Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Referentna kamatna stopa ostaje 16,5 odsto

Monetarni odbor Narodne banke Srbije (NBS) odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na sadašnjem nivou od 16,5 odsto, saopšteno je iz NBS


Odluka je doneta nakon razmatranja tekućih ekonomskih kretanja, a kako je navedeno, naredna sednica Monetarnog odbora biće održana 12. februara.

Prethodno, 22. januara, referentna kamatna stopa je snižena sa 17,75 na 16,5 odsto. Tada je NBS odlučila da smanji referentnu kamatnu stopu, kako je objašnjeno, jer su pritisci koji utiču na smanjenje inflacije bili jači od inflatornih, što je otvorilo prostor za jednokratno smanjenje osnovne kamatne stope.

Referentna kamatna stopa je u prošloj godini povećana ukupno za sedam odsto.


Visina referentne kamatne stope može opredeljujuće da deluje na visinu kamata i cenu kredita koje banke odobravaju građanima i privredi.



Spasonosni paket od 122 milijarde dinara
Beograd - Vlada Srbije usvojila je na jučerašnjoj sednici program mera za ublažavanja negativnih efekata svetske ekonomske krize, kojim je predviđeno da banke uz pomoćdržave odobre privredi i građanima kredite vredne oko 122 milijarde dinara


- Cilj donošenja mera je rast proizvodnje i izvoza kroz povećanje likvidnosti privrede i kupovne moći stanovništva. Podsticajna sredstva se ne obezbeđuju iz budžeta, većje rečo sredstvima koje Vlada daje u vidu garancija, bankarskom sektoru. U okviru pomenutog paketa mera, oko 40 milijardi dinara kreditnih sredstava predviđeno je za povećanje likvidnosti privrede, gde će država samo subvencionisati kamatne stope, i na taj način učiniti ih atraktivnim privrednicima. Suma od 17 milijardi dinara kreditnih sredstava planirana je za investricije u privredi, za koje će država obezbediti garancije preko Garantnog fonda, ali i uz participaciju preko Fonda za razvoj. Treći deo paketa su subvencije potrošačkih kredita u iznosu od 20 milijardi dinara, koji su namenjeni kupovini trajnih potrošačkih dobara domaće proizvodnje. I najzad, u tom paketu nalazi se 45 milijardi dinara kreditih linija koje je država obezbedila od međunarodnih finansijskih institucija. Vlada će odrediti prioritete i sektore privrede koji će se ove godine finansirati iz ovog programe, a Narodna banka Srbije će odrediti kriterijume za izbor poslovnih banaka, dok će banke odobravati pomenuta sredstva i birati konkretne klijente - izjavio je juče na konferenciji za novinare održanoj posle sednice Vlade premijer Mirko Cvetković.

Ministarka finansija Diana Dragutinovićnapomenula je da su u budžetu za 2009. godinu predviđena sredstva za realizaciju ovih mera, dok je Mlađan Dinkić, ministar ekonomije i regionalnog razvoja, istakao je da je Srbija prva zemlja u okruženju koja je donela konretne mere za prevazilaženje efekata ekonomske krize. „Kroz program kredita privredi želimo da održimo privredni rast u Srbiji, što znači da nastojimo da održimo i nivo zaposlenosti, kazao je Dinkići napomenuo da će pomenuti paket mera indirektno pomoći stabilizaciji kursa dinara.

- Cilj je da preko minimalnih sredstava koja se daju iz budžeta, prepolovimo kamate poslovnih banaka. Proces odobravanja kredita privredi biće transparentan, a pozajmice neće odobravati država, većposlovne banke koje i preuzimaju najveći rizik. Pomenuti program je razrađen prethodnih meseci, uz konsultaciju sa predstavnicima najvećih banaka i vodećih domaćih privrednika, jer su decembarski pokazatelji ukazali da je došlo do pada kreditne aktivnosti banaka i da je došlo vreme za akciju. Treba podsetiti da postoji direktna veza između nivoa kreditne aktivnosti banaka i nivoa privrednog rasta, zaposlenosti, prihoda u budžetu, stabilnosti dinara- objasnio je Dinkić. On ističe da su mere usmerene na podsticanje domaće tražnje, a samim tim i veće proizvodnje domaćih dobara. „Ceo paket počiva na sumi od 122 milijarde dinara, ali Vlada suštinski iz budžeta angažuje samo tri milijarde dinara, kao i pet milijardi dinara iz Fonda za razvoj. Sve ostalo daju poslovne banke iz svojih potencijala“, naglasio je Dinkići dodao da će nerednih meseci biti prava utakmica među poslovnim bankama, jer će banke konkurisati jedna drugoj.


Podsticaji za kupovinu novih stanova

Vlada priprema podsticajne mere za kupovinu novoizgrađenih stanova koje će biti u primeni najkasnije do proleća. „Dosadašnji program subvencionisanja kupovine stanova preko Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita uglavnom je iskorišćen za kupovinu postojećih stanova, ali je Vlada zainteresovana da budžetskim sredstvima podstakne i stanogradnju. Olakšice za kupovinu novih stanova treba da doprinesu upošljavanju građevinskih firmi, a ujedno i privrednom rastu u Srbiji. „Vlada priprema i mere za podsticaje investicija u infrastrukturu, što će biti deo ukupnog paketa mera za prevazilaženje ekonomske krize, koji će se dopunjavati i menjati u skladu sa situacijom“, naglasio je premijer Mirko Cvetković.


Prva aukcija za hartije od vrednosti Vlade Srbije

Vlada Srbije organizovaće 5. februara prvu aukciju za prodaju državnih hartija od vrednosti u iznosu od dve milijarde dinara, najavila je danas ministarka finansija Srbije Diana Dragutinović


Ministarka je na konferenciji za novinare posle sednice Vlade kazala da će ta prva emisija biti "skormna" i da će ročnost hartija od vrednosti biti tri meseca.

"Ulazimo u onu oblast koju je nekad držala Narodna banka Srbije emitovanjem svojih hartija. Sada NBS izlazi iz tog posla, a ulazi Vlada", rekla je Dragutinovićeva.
Na taj način, istakla je ministarska finansija, država obezbeđuje likvidna sredstva za budžet, a istovremeno povlači gotovinu i smanjuje inflatorni pritisak. Ona nije navela kolika će biti kamata na te državne hartije od vrednosti.



Vlada usvojila program mera za ublažavanje efekata krize
Vlada Srbije je danas usvojila program mera za ublažavanje efekata krize, kojim je predviđeno da u 2009. godini poslovne banke uz pomoć države odobre kredite ukupno vredne 122 milijarde dinara. Prvi krediti za podsticaj trebalo bi da budu odobreni u prvoj polovini februara

Kako je rečeno u Vladi Srbije, ideja je da se budžetskim sredstvima podstaknu banke da daju kredite privredi i da od centrala povuku dodatna sredstva, kao i da kreditiranjem podstaknu građane da kupuju domaće proizvode.

Merama Vlade Srbije predviđeni su krediti za subvencionisanje likvidnosti privrede (40 milijardi dinara), investicioni krediti (17 milijardi dinara), subvencionisani potrošački krediti (20 milijardi dinara) i kreditne linije koje će država povući od međunarodnih finansijskih institucija (oko 480 miliona evra ili oko 45 milijardi dinara) za finansiranje poslovanja malih i srednjih preduzeća.
Za podršku privredi i ublažavanje efekata krize u 2009. biće odobreno ukupno 149,17 milijardi dinara, kada se uračuna postojeći program kreditiranja proveden preko Fonda za razvoj i državnih agencija. Prema najavama, država će izdvojiti dve milijarde dinara za kredite za subvencionisanje likvidnosti privrede ukupne vrednosti 40 milijardi dinara.
Novcem koji će izdvojiti država bankama biće plaćan deo kamata, tako da će kamatna stopa biti najviše 5,5 odsto godišnje. Ti krediti će biti odobravani na jednu godinu, a moći će da se koriste i za refinansiranje postojećih kredita kod istih banaka.
Za investicione kredite ukupno je planirano 17 milijardi dinara, od čega fond za razvoj obezbeđuje 30 odsto, a poslovne banke 70 odsto.
Treća mera je direktno subvencionisanje kamate na potrošačke kredite za kupovinu domaćeg automobila „punto“, poljoprivredne mehanizacije, nameštaja i podnih obloga i bele tehnike.
Država Srbija će još za podsticaj privredi upotrebiti i 480 miliona evra iz kreditnih linija koje će povući iz inostranstva. Taj novac će, kako se navodi, biti za finansiranje poslovanja malih i srednjih preduzeća.
 
 

Kredit za „punto“
Cena: 7.300 (osnovni model), 9.150 evra (najopremljeniji)
Kamatna stopa: 4,5 odsto godišnje
Rok otplate: sedam godina
Rata: 90 evra (sa učešćem od 10 odsto) i oko 100 evra (bez učešća za osnovni model)
Rata: oko 115 evra (sa učešćem od 10 odsto) i oko 130
evra (bez učešća) za najopremljeniji model


Potrošački krediti (lizing) za kupovinu dobara domaćih proizvođača
Namena: Kupovina automobila „punto“, poljoprivredne mehanizacije, nameštaja, podnih obloga i bele tehnike koja se proizvodi u Srbiji
Kamatna stopa: 4,5 odsto za kragujevački „punto“ i do šest odsto za ostale proizvode
Rok otplate: pet do sedam godina za automobile i do pet godina za ostale proizvode
Povoljnost: ne mora da se polaže učešće niti depozit, za razliku od drugih potrošačkih kredita
 

Kratkoročni krediti za likvidnost
Ko može da konkuriše: radnje, preduzetnici, mala i srednja preduzeća
Kamatna stopa 5,5 odsto
Rok otplate 12 meseci
Maksimalni iznos - zavisi od visine preduzeća
Uslov: održavanje nivoa zaposlenosti
 

Investicioni krediti uz garanciju Garancijskog fonda
Kamatna stopa: oko šest odsto
Rok otplate: od tri do pet godina, uz grejs period od šest do 12 meseci


Kriza stigla i u fabrike kablova
Neizvesno je da li ćemo proizvodnju održati na prošlogodišnjem nivou, kaže Zoran Drakulić, novi vlasnik novosadskog „Novkabela”. – Mogu nas spasiti jedino velike investicije, poručuju proizvođači iz Zaječara
 

Proizvodnja kablova u Srbiji podeliće sudbinu celokupne privrede, koja se već suočava sa posledicama svetske krize. Drugim rečima, ako ne bude investicija, biće smanjena proizvodnja, pa samim tim i izvoz, što može dovesti i do otpuštanja radnika. Taj negativni scenario može da bude sprečen prilivom novca iz inostranstva ili povoljnim bankarskim kreditima za podsticaj proizvodnje, smatraju proizvođači kablova i ekonomski stručnjaci. Jedna od šansi za oporavak tog dela privrede mogla bi da bude i dugo najavljivana privatizacija Industrije kablova Jagodina, za koju su trenutno najviše zainteresovana preduzeća iz Rusije i Belorusije.

To bi, prema mišljenju Mirjane Pantelić, samostalnog savetnika u Udruženju metalske i elektroindustrije Privredne komore Srbije, moglo donekle da ublaži posledice ekonomske krize koju uveliko osećaju proizvođači kablova i elektroinstalacija.

– Već nekoliko godina u ovom delu privrede beleži se konstantan porast izvoza, ali je problem što u velikom obimu konstantno raste uvoz – upozorava Mirjana Pantelić i dodaje da će, u ovakvim okolnostima, biti uspeh ako proizvodnja kablova u Srbiji ostane na prošlogodišnjem nivou, odnosno ako ne bude u padu.

Slično misle i u Fabrici kablova Zaječar, koju je 2005. godine kupio Zoran Drakulić, vlasnik Valjaonice bakra Sevojno, da bi je u aprilu prošle godine preprodao kompaniji „Tele-Fonika Kable S.A.” iz Poljske. Dragan Cvetković, generalni direktor zaječarskog proizvođača, očekuje da ove godine proizvodnja i izvoz neće opasti, ali ni porasti.

– Trenutno proizvodimo između 950 i 1.000 tona kabla mesečno, što je otprilike na prošlogodišnjem nivou. Pokušavamo na sve načine da se vratimo na nemačko tržište, gde smo ranijih godina ostvarili zapažene rezultate. To radimo zato što očekujemo da će na tržištima zemalja bivše Jugoslavije, gde inače najviše izvozimo, doći do smanjenja tražnje – objašnjava Cvetković i ističe da je potražnja za kablovima u Srbiji već opala.

Tako je zaječarski proizvođač još prošle godine „Telekomu” prodao 60 odsto kablova manje nego u odnosu na 2007. godinu. Takav trend će, najverovatnije, biti nastavljen i u ovoj godini jer, osim „Telekoma”, i lokalna elektrodistributivna preduzeća širom Srbije pokazuju sve manje interesovanja za ovu robu.

– Zbog toga smo se orijentisali na proizvodnju kablova za široku potrošnju. Kabl je neka vrsta investicione robe, što znači da ako bude investicija biće i više kablova – naglašava Cvetković.

Dobra vest za zaposlene u novosadskom „Novkabelu”, koji je odnedavno u vlasništvu Drakulićevog „Ist pointa”, jeste da neće biti otpuštanja, iako se očekuje manja proizvodnja. Prema rečima novog vlasnika, biće samo dobrovoljnih odlazaka iz fabrike.

– Pitanje je da li ćemo uspeti da održimo proizvodnju na prošlogodišnjem nivou. Potrebne su velike investicije da bismo u tome uspeli, a njih će, zbog opšte krize, biti znatno manje nego što smo očekivali. Ipak, razmišljamo dugoročno, tako da ćemo, kada prebrodimo ove nedaće, pokušati da izvezemo na rusko tržište 60 do 70 odsto ukupne proizvodnje – najavljuje Drakulić i naglašava da nema nameru da kupuje Fabriku kablova u Jagodini, jer bi to, kako kaže, bila čista ludost.

Taj pomoravski proizvođač se, inače, već mesecima suočava s padom proizvodnje, čemu je doprinela i nedavna gasna kriza zbog koje je deo zaposlenih poslat na prinudni odmor. Prema podacima sindikata i poslovodstva, u novembru i decembru prošle godine proizvodnja je sa prosečnih 1.400 tona kablova pala na 500 tona mesečno, a oko 2.860 radnika sa nestrpljenjem očekuje privatizaciju, koja bi trebalo da bude okončana do proleća. Budući vlasnik moraće da se obaveže da u naredne dve godine neće biti otpuštanja, kao i da otpremnina neće biti niža od 300 evra po godini staža. Uz to, sledećih pet godina moraće da zadrži sadašnji proizvodni program i da u fabriku investira najmanje 30 miliona dinara.


Govt. approves economic crisis measures
The govt. has adopted a set of measures for cushioning the impact of the economic crisis, whereby banks will approve loans to the tune of EUR 1.3bn.
Prime Minister Mirko Cvetković told a press conference that the goal of these measures was growth of production and export through increased economic solvency and consumer purchasing power.

"The funds aren't coming from the budget, but are incentive funds that will enable bank solvency to ensure economic solvency," he said.

These measures were presented on Wednesday night by Cvetković, National Bank of Serbia Governor Radovan Jelašić, Finance Minister Diana Dragutinović and Economy Minister Mlađan Dinkić to President Boris Tadić.

Cvetković confirmed that measures had been prepared to support domestic production and the purchasing of domestic products.

The package of measures is worth some EUR 1.3bn, and calls for state subsidies for interest that banks will charge for giving loans to exports and production that replaces imports, Cvetković told TV Pink.

He said that the state would not participate in choosing specific beneficiaries for the assistance, but that it would have a say in what sectors were to supported, but that the final selection would be left to the banks themselves.

Cvetković explained that the final interest rate that credit users would pay would be about six percent, 2.3 percent of which would be subsidized from the budget.

Earlier, the Beta news agency reported that the measures will provide commercial banks with state assistance to approve EUR 1.3bn in loans this year.

State funding will encourage banks to finance businesses, withdraw additional funds from their head offices, and get the population to buy local products by providing credit.

The government's package envisages loans for subsidizing liquidity, investment, consumer loans, and credit lines that the state plans to obtain from the international financial institutions (around EUR 480mn) for financing small and medium enterprises.

According to the cabinet, the first soft loans are expected to be approved in early February.

Separately, the government intends to approve an additional EUR 1.6bn in loans this year to bolster the economy and mitigate the effects of the world crisis.

This money will be used to ensure that interest rates do not exceed 5.5 percent per annum. The funding will cover a one-year period and could be also used for refinancing existing loans with the same banks.

The cabinet will also allocate EUR 179mn for investment loans. Of this, the Development Fund will distribute 30 percent and commercial banks 70 percent.

Repayment will be due in three to five years, with a grace period of between six and 12 months and annual interest approximately four percent (Euribor plus four percent). The Guarantee Fund is to guarantee 75 percent of the loans.

The third measure is the direct subsidizing of consumer loans for purchasing Serbian produces, including the Fiat Puntos, farm machinery, furniture, flooring, and home appliances.

As part of its bid to shore up the economy, Serbia will rely on EUR 480mn from foreign credit lines, mostly to finance small and medium enterprises.


Serbia in running for White Stream
Serbia may be in line to receive an alternative source of gas supplies, via the so-called White Stream pipeline, says Transnafta CEO Bratislav Čeperković.
Čeperković told daily Dnevnik that the White Stream was planned to come from under the Black Sea, connecting Georgia with a port in Romania, and that the gas would be coming from Azerbaijan, Turkmenistan and, later, Kazakhstan.

The idea is to have the existing project plan for a pipeline under the Black Sea, which will be 920 kilometers long, extended from Constanta to Trieste, parallel with the pipeline running from Romania to Italian ports, through Serbia and Croatia, he said.

Čeperković said that the advantage of White Stream was that it could become operational two years before the South Stream and Nabucco pipelines.

He said that White Stream was compatible with both, and did not jeopardize the construction of either, because it did not depend on the same sources as the other two.

Serbia, Italy, Romania and Croatia are currently involved in projecting the pipeline, with Slovenia considering joining them at a later stage.

Čeperković said that the advantage of White Stream was that it could become operational two years before the South Stream and Nabucco pipelines.

He said that White Stream was compatible with both, and did not jeopardize the construction of either, because it did not depend on the same sources as the other two.

Serbia, Italy, Romania and Croatia are currently involved in projecting the pipeline, with Slovenia considering joining them at a later stage.


Mayor: 15,000 Puntos in 2009
Kragujevac Mayor Veroljub Stevanović has told B92 that production of the Fiat Punto will begin in the city in March.He says the revitalization of the Zastava car factory will be carried out at an agreed time and that all that remains is to ascertain exactly when production of the Punto class A, the new model planned for 2010, will begin.

Stevanović said he was optimistic and predicted that more than 15,000 Puntos would be manufactured this year despite the economic crisis that has hit Fiat too, since production in Serbia is cheaper, and thus the price of cars produced in Kragujevac will be competitive on the market.

Two-day talks are due to begin today in Turin between a Serbian government delegation and Fiat representatives.

“They will discuss Punto production in Kragujevac. We know that will be in March. As for how many will be produced, we’ll see. Certainly five times more than the number of Zastava 10s produced last year, which in figures means something like 15,000,” said Stevanović.

“I think it will be even more than that. It depends on the agreement we have on the Russian and Belarusian side, so it could only be more, and plus you’ve got the export breaks that have been talked about, but that isn’t for me to say. Basically, that’s how I expect it to be,” said the Kragujevac mayor.

Meanwhile, a Serbian delegation has traveled to Turin to meet with Fiat representatives.

The Serbian delegation is being led by Economy Ministry State Secretary Nebojša Ćirić.

According to the ministry, the talks will focus on this year's production plan at Zastava, and Fiat's business plan and investment in Serbia.

The Serbian delegation, which, in addition to Ćirić, includes Zastava Group CEO Zoran Radojević and Zastava Motors Factory Director Zoran Bogdanović, left for Turin yesterday, with Dinkić due to join them on Friday.

Ćirić said that they would ask the Italian manufacturing managers to increase production in the Kragujevac plant to exceed the total number of cars manufactured in the Zastava plant in 2008, and would propose that the manufacturing price of the Punto model be reduced for export to CEFTA countries.


Svetske berze: Azija u plusu, Zapadna Evropa i Wall Street potonuli
AZIJA
 
Na jučerašnjem trgovanju, gotovo svi indexi azijskih berzi proveli su u plusu. Nakon jučerašnjeg rasta evropskih i američkih berzi, i ulagači na azijskim berzama mogli su da predahnu. Usvajanje plana pomoći u iznosu od USD 825 mlrd od starne američkog Kongresa dalo je dodatni optimizam investitorima. HANG SENG je dan zvršio snažnim rastom od 4,58%.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Aziji:
    HANG SENG (Hong Kong) +4,58%
    NIKKEI225 (Japan) +1,79%
    KOSPI (Južna Koreja) +0,74%
    SENSEX (Indija) -0,23% 

EVROPA
 
Zapadnoevropske berze čitav jučerašnji dan provele su u minusu. Neke od razloga pada indexa možemo tražiti u kako se priča veoma lošim poslovnim rezultatima švajcarske UBS banke, kao i u predlogu Rio Tinta da proda deo imovine kako bi se izvukao iz postojećih problema.
 
Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Zapadnoj Evropi:
    FTSE100 (London) -2,45%
    DAX (Frankfurt) -2,01%
    CAC40 (Pariz) -2,15%


Bitne vesti:
- Royal Dutch Shell je u poslednjem tromesečju 2008. godine ostvario gubitak od USD 2,81 mlrd, prvenstveno zbog uticaja snažnog pada cene nafte 
 
AMERIKA
 
Nakon oporavka poslednjih dana, juče je Wall Street bio u minusu. Loši poslovni rezultati kompanija (Starbucks, Allstate..), velika nezaposlenost, pad cena bankarskog sektora (pad indexa ovog sektora za 8,4%), pad cene sirove nafte.. tokom čitavog dana pritiskale su berzanske indexe. Iz tih razloga, indexi su bili u minusu od samog početka do kraja trgovanja.
 

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa na Wall Street-u:
    DJIA -2,70%
    NASDAQ -3,24%
    S&P500 -3,31%


Bitne vesti:
- Analitičari Goldman Sachs-a skinuli su akciju kompanije Exxon Mobile (jedan od najvećih naftnih divova) sa liste preporuka za kupovinu
- Broj Amerikanaca koji traže pomoć za nezaposlene dostigao je prethodne nedelje 4,78 miliona, što je najviše od 1968. godine, od kada se ti podaci prikupljaju
- Prodaja novih kuća pala je u decembru 2008. godine za 14,7%
- Porudžbine trajnih proizvoda pale su peti mesec uzastopno
- Analitičari, koje je anketirao Thomson Reuters, procenjuju da su zarade kompanija u poslednjem tromjesečju u 2008. godini u prosjeku pale za 35,1% u odnosu na isti kvartal godinu dana ranije, što je njihov najveći pad u najmanje 10 godina
- "Allstate" (osiguravajuća kuća) u poslednjem kvartalu 2008. godine ostvarila je Gubitak od USD 1,1 mlrd.
 
 

Generalno o svetskoj ekonomiji:
- Prve znakove oporavka svetske ekonomije od krize i recesije ne treba očekivati u razdoblju kraćem od godinu dana, izjavio je u četvrtak u Sarajevu analitičar Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Peter Sanfey. Takođe, Peter Sanfey je izjavio da će EBRD nastaviti realizaciju svojih projekata na zapadnom Balkanu


Promene vrednosti indexa u 16:30


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) 0,48% close
CROBEX (Zagreb) -1,04% close
SBI20 (Ljubljana) 0,17% close
BIRS (Banjaluka) -0,34% close
MBI10 (Skoplje) 0,49% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) 0,56% open
CAC 40 (Pariz) -0,54% open
DAX (Frankfurt) -0,96% open
ATX (Beč) 1,01% open
SMI (Cirih) -0,30% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) -0,99% open
SOFIX (Sofija) -1,57% close
BET (Bukurešt) -2,25% open
RTSI (Moskva) 0,82% close
BUX (Budimpešta) -1,64% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) 0,94% close
Nikkei225 (Tokio) -3,12% close
KOSPI (J.Koreja) -0,38% close
SENSEX (Bombai) 2,04% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) -0,47% open
NASDAQ (Njujork) -0,30% open
S&P 500 (Njujork) -0,53% open


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta