Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Jelašić: Strane banke nemaju problema sa likvidnošću

Guverner Narodne banke Srbije (NBS) Radovan Jelašić izjavio je da nijedna od domaćih banaka sa većinskim stranim kapitalom nije zatražila pomoć od monetarnih vlasti u Srbiji ili od Vlade Srbije za prevazilaženje problema nelikvidnosti i ukazao da te banke u Srbiji nemaju problema sa likvidnošću


Reagujući na pisanje "Fajnenšel tajmsa" da devet velikih međunarodnih banaka koje posluju u regionu srednje i istočne Evrope zajednički lobiraju u Evropskoj uniji i Evropskoj centralnoj banci (ECB) za proširenje mera u okviru borbe protiv svetske finansijske krize, kako ta novčana pomoć ne bi bila usmerena samo na Zapad, već i u istočnoevropske zemlje, Jelašić je objasnio da je taj zahtev upućen prevashodno institucijama EU.

- Reč je isključivo o tome da pomenute banke ukazuju na nemogućnost vlada ovih zemalja, koje su van EU, da dođu do dodatnih sredstava od EU, kao što su to uradile Mađarska i Litvanija - rekao je Jelašić.

Guverner NBS je dodao da je tu reč o zalaganju pomenutih banaka da se podrže te istočnoevropske zemlje, kako se ne bi našle na brisanom prostoru i van dometa mera koje EU i ECB preduzimaju u vezi sa svetskom finansijskom krizom i ukazao da se to može protumačiti i kao jasan znak o opredeljenju ovih banaka da dugoročno budu prisutne na tim tržištima.

- Pri tome, Srbija je u boljoj poziciji u odnosu na druge zemlje regiona, s obzirom na to da ima program sa MMF-om, u kojem je posebno pohvaljen upravo bankarski sektor - istakao je Jelašić.

Odgovarajući na pitanje da li ovakva vest iz EU predstavlja uvod u nelikvidnost ili neku vrstu krize domaćeg bankarskog sistema, Jelašić je takvu mogućnost odbacio, rekavši da banke u Srbiji nemaju problema sa likvidnošću, jer inicijativa devet evropskih banaka uopšte nije povezana sa situacijom u domaćem bankarskom sektoru.

- Srbija treba da podrži ovakve incijative i banke koje ih pokreću, pošto mi kao zemlja od Brisela ne možemo da dobijemo dodatna sredstva koja dobijaju članice EU - rekao je Jelašić.

Prema pisanju "Fajnenšel tajmsa", austrijske bankarske grupacije Rajfajzen internešenel i Erste bank, italijanska Unikredit banka, francuski Sosijete ženeral, belgijski KBC, nemački Bajern landesbank, švedske Svedbank i SBE i grčka EFG Eurobanka zajednički lobiraju u EU i ECB za proširenje mera u okviru borbe protiv svetske finansijske krize, kako ta novčana pomoć ne bi bila usmerena samo na Zapad, već i u istočnoevropske zemlje. Banke su u zahtevu upozorile na neophodnost ublažavanja nedostatka novčane likvidnosti u regionu srednje i istočne Evrope i oživljavanja pozajmica.



Sto milijardi kredita za privredu Srbije
Država će u ovoj godini obezbediti oko 100 milijardi dinara podsticajnih sredstava za privredu, kao paket mera za ublažavanje svetske finansijske krize, izjavio je premijer Srbije Mirko Cvetković, posle sastanka sa ministrom ekonomije Mlađanom Dinkićem i finansija Dianom Dragutinović, i guvernerom Narodne banke Srbije (NBS) Radovanom Jelašićem


Cvetković je istakao da su sva planirana sredstva predviđena budžetom i da se očekuje da se uz njih obezbede i dodatna sredstva iz kreditnih potencijala banaka, što bi trebalo da omogući razvoj i očekivanu stopu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,5 odsto. Prema njegovim rečima, iz tog razloga su definisane i određene kamatne stope koje će, zavisno od načina dobijanja podsticajnih sredstava, iznositi između 5,5 i 6,5 odsto.

Ističući da je potrebno podsticati razvoj i rast domaće proizvodnje, Cvetković je preneo da je sa Dinkićem, Dragutinovićevom i Jelašićem razmatrao operacionalizaciju podsticajnih mera i da je dogovoreno koje su to osnovne mere, kao i rokovi u kojima će one biti primenjene.

Od tri vrste mera, prva je obezbeđenje dodatnih sredstava od dve milijarde dinara za likvidnost privrede, kroz kratkoročne kredite sa subvencionisanom kamatnom stopom od 5,5 odsto, što će, prema njegovim rečima, generisati 40 milijardi dinara kreditnih sredstava iz potencijala banaka.
- Druga mera su krediti sa dužim rokom otplate, od tri do pet godina - dodao je Cvetković i istakao da je predviđeno da 30 odsto sredstava ide preko Razvojnog fonda, a 70 odsto iz bankarskih potencijala, za šta je iz budžeta izdvojeno pet milijardi dinara, dok će ukupna sredstva biti između 16 i 17 milijardi.

- Treća mera su međunarodni krediti za privredu u visini od oko 40 milijardi dinara - precizirao je Cvetković.

Na sastanku je, dodao je on, bilo reči i o podsticaju potrošnje, tako što bi se subvencionisala nabavka trajnih potrošnih dobara proizvedenih u Srbiji, čime bi se podstakao razvoj domaće proizvodnje u ovoj godini.

Cvetković je najavio da će sledeće nedelje biti održan sastanak tehničko-operativnog tima za realizaciju mera, na kome će biti definisani svi uslovi, rokovi i detalji, a NBS će odrediti kriterijume za izbor banaka preko kojih će se podsticajna sredstva plasirati.

- Vlada će odrediti prioritete i sektore u kojima će ovo finansiranje biti realizovano - zaključio je premijer.

Ministar Dinkić je izjavio da bi odobravanje kredita trebalo da počne u drugoj polovini februara.

- Ovaj paket mera Vlada bi trebalo da usvoji do kraja januara, a očekuje se da će krediti početi da se odobravaju u drugoj polovini februara - kazao je on i dodao da je cilj tih mera da se održi planirani privredni rast od 3,5 odsto BDP, da se upumpa likvidnost u privredni sistem pod povoljnim uslovima i omogući bolji devizni priliv, što će uticati i na stabilnost kursa dinara.
 
 
Dinkić: 20 milijardi za podsticaj tražnje

Ministar ekonomije Mlađan Dinkić izjavio je da će paket mera, koji će Vlada Srbije odobriti do kraja januara, predvideti iznos za kreditiranje građana i podsticaje domaće tražnje.

- Još nije određen iznos koji će biti izdvojen za te namene, ali sigurno neće biti manji od 20 milijardi dinara - objasnio je Dinkić posle sastanka sa vodećim domaćim izvoznicima u Palati federacije.

Pomenuti novac će građani moći da koriste samo za kupovinu trajnih potrošnih dobara, kao što su automobil "Fijat punto" i proizvodi "Alfa - plama" iz Vranja, naveo je Dinkić.

Sastanku sa izvoznicima prisustvovala je i ministar finansija Diana Dragutinović.


Centroproizvod investira tri miliona evra

Beograd - Prehrambena kompanija Centroproizvod najavila je juče da će ove godine u poslovanje investirati tri miliona evra i zaposliti oko 50 novih radnika. Generalni direktor te kompanije Nemanja Popov izjavio je novinarima da je za 2009. godinu u planu i povećanje proizvodnje za 20 odsto, koja je prošle godine iznosila oko 20.000 tona proizvoda


„Centroproizvod je 2008. ostvario profit od 43 miliona evra, a ove godine u planu je povećanje za 35 odsto. Planiramo i dupliranje izvoza koji je prošle godine bio oko šest miliona evra, a cilj je da Centroproizvod postane regionalni lider. Početkom godine potpisali smo ugovore o izvozu na tržište Bugarske, Hrvatske i Slovenije, sredinom godine u planu je i izvoz u Albaniju, a od septembra i u Rumuniju“, kazao je Popov i dodao da očekuje da će početi izvoz i u Švajcarsku.



Vlada povukla garanciju za autoput

Vlada Srbije je na poslednjoj sednici održanoj u četvrtak odlučila da povuče garanciju u iznosu od 10 miliona evra, koju je za koncesiju na autoput Horgoš–Požega položio konzorcijum austrijskih građevinskih firmi „Alpina mejreder-Por”, saznaje „Politika”. To znači da će koncesija za izgradnju autoputa Horgoš–Požega konačni epilog dobiti na arbitraži u Parizu, jer se Srbija i pomenute austrijske građevinske kompanije nisu dogovorile oko vansudskog poravnanja. Austrijanci su na ime odštete tražili pet miliona evra, dok im je vlada priznala troškove u iznosu od 640.000 evra

Kompanija „Por” je juče izdala saopštenje u kojem se navodi da je „neophodno da vlada vrati 10 miliona evra bankarske garancije, pošto je koncesionar ispunio obaveze, a Vlada Srbije je sama donela odluku da se povuče iz projekta”. Osim toga, „Por” upozorava da će pokrenuti arbitražu ukoliko se do polovine februara ne postigne dogovor o odšteti i sporazumnom raskidu koncesije.

Kako se dalje navodi, predstavnici srpske vlade su u julu 2008. godine koncesionaru saopštili da projekat Horgoš–Požega nije prioritet, i da država želi da se usredsredi na Koridor 10. Koncesionar je zbog toga „obeshrabren saznanjem da vlada želi da okonča partnerstvo, a kako je vlada odlučila da ne nastavi sa realizacijom radova za koje je raspisala tender, mora dobiti nadoknadu za troškove koje je pretrpeo ispunjavajući ugovorne obaveze”, smatraju u „Poru”.

„Uvereni smo da će Vlada Srbije načiniti pravi izbor i odobriti pravedan i realističan zahtev za odštetu, čime bi pregovori o sporazumnom raskidu koncesije bili okončani u interesu građana Srbije”, rekao je Valter Rekercugl, generalni direktor „Pora” u Srbiji.

Da podsetimo, 31. decembra prošle godine prestale su da važe sve obaveze za koncesionu izgradnju autoputa Horgoš–Požega, jer „Alpina” i „Por” nisu zatvorili finansijsku konstrukciju. Austrijanci su još 16. decembra objavili raskid ugovora. Učinili su to, kako su objasnili, zbog grubog kršenja osnovnih obaveza naše strane.

U Vladi Srbije preovladava mišljenje da će koncesija sigurno imati povoljan rezultat po našu državu, saznaje naš list. To očekivanje se zasniva na činjenici da koncesionari nisu ispunili osnovnu obavezu – nisu obezbedili novac za izgradnju autoputa.

Inače, da će koncesionari imati problema sa zatvaranjem finansijske konstrukcije, postalo je jasno još 31. marta prošle godine. Tada je ugovor trebalo da bude potpisan, ali nije ispunjen osnovni uslov – koncesionar nije obezbedio novac. Rok je produžen do 31. decembra, ali koncesionar ni do tada nije uspeo da zatvori finansijsku konstrukciju, jer banke nisu htele da podrže projekat koji nema međunarodni značaj. A to nije slučaj sa autoputem koji od Horgoša vodi samo do Požege.

S druge strane, nesuđeni koncesionar na arbitraži će se, kako saznajemo, pozivati na negativnu kampanju naše države prema realizaciji projekta i sabotiranje u vidu neodgovaranja na dopise.



Multinacionalne kompanije prete odlaskom iz Srbije
Multinacionalne kompanije prete odlaskom iz Srbije, a Ministarstvo finansija „pere ruke” od amandmana SPS-a koji je prihvaćen kao zakonska izmena

Moguće poskupljenje 20 dinara po pakli Moćna duvanska industrija i Vlada Srbije više nisu na istoj talasnoj dužini. „Lula mira” između „Filip Moris internešenela”, „Britiš-Ameriken tabako” i „Japan tabako internešenela” i države u periodu od više od pet godina – dogorela je. Multinacionalnim kompanijama koje su kupile tri domaće fabrike ispunjavana je svaka želja. A kako i ne bi, kad su u Srbiji uložile više od milijarde evra. Sada su duvandžije zatečene činjenicom da je državi preče popunjavanje budžeta od toga da njihov proizvod ne bude skuplji. Zato su vrlo brzo oštrim rečnikom saopštili da se sa njima nefer postupa i, ukoliko im se i ovog puta ne izađe u susret, najavili mogući odlazak iz Srbije.

Razlog za to iznenadno nesaglasje jeste to što je Skupština Srbije usvojila izmene Zakona o akcizama u većim iznosima nego što je vlada dogovorila sa duvanskom industrijom u okviru CEFTA akcionog plana, odnosno poreske politike za period do 2012. godine. Dogovor je, kažu jednoglasno predstavnici tri multinacionalne kompanije koje posluju u Srbiji , bio da se proporcionalna ili „akciza ad valorem” poveća za 2009. godinu s postojećih 33 odsto na 35 odsto, kao i da se fiksna akciza poveća sa 8,9 na 11 dinara po paklici. Umesto toga, proporcionalna akciza je povećana na 38 odsto, a fiksna će ostati na 8,9 odsto.

Ministarstvo finansija je ekspresno poslalo saopštenje svim novinskim kućama, nakon što je, isto tako, ekspresno sazvana zajednička konferencija za novinare tri direktora fabrika cigareta. Iz Ministarstva su saopštili da nemaju gotovo nikakve veze s amandmanom koji je prošao u Skupštini, jer su zagovarali nižu stopu. Pomenuti amandman podneo je Branko Ružić, šef poslaničke grupe SPS-a, a usvojen je glasovima vladajuće većine. Teško je poverovati da ista većina nije dala „zeleno svetlo” predlogu Ministarstva finansija.

Ministarstvo finansija je saopštilo da vlada nije prihvatila amandman na izmene Zakona o akcizama, jer je ocenjeno da bi to izazvalo nagli skok maloprodajnih cena cigareta, što bi imalo uticaja i na opštu stopu inflacije.

„Imajući u vidu da se sva fiskalna opterećenja kroz maloprodajnu cenu cigareta prevaljuju na potrošače cigareta, predlaganje više stope ’ad valorem’ akcize u odnosu na stope predložene u zakonu, izazvalo bi nagli skok maloprodajnih cena cigareta, a to bi imalo uticaja na opštu stopu inflacije. S obzirom na to da se kretanje maloprodajnih cena duvanskih prerađevina uzima kao jedan od parametara za statističko utvrđivanje procenta inflacije, poskupljenje cigareta bi moglo da dovede i do povećanja nelegalnog prometa cigareta, pa samim tim i sporijeg rasta budžetskih prihoda”, navodi Ministarstvo finansija.

Na mogućnost šverca cigareta upozorili su i predstavnici duvanske industrije, ali je pitanje kako je to moguće izvesti kada se zna da se u Srbiji puše najjevtinije cigarete u regionu. To su svojevremeno izjavljivali i direktori istih fabrika u stranom vlasništvu kao argumentaciju za poskupljenje. U okruženju su iste cigarete dva puta skuplje, a u bogatijim zemljama i nekoliko puta. Predstavnici industrije cigareta ne saopštavaju koliko će cigarete poskupeti, s obrazloženjem da je reč o principu i poštovanju dogovorenog. Neko okvirno poskupljenje, kako su sami rekli, moglo bi da bude oko 20 dinara po pakli cigareta.

Juče nije bilo moguće saznati od fabrika kolike su cene istih njihovih proizvoda u Srbiji i okruženju. Izuzetak je fabrika u Senti koja je navela da paklica „kamela” u Srbiji košta 1,3 evra koliko i u Crnoj Gori, u Albaniji 1,2 evra, a najskuplji je u BiH 1,5 evra. „Vinston” i u Srbiji i u Albaniji košta 1,1 evro, a u Bih i Crnoj Gori jedan evro.

Šverca uopšte, pa i cigareta, nema bez „dozvole” države, u šta smo se uverili devedesetih godina prošlog veka. Isto tako smo se uverili da voljom države ta rabota može efikasno da bude suzbijena, što je ovde i učinjeno dolaskom pomenutih multinacionalnih kompanija.

Povećanjem akcize sa 33 na 38 odsto više će poskupeti skuplje cigarete, a manje one iz nižih cenovnih grupa, što su potvrdili i u industriji cigareta. Korist od ovako odmerenih akciza, kažu, imaju samo proizvođači jevtinijih kategorija. Gle čuda, postoji samo jedan takav u Srbiji, a to je „Monus” u vlasništvu kontroverznog Predraga Rankovića Peconija. Dakle, proizilazi da je amandman socijaliste Branka Ružića sročen prema Peconiju, a da je Ružić zapravo njegov lobista. Ružić juče nije bio dostupan za komentar o amandmanu.

Industrija cigareta se ne miri ni s odlukom Ministarstva poljoprivrede da ove godine proizvođačima sirovog duvana uskrati premiju i krenuli su u oštru agitaciju protiv ove odluke, sa argumentacijom da sve druge zemlje daju tu premiju, a da one ne mogu za taj iznos da povećaju svoju cenu. Odgovor Ministarstva poljoprivrede da je agrarni budžet manji za šest milijardi i da ovo nije prioritetna proizvodnja za Srbiju nije bio dovoljan.

Možda je malo poznato da industrija cigareta od prošle godine više nema obavezu da otkupljuje sirovi duvan od domaćih proizvođača, a da su ranije bile obavezne da otkupe 50 odsto domaće proizvodnje. U okviru CEFTA akcionog plana, carina na uvoz sirovine za industriju cigareta je odmerena na 10 odsto, iako su domaći proizvođači tražili da bude 30. Carina na cigarete je povećana sa 30 na 57,6 odsto. Te promene su usledile posle pristupanja CEFTA ugovoru o slobodnoj trgovini u ovom delu Evrope, jer su odredbe o akciznoj politici bile u suprotnosti s pravilima te trgovine. Naime, akcize na uvozne cigarete su bile veće deset puta u odnosu na one iz domaće proizvodnje, što je ovo tržište činilo, praktično, zatvorenim za konkurenciju. Pravila o slobodnoj trgovini su nas prinudila na izmene, tačnije na izjednačavanje akciza za uvozne i domaće cigarete, ali su zato industriji cigareta date druge pogodnosti, poput prava da budu isključivi uvoznici sirovine.

„Filip Moris internešenel”, koji je kupio niški DIN, prema njihovim podacima, ima učešće na domaćem tržištu više od 50 odsto, „Britiš-Ameriken tabako”, koji u vlasništvu ima „ Duvansku industriju Vranje”, petnaestak odsto, „Japan tabako internešenel” s fabrikom u Senti ima oko 10 odsto tržišnog udela, a ostatak od oko petnaestak odsto su cigarete iz uvoza.



Dragutinović: Prekršen dogovor

– Usvajanjem u parlamentu poslaničkog amandmana, koji inače, vlada nije prihvatila, prekršen je dogovor Ministarstva finansija i duvanske industrije o odstupanju od Akcionog plana i o tome ću informisati vladu. To je odstupanje od odstupanja, kršenje dogovora i favorizovanje jeftinih cigareta. U ovom trenutku vidim dva rešenja: da predsednik Republike ne potpiše zakon ili da vlada predloži parlamentu izmene dva člana zakona, objasnila je juče na pitanje „Politikinog” novinara Diana Dragutinović, ministar finansija.



Poslodavci na strani „duvandžija”

Unija poslodavaca Srbije izrazila je juče negodovanje „zbog najave da će biti znatno povećane akcize na cigarete, čime će država ugroziti poslovanje duvanskih kompanija koje poseduju fabrike na teritoriji naše države”.

Prihodi od duvanskih kompanija u budžetu predstavljaju značajnu stavku i ovakvom politikom vlasti će prinuditi najozbiljnije svetske kompanije koje su proteklih pet godina investirale stotine miliona dolara u Srbiju, a za 2009. najavile ulaganje od 70 miliona dolara, da svoja postrojenja premeste u neku od zemalja u okruženju, jer će zabeležiti značajne gubitke, navedeno je u saopštenju.

Ukoliko se „Britiš ameriken tobako”, „Japan tobako” i „Filip Moris” budu odlučili na taj korak, izgubićemo više hiljada radnih mesta i bićemo prinuđeni da cigarete, koje sada izvozimo, uvozimo iz drugih zemalja zbog čega će Srbija godišnje imati skoro pola milijarde dolara štete, navela je Unija.

Uvoz je u 2008. godini već bio 2,5 puta veći od izvoza i zato Unija apeluje na vladu da „sedne za pregovarački sto” s predstavnicima tri velike svetske kompanije i pronađe rešenje prihvatljivo za sve, dodaje se u saopštenju.

Unija je apelovala i na Ministarstvo poljoprivrede da ne obustavi subvencije proizvođačima duvana, jer će na taj način više od 4.500 ljudi ostati bez posla, „a umesto da duvanske kompanije kupuju duvan od domaćih proizvođača, one će se opredeliti za uvoz, čime će, pored radnih mesta, biti povećan već veliki spoljnotrgovinski deficit Srbije”.

Tanjug


Dulić: Rešenje će se naći

Niš – Ministar životne sredine i prostornog planiranja Oliver Dulić ocenio je juče u Nišu da će problem sa predstavnicima duvanskih kompanija, koji su zatražili suspenziju novousvojenih akciza na cigarete, biti brzo rešen.

„Imali smo razgovor po tom pitanju”, rekao je Dulić i dodao da će „kontakti sa industrijom duvana, prema kojoj je država preuzela određene obaveze, biti uspostavljeni vrlo brzo”. „Desi se nekada da se amandmanima promeni suština zakona i da obaveze koje država preuzima po različitim osnovama ne budu ispoštovane”, dodao je on.

Dulić je kazao da je siguran da će Ministarstvo finansija i Ministarstvo trgovine i usluga u kontaktima sa duvanskom industrijom naći rešenje.


Evro u ponedeljak rekordnih 95,46 dinara

Dinar će u ponedeljak, 26. januara imati rekordno nisku vrednost prema evru pošto će zvanični srednji kurs biti 95,4564 dinara za evro, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).

Domaća valuta će u ponedeljak biti slabija prema evru za 1,48 odsto nego u petak (23.01.), kada je evro vredeo 94,0667 dinara.


NBS u petak nije intervenisala na međubankarskom deviznom, ali je od početka godine prodala ukupno 217,6 miliona evra.
Prethodno je najniža vrednost dinara prema evru zabeležena 9. januara, kada je zvanični srednji kurs bio 94,39 dinara za evro.
Devizni kurs se formira na međubankarskom tržištu, a primenjuje se od 8.00 narednog radnog dana.



Svetske berze (trgovanje od 23.01.): Oblak recesije i dalje prkosi berzama
AZIJA


Loši poslovni rezultati velikih kompanija širom sveta (Sony, Microsoft..) u petak su berzanske indexe na azijskim berzama odveli u crveno. Indexi su gotovo ceo trgovački dan proveli u minusu, pri čemu je NIKKEI225 pretrpeo najjači pad, što je korekcija najvećeg rasta od prethodnog trgovanja.
Ulagači strahuju kakvi će tek rezulati manjih kompanija biti kada se i najveće jako teško bore sa krizom, tako da je broj kupovnih naloga zantno smanjen. Sa druge strane, očekuju se konkretni potezi tima Barracka Obame koji bi trebali da pokrenu kreditno tržište u SAD, samim tim i da ožive potrošnju- što će doneti i povećanje izvoza najvećih azijskih zemalja.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Aziji:
    HANG SENG (Hong Kong) -0,63%
    NIKKEI225 (Japan) -3,81%
    KOSPI (Južna Koreja) -2,05%
    SENSEX (Indija) -1,07%


EVROPA

Berzanski indexi na zapadnoevropskim berzama u petak su gotovo ceo trgovački dan bili u crvenoj zoni. U jednom trenutku su bili na najnižem nivou u poslednjih 6 godina. Pritisak na indexe vršili su bankarski sektor, sve jača recesija u Velikoj Britaniji i slabljenje Eura i britanske Funte. U poslednjim minutama trgovanja došlo je do laganog oporavka (najviše zbog rasta cene energetskih kompanija usled rasta sirove nafte) , što je indexu FTSE100 omogućilo da trgovanje završi u plusu.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Zapadnoj Evropi:
    FTSE100 (London) +0,01%
    DAX (Frankfurt) -0,96%
    CAC40 (Pariz) -0,71%


Bitne vesti:
- Evropski berzanski indeksi u petak su nakratko potonuli na najniži nivo u poslednjih šest godina usled jačanja zabrinutosti ulagača oko daljih gubitaka u finansijskom sektoru, a pritisci su im stizali i s područja poslovanja najvećih svetskih kompanija
 

AMERIKA

Trgovanje u petak (23.01.) na Wall Street-u započelo je padom bezanskih indexa uslovljenog pre svega veoma lošim poslovnim rezultatima velikih kompanija širom sveta. Nakon predstavljanja Plana koji podrazumeva poreska oslobađanja u iznosu od čak USD 235 mlrd i otvaranje novih radnih mesta, kao i nakon rasta cene sirove nafte, NASDAQ i S&P500 ušli su u zelenu zonu, dok je DJIA i dalje ostao u minusu zbog razočaravajućih poslovnih rezultata General Electrica.


Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa na Wall Street-u:
    DJIA -0,56%
    NASDAQ +0,81%
    S&P500 +0,54%


Robe:
    Sirova nafta- Cena je porasla za 6,41% i trenutno iznosi USD 46,47 po barelu
    Zlato- Cena je porasla za 4,31% i trenutno iznosi USD 895,80 po unci
    Srebro- Cena je porasla za 5,06% i trenutno iznosi USD 11,94 po unci



Bitne vesti:
- General electric objavio da je u poslednjem kvartalu u 2008. Godini ostvario pad Profita za čak 44% u odnosu na isti perio prethodne godine
- Američki Dolar u petak se nalazio na najvišem šestonedeljnom nivou prema EUR I na najvišem nivou prema britanskoj Funti u poslednje 23 godine
 
 
 
Generalno za berze u svetu:
- Nedelja za nama berzama u svetu donela je pad vrednosti berzanskih indexa.
 


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta