiji ili će se suočiti sa ozbiljnim budžetskim i drugim izazovima, poručuje guverner NBS Radovan Jelašić

Radovan Jelašić (Foto Fonet) Ako država nastavi sa povećavanjem akciza i poskupljenjima proizvoda i usluga pod svojom kontrolom (gorivo, PTT usluge, lekovi, saobraćaj, cigarete, komunalije, gas…), lako se može dogoditi da već u prvom tromesečju „potroši” 7,2 procentna poena od zadatih 13, plus-minus dva poena, do kraja godine. Ako se u to uključi i najavljenih 20 do 22 odsto poskupljenja struje u aprilu, država će ispuniti svoju ovogodišnju kvotu. To je, po oceni Radovana Jelašića, guvernera Narodne banke Srbije, na jučerašnjoj konferenciji za novinare, sasvim realna opasnost da ovogodišnju ukupnu stopu inflacije od osam procenata, plus-minus dva poena, „ispucamo” za trećinu godine.

„Pumpajući” inflaciju, ne bi li, između ostalog, što pre došla i do većih budžetskih prihoda, država opasno potkopava ionako klimave temelje ovogodišnje ekonomske politike u kojoj je jedan od ključnih stubova upravo jednocifrena inflacija. Prema rečima guvernera, NBS će učiniti sve što je u njenoj nadležnosti da rast cena zadrži u kakvim-takvim okvirima. Ali, ako država nastavi sa sadašnjim tempom poskupljenja, ishod već može da se predvidi.

Kraj prvog tromesečja, kako je upozorio Jelašić, biće pravi test i za ostale elemente ovogodišnje ekonomske politike. Pre svih – rasta bruto domaćeg proizvoda, kao i industrijske proizvodnje, uvoza, izvoza, kreditne aktivnosti banaka, a potom i budžetskih prihoda.

– Šta ako se dogodi da rast BDP-a bude ispod planiranih 3,5 procenata? To će se, bez sumnje, odraziti i na prihode državne kase. Pokrivanje eventualnog minusa u kasi moguće je samo na dva načina – rebalansom budžeta naviše ili kresanjem rashoda – tvrdi guverner, ali se pribojava prve, izglednije i opasnije mogućnosti.

Da li će do tog lošijeg scenarija i doći, umnogome zavisi od toga da li će Srbija uspeti da, po raznim osnovama, iz sveta privuče ove godine pet do šest milijardi evra, ne bi li izmirila deficit tekućeg računa plaćanja prema svetu.

– Ako tih para ne bude, stradaće devizne rezerve, a građani će to platiti višom inflacijom i obezvređivanjem dinara – bio je izričit guverner.

Srbija i u tom škripcu ima dva izbora. Da vlada, prema rečima guvernera Jelašića, odmah smanji i izmeni planirane izdatke ili da se dodatno zaduži. Sasvim je realan zajam MMF-a od 400 i kusur miliona evra. Dve trećine, ili 266 miliona evra, mogu se povući za samo 48 sati, ali, kako je Jelašić upozorio, to će biti više nego pouzdan znak da se krhka kula ekonomske politike za 2009. polako ruši.

Tim povodom, guverner je predočio procene Narodne banke po kojima je u četvrtom tromesečju 2008. došlo do osetnog pada BDP – sa 8,5 u prvom na svega dva procenta u poslednjem. Zbog toga će ukupna stopa bruto proizvoda u prošloj godini biti prihvatljivih 5,4 odsto, ali to, u novim okolnostima, ne znači da ćemo uspeti da je održimo na planiranih 3,5 procenata.



Raste devizna štednja

Samo u proteklom delu januara, prema podacima NBS, devizna štednja u Srbiji porasla je 34 miliona evra. Od te sume, kako je ocenio guverner, mnogo je važnije da se promenio trend – štediše su se uverile da NBS i banke imaju dovoljno novca i da mogu da odgovore na svaki njihov zahtev. Devizne rezerve NBS trenutno iznose 8,1 milijardu evra i dovoljne su da pokriju šestomesečni uvoz. Guverner je obećao da će i ove godine voditi fleksibilnu politiku kursa i da neće sebi zadavati nekakve granice do kojih će braniti kurs dinara.
 
 

Manja referentna kamatna stopa

Monetarni odbor NBS, prema rečima guvernera, juče je smanjio referentnu kamatnu stopu sa 17,25 na 16,50 odsto. Da li je to početak novog trenda, umerenog popuštanja krute monetarne politike, videće se uskoro. Ali u ovom času je procenjeno da su usporenija kreditna aktivnost banaka, niži rast zarada, pad privredne aktivnosti, niže cene hrane i manja ukupna inflatorna očekivanja više nego dovoljni razlozi da se smanji osnovna bankarska stopa.

Da li će taj potez pratiti i poslovne banke, guverner Jelašić nije mogao da kaže, jer to zavisi od njihove poslovne politike i procene rizika ulaganja.


Vlada dala saglasnost za osnivanje preduzeća Koridor 10

Vlada Srbije danas je dala saglasnost za osnivanje preduzeća Koridor 10, koje će rukovoditi izgradnjom evropskog saobraćajnog Koridora 10 kroz Srbiju, saopšteno je nakon sednice vlade

Prema ranijim najavama ministra za infrastrukturu Srbije Milutina Mrkonjića, preduzeće Koridor 10 bi trebalo da definiše putne pravce i kontroliše finansiranje izgradnje autoputa i pruge na Koridoru 10 kroz Srbiju.

Nacionalni savet za infrastrukturu Srbije odlučio je 19. novembra 2008. godine da formira posebno preduzeće Koridor 10, kao ćerku firmu Javnog preduzeća Putevi Srbije. Novoosnovano preuzeće radiće određeno vreme, odnosno dok traje izgradnja Koridora 10.
U izgradnju autoputa kroz Srbiju na tom koridoru trebalo bi da bude uloženo oko 1,7 milijardi evra do 2011. godine. Za investicije u modernizaciju i izgradnju drugog koloseka pruge na tom putnom pravcu potrebno je 4,6 milijardi evra.



Svetske berze: Microsoft oborio Wall Street
AZIJA
 

Azijske berze veći deo jučerašnjeg trgovanja proveli su u zelenoj zoni. Izuzetak je NIKKEI225 koji je veći deo dana bio u minusu (loši poslovni rezultati Nokie i Sony-ja), da bi potom podržan Toyotom (zauzela prvo mesto svetskih proizvođača automobila) prešao u plus i trgovanje završio sa solidno zaradom.


Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Aziji: 
    HANG SENG (Hong Kong) +0,59%
    NIKKEI225 (Japan) +1,90%
    KOSPI (Južna Koreja) +1,14%
    SENSEX (Indija) +0,28%

Bitne vesti:
- Japanska kompanija "Toyota Motor" pretekla je General Motors (GM) u trci za mesto najvećeg svetskog proizvođača vozila koje je američki automobilski gigant držao 77 godina
- "Nokia" objavila da je prodaja pala za 19% (veći pad od očekivanja analitičara), a Dobit u poslednjem kvartalu 2008. godine je za čak 69% manja nego u istom periodu prethodne godine
- "Sony" je upozorio da će u ovoj poslovnoj godini ostvariti rekordni gubitak od USD 2,9 mlrd, što je prvi gubitak tog proizvođača elektronskih uređaja nakon 14 godina.


EVROPA

Jučerašnje trgovanje na zapadnoevropskim berzama imalo je dva različita trenda- rast, pa zatim pad cena akcija. Na samom početku trgovanja, berzanski indexi su skočili i u plusu su bili veći deo trgovanja, da bi pad vrednosti i prelazak u crvenu zonu usledio u poslednja dva sata kada je počelo trgovanje na Wall Streetu (američki indexi pali su odmah na početku trgovanja, što je za sobom povuklo i zapadnoevropske indexe).

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Zapadnoj Evropi:
    FTSE100 (London) -0,19%
    DAX (Frankfurt) -0,98%
    CAC40 (Pariz) -1,24%


Bitne vesti:
- "Fiat" je objavio da mu je neto industrijski dug u 2008. godini porastao na EUR 5,9 mlrd, gotovo trostruko više nego što je ranije bilo prognozirano. Italijanski dnevni list La Republicca odvojeno je objavio kako porodica koja osnovala "Fiat" razmatra mogućnost povećanja kapitala za oko dvije milijarde eura, pri čemu nije isključena ni mogućnost udruživanja s francuskim PSA Peugeot Citroënom. Ove dve kompanije nisu želele da komentarišu pomenute natpise.
 
AMERIKA
 

Wall Street juče je čitav dan bio u crvenoj zoni. Vest o lošijem od očekivanog poslovanja kompanije Microsoft prohujala je Wall Street-om pre početka trgovanja, što je berzanskim indexima već unapred odredilo trend. Tokom trgovanja nije postojala neka jaka informacija koja bi oživela berzanske indexe.

Sa druge strane, cene sirove nafte, zlata i srebra su porasle.

Neki analitičari smatraju da je cena kuća blizu dna, uzevši u obzir racio pokazatelje iz krize 1989. godine. Pad cena nekretnina bio bi prvi signal početka oporavka oslabljene američk ekonomije.


Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa na Wall Street-u:
    DJIA -1,13%
    NASDAQ -2,40%
    S&P500 -1,52%


Robe:
    Sirova nafta
- Cena je porasla za 0,28% i trenutno iznosi USD 43,67 po barelu
    Zlato- Cena je porasla za 1,02% i trenutno iznosi USD 858,80 po unci 
    Srebro- Cena je porasla za 0,35% i trenutno iznosi USD 11,37 po unci


Bitne vesti:
- Japanska kompanija Toyota Motor pretekla je General Motors (GM) u utrci za mesto najvećeg svjtskog proizvođača vozila koje je američki automobilski gigant držao 77 godina
- Microsoft corrp. objavio lošiije od očekivanih rezulate poslovanja, pri čemu je i najavio otpuštanje 5.000 zaposlenih


Veterinarian Institute Subotica plans additional capitalization – capital to be increased by 688.93m
Veterinarian Institute Subotica plans to enlarge its basic capital by selling common stocks from the 8th issue – the manufacturer of food and pharmaceutical products for animals announced on the website of the Belgrade Stock Exchange.

The Assembly of stockholders of the Veterinarian Institute will be deciding about the suggested enlargement of capital by 688.93m RSD in the second half of February. These funds would be provided through sale of 1.68m stocks with the individual nominal value of 410 RSD.

The stockholders of the Institute, who will be given priority in purchase of stocks, will be able to buy the stocks from the 8th issue at the price of 500 RSD, while the price for all other interested people will be 555 RSD.

The funds obtained in this way will be used for financing of construction of the unit for production of extruded fish food, reconstruction of the unit for pharmaceutical production with the increased capacity for the sake of growth of export and repayment of credit debts.

The sale of stocks from the 8th issue will be considered successful if mínimum 10% of the offered securities are registered and paid for.

The decision about the change in amount of total basic capital in the Contract on organization of the company for the sake of harmonization with the Law on business organizations should also be made at the assembly of stockholders.

It is suggested that total basic capital should amount to 1.37 billion RSD and that the number of common stocks should be 3.36m with the nominal value of 410 RSD.


“Fiat” registered drop in profit in last quarter of year 2008 by nearly 70%
Italian automobile manufacturer "Fiat" announced today (January 22, 2009) that it had registered the drop in profit by 69.8% in the fourth quarter of year 2008 due to reduced demand in Western Europe and economic deceleration in South America.

Net profit in the last three months of last year amounted to 180m EUR (232.38m USD), while the profit in the same period in 2007 amounted to 597m EUR.

The profit in 2008 was 16.2% smaller than in 2007, and it amounted to 1.72 billion EUR.


"Prva Petoletka" sold to consortium of Russian companies for 5m EUR
The Privatization Agency of Serbia announced today (January 22, 2009) that Trstenik-based Industry of hydraulics and pneumatics “Prva Petoletka“ had been sold to the consortium of two Russian companies for 5m EUR.

According to the announcement, the consortium of companies “Bummas“ and “Rosmasstorg“ promised to invest 30m EUR in “Prva Petoletka“ and accepted additional obligations in the social program.

The Privatization Agency announced the tender for united sale of capital of “Prva Petoletka Holding“, its 11 dependent enterprises and six independent companies on July 17, 2008.

Other bidder on that tender was the consortium made of Ukrainian company “Ljvovski autobusni zavodi” and British "City Transport Construction Investments".

Russian consortium won on the third tender for “Prva Petoletka". The first two tenders were declared unsuccessful because there were no interested buyers.


Referential interest rate lowered to 16.5%
National Bank of Serbia has lowered the referential interest rate today (January 22, 2009) by 1.25%, to 16.5%.

The Monetary Board of the National Bank of Serbia made such decision after it examined current economic trends. The decision of the Monetary Board will be explained by Radovan Jelašić, the Governor of the central bank, at the press conference.

NBS’ referential interest rate of 17.75% was in effect since November 3rd.

The Monetary Board previously increased referential interest rate from 15.25 to 15.75% on May 29, from 14.5 to 15.25% on April 24, and from 11.5 to 14.5% on March 13th.

NBS uses the interest rate for two-week repo operations as the referential interest rate. In repo operations NBS sells securities and, after some time, buys them back with the interest.

The referential interest rate was at its lowest level at the end of October 2007 when it amounted to 9.5%, while the highest level of 18% was registered in September 2006 when it was introduced.


Promena vrednosti indexa u 16:30


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) 5,46% close
CROBEX (Zagreb) -0,91% close
SBI20 (Ljubljana) -0,96% close
BIRS (Banjaluka) -0,03% close
MBI10 (Skoplje) 0,41% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) -0,81% open
CAC 40 (Pariz) -1,69% open
DAX (Frankfurt) -1,96% open
ATX (Beč) -2,47% open
SMI (Cirih) -1,70% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) -0,52% close
SOFIX (Sofija) -2,61% close
BET (Bukurešt) -5,82% open
RTSI (Moskva) -3,34% close
BUX (Budimpešta) 0,23% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) -0,63% close
Nikkei225 (Tokio) -3,81% close
KOSPI (J.Koreja) -2,05% close
SENSEX (Bombai) -1,58% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) -2,12% open
NASDAQ (Njujork) -0,82% open
S&P 500 (Njujork) -1,57% open


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta