Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Bankari povodom mera Vlade Srbije za ublažavanje posledica ekonomske krize
Beograd - Najveći teret, pa i rizik, programa mera za ublažavanje negativnih efekata svetske ekonomske krize, kojim je predviđeno da se privredi i građanima odobre povoljni krediti u ukupnom iznosu od oko 122 milijarde dinara, podneće sedam banaka. Jer, iz budžeta će biti angažovano samo tri milijarde dinara, i još pet milijardi iz Fonda za razvoj. „Cilj ovih mera je da uz minimalna sredstva (osam milijardi dinara) iz državne kase prepolove kamate poslovnih banaka, koje, pak, preuzimaju najveći kreditni rizik“, naglasio je ministar ekonomije Mlađan Dinkić


Mirko Španović, član Izvršnog odbora Hipo Alpe Adrija banke, kaže za Danas da je ta banka spremna da učestvuje u realizaciji mera za ublažavanje ekonomske krize u Srbiji, ali dodaje da pre nego što razrade do detalja sve donete mere, moraju da imaju pravno utemeljene odluke Vlade Srbije.

- Osim toga, od Narodne banke Srbije očekujemo uputstva kako ćemo operacionalizovati mere. Primera radi, moramo da znamo da li će država mesečno uplaćivati sumu na ime kompenzacije za kamate, ili će to činiti svakodnevno. Neophodno je, takođe, da znamo da li će ove mere važiti samo godinu dana, ili duže, utoliko pre što se potrošački krediti za trajna dobra odobravaju na pet ili šest godina. Važan detalj je i to da li će banke biti oslobođene obavezne rezerve kod NBS, za sumu kredita koju će plasirati privredi. Drugim rečima, još razmatramo detalje, ali nadam se da će Vlada uskoro usvojiti prateće akte, kao i da će Narodna banka izdati jasna uputstva svim bankama koje su uključene u ovaj projekat - ističe Španović.

U Sosijete ženeral banci, koja se našla na listi sedam izabranih i čiji su predstavnici učestvovali u dogovoru sa Ministarstvom ekonomije i regionalnog razvoja, ističu da ponuđene mere imaju za cilj da pomognu privredi i pre svega izvoznim projektima. „Sredstva koja je Vlada u te svrhe predvidela svakako su značajna za našu ekonomiju, a posebno je važno to što su povoljni krediti predviđeni i za građane. Naša banka spremna je da ponudi pozajmice pod povoljnim uslovima, odmah po dobijanju detaljnijih uputstava u vezi sa postupkom i kriterijumima za odobravanje kredita“, izjavila je za Danas Branka Pavlović, član Izvršnog odbora Sosijete ženeral banke.

I Komercijalna banka podržava mere države i namerava da se aktivno uključi u kreditne linije namenjene održavanju likvidnosti privrede, kreditiranju u oblasti investiranja perspektivnih razvojnih projekata, kao i kroz kreditiranje kupovine domaćih proizvoda, pod povoljnijim uslovima. U toj banci ističu da „mere imaju i direktne i dodatne indirektne efekte na privredu, jer se stvaraju uslovi za rast likvidnosti i razvoj privrede, što će zaposlenima u tako finansiranim preduzećima omogućiti stabilne zarade. Takođe, subvencionisanje kamata stanovništvu, kao i odobravanje kredita sa prihvatljivim rokovima otplate od pet do sedam godina generisaće dodatnu tražnju za domaćim proizvodima (automobili, poljoprivredna mehanizacija, nameštaj, podne obloge, bela tehnika), što će u kriznim vremenima omogućiti održavanje i rast proizvodnje i uposlenost privrede“, ocenjuju u Komercijalnoj banci.
 

Osnovan Ekonomski savet premijera Srbije

Beograd - Premijer Srbije Mirko Cvetković osnovao je juče Ekonomski savet, koji će se baviti ekonomskom politikom i ekonomskim razvojem Srbije. Kako je saopštila Vlada Srbije, članovi saveta su ekonomski stručnjaci Milojko Arsić, Jurij Bajec, Boško Živković, Stojan Stamenković i Dejan Šoškić. Arsić, Bajec, Živkovići Šoškićsu profesori Ekonomskog fakulteta u Beogradu, a Stamenkovićje glavni urednik stručnog časopisa u oblasti ekonomije MAT (Makroekonomske analize i trendovi). Odlukom premijera o osnivanju Ekonomskog saveta, kako je Beti rečeno u Vladi, članovi tog tela imaju pravo na nadoknadu. Ta odluka će stupiti na snagu dan posle objavljivanja u Službenom glasniku.


Rajfajzen banka još vaga

Na veliko iznenađenje javnosti, Rajfajzen banka nije na spisku banaka koje bi trebalo da se uključe u realizaciju mera Vlade Srbije. „Rajfajzen banka pozdravlja program mera za ublažavanje negativnih efekata svetske ekonomske krize, i kao najveci kreditor privrede Srbije, priprema plan učešća u tom programu“, kratko je za Danas prokomentarisao Goran Kesić, član Izvršnog odbora Rajfajzen banke, zaduženog za poslovanje sa privredom.


Poljoprivredni proizvodi prvi na udaru konkurencije iz EU
Beograd - Iako se kao najznačaniji efekti primene Prelaznog trgovinskog sporazuma sa Evropskom unijom u javnosti najčešće pominju niže carine na uvoz automobila, činjenica je da će taj sporazum smanjiti troškove na uvoz repromaterijala i sirovina, što bi trebalo povoljno da se odrazi i na izvozni skor Srbije


Mihailo Crnobrnja, profesor Fakulteta za ekonomiju, finansije i administraciju izjavio je za Danas da će primena sporazuma ne samo ubrzati tokove roba, većće, zbog nižih carinskih opterećenja na uvoz iz zemalja EU doprineti smanjenju budžetskih prihoda.

- Dobra stvar je, međutim, što će smanjenje carinske stope omogućiti jeftiniji uvoz repromaterijala što će dobro doći domaćim izvoznicima, koji su po pravilu i značajni uvoznici. Kako je za Srbiju važno da poveća izvoz, smanjena carina na uvozne proizvode će delovati podsticajno na povećanje izvoza - rekao je Crnobrnja, uz napomenu da će prve efekte „osetiti“ proizvođači, čije će sirovine i repromaterijali iz uvoza pojeftiniti.

Naš sagovornik, takođe, tvrdi da će primena sporazuma doprineti i smanjenju troškova proizvođača, mada će tu računicu delimično pomutiti svetska ekonomska kriza i kolebanja na deviznom tržištu“. To znači da će dobitak ostvaren na ćupriji biti potrošen na mostu, mada je i to bolje nego imati dva gubitka - carinsko opterećenje na uvoz i otežan izvoz zbog cenovno nekonkuretnih proizvoda“, kaže Crnobrnja.

Najava jednostrane primene Prelaznog trgovinskog sporazuma izazivala je oprečne reakcije javnosti, pogotovo kad je rečo poljoprivrednim proizvodima. Jer, ukinute su carine na uvoz žive stoke za uzgoj i priplod, kao i na neke poljoprivredne proizvode koji se u Srbiji ne proizvode (riba, morski plodovi, tropsko voće, začini...). Pri tom, carinske stope na ostale poljoprivredne i prehrambene proizvode u prvoj godini primene sporazuma ostaju na nivou između 80 i 95 odsto od sadašnje carine. Komentarišući dejstvo primene tog sporazuma na poljoprivredu, Vojislav Stanković, saradnik Centra za naučnoistraživački rad Privredne komore Srbije ukazao je nedavno na činjenicu da cena ulaska na tržište Evropske unije mora da se plati i to će naročito doći do izražaja u vreme primene Sporazuma o asocijaciji i pridruživanju.

- Jednostrana primena sporazuma na duži rok će štetiti poljoprivredi zbog razlike u nivou subvencija. Jer, subvencije za poljoprivredu u EU iznose oko 34 odsto, dok domaću poljoprivredu očekuju restrikcije, pa se postavlja pitanje konkurentnosti naših proizvoda koji su, zbog neuporedivo nižih subvencija u odnosu na EU, skuplji. Otuda i zaključak da primena odredbi Prelaznog sporazuma nije dobro rešenje, upravo zbog visokog protekcionizma, uz nizak nivo podsticaja u Srbiji - tvrdi Stanković, podsećajući na činjenicu da su ulaskom u tranziciju sve zemlje „razumele“ da poljoprivreda može, pa čak i ekstenzivnom proizvodnjom, da podmiri potrebe domaćeg stanovništva.


Niže carine i monopolisti

Smanjenje carina trebalo bi da se odrazi i na cene uvoznih prehrambenih proizvoda. Međutim, pitanje je da li će trgovci, zbog nižih carinskih opterećenja, sniziti cene uvoznih artikala. Utoliko pre što spisak uvoznika prehrambenih proizvoda upućuje na zaključak da taj posao drže uglavnom monopolisti, koji nisu skloni da zaradu dele sa potrošačima, o čemu govore i dosadašnja iskustva - komentariše Mihailo Crnobrnja, profesor Fakulteta za ekonomiju, finansije i administraciju.


Jeftiniji automobili

Beograd - Uprava carina Srbija počela je od juče da naplaćuje carine od 10 odsto na uvoz automobila poreklom iz Evropske unije zbog primene Prelaznog trgovinskog sporazuma. U Upravi carine Srbije agenciji Beta je rečeno da je za vozila sa motorom preko 2.500 kubnih i dizel motorom, poreklom iz EU, carina smanjena sa 20 na 10,6 odsto, a na ostale je smanjenja na 10 odsto. Prema tekstu Prelaznog sporazuma, koji je objavljen na sajtu Kanceralije Vlade Srbije za evropske integracije www.seio.sr.gov.yu, predviđeno je da se carine na putničke automobile u prvoj godini primene smanje na 85 odsto dosadašnjih. To bi značci da bi carine trebalo da se smanje sa sadašnjih 20 odsto na 17 odsto. Dopunama Zakona o carinskoj tarifi, koje su danas stupile na snagu, naveli su u Upravi, carina na automobile smanjena je sa 20 na 12,5 odsto. Beta


Nakon Davosa nove investicije

Davos -- Predstavljanje u Davosu će pomoći da "Srbija prođe kroz ekonomsku krizu na način da očuva kapacitete i otvori nove mogućnosti investiranja", kaže Božidar Đelić


Boravak srpske delegacije u Davosu bio je izuzetno dragocen, istakao je Đelić i precizirao da je političko-privredna delegacija Srbije imala oko 50 sastanaka sa vodećim ljudima svetskog biznisa.

Đelić je rekao da je Srbija jedina zemlja u regionu koja je u Davosu imala seminar o investicionim mogućnostima na kom je predstavila mogućnosti investiranja u Srbiju.

On je naglasio da su velike kompanije u Siriji, koje su aktivne u Iraku, Sudanu i Egiptu, zainteresovane da ponude srpskim građevinskim kompanijama saradnju u tom regionu, kao i za prodaju srpskih farmaceutskih proizvoda na tom tržištu. Đelić je dodao da "poljske farmaceutske kompanije žele da otvore pogone" u Srbiji.

Generalni direktor Telekoma Srbije i član srpske delegacije na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu Branko Radujko kaže da veruje da će "i dalje biti investicija u oblasti visokih tehnologija i telekomunikacija u Srbiji, bez obzira na svetsku ekonomsku krizu".

Radujko je istakao da je srpska delegacija zadovoljna boravkom u Davosu, jer je imala više od 60 sastanaka sa svetskim kompanijama i izrazio nadu da će se "iz tih sastanaka izroditi i konkretne investicije u Srbiju".

Potpredsednica Delta Holdinga Milka Forcan izjavila je da je "prvi put srpska političko - privredna delegacija uspela u svojoj inicijalnoj želji da se predstavi u Davosu". "Mislim da je srpska delegacija uspela da ostavi dobar utisak i da ostvari niz značajnih kontakta", istakla je Forcan.

Ona je ocenila da je bilo i veoma korisno učestvovati na raznim panelima i diskusijama u Davosu i čuti mišljena svetskih lidera o rešenjima izlaska iz svetske ekonomske krize.

Predsednik Komtrejd grupe i član srpske delegacije na Svetskom ekonomskom forumu Veselin Jevrosimović je naglasio da su vodeće svetske kompanije visokih tehnologija "prepoznale Beograd i Srbiju kao IT centar regiona".

Jevrosimović je rekao da je srpska delegacija u Davosu imala sastanke sa predstavnicima kompanija Majkrosoft, HP, Del i Intel i naglasio da "vlada veliko interesovanje za srpsku IT industriju".



Srbiji nije dovoljan običan lek, potrebna joj je operacija

Model na kojem se do sada zasnivala makroekonomska stabilnost, kako Srbije tako i velikog broja drugih zemalja u našem regionu, nije više održiv na srednji, a kamoli na dugi rok. Što pre se s tom realnošću suočimo i što pre budemo spremni da preduzmemo veliki broj teških i nepopularnih mera, biće potrebne manje korekcije. A vreme brzo ide, jako brzo


Bez ulaženja u detalje, dosadašnji način održavanja makroekonomske stabilnosti u Srbiji, u kojem se prevelika tekuća potrošnja finansirala iz prihoda od privatizacije i zaduživanja, uglavnom u inostranstvu, u vremenskom periodu koji nam predstoji, teško je održiv. Privatizacioni prihodi iz prethodnog perioda su potrošeni, a sužena je i mogućnost novog zaduživanja, kako zbog manjeg apetita stranih investitora, tako i zbog drastičnog povećanja kamatnih stopa. Pored toga, i tekući prihodi budžeta u periodu ekonomske stagnacije su oskudniji. A da situacija bude još teža, upravo u vreme turbulencija i neizvesnosti s kojima se danas suočavamo, zahtevi da država više troši rastu iz dana u dan: zahtevaju se dodatne subvencije i garancije, traži se dodatno povećanje zarada i penzija nezavisno od toga što i postojeći obim isplate zahteva značajna odricanja.

Da bi se finansirao tekući platni deficit od planiranih 16,1 odsto BDP (odnosno veća potrošnja od onoga što proizvodimo) Srbiji je u 2009. potrebno: a) stranih direktnih investicija u visini od oko 1,7 milijardi evra i b) dodatno neto zaduženje od 3,9 milijardi evra. Pošto Srbiji u 2009. dospeva i oko 3,6 milijardi evra duga, da bi se finansirala naša preterana potrošnja, potrebni su, dakle, krediti od ukupno 7,5 milijardi evra! Razliku između onoga što ne uđe u Srbiju, a potrebno je za finansiranje, moraju da pokriju devizne rezerve. Iako će trgovinski deficit ove godine biti znatno manji od planiranog, razloga za slavlje nema: manji uvoz, pre svega zbog PDV-a i carina, znači i manji prihod budžeta. Jedini izlaz iz ove nepovoljne situacije je suštinska promena strukture rashoda budžeta Srbije, pre svega u korist kapitalnih izdataka na teret tekućih, odnosno na teret potrošnje. Ako to država ne uradi, uradiće umesto nje tržište, pronalazeći novu ravnotežu na nekom drugom nivou i to u vidu cena i kursa! Upravo to se i dešava ovih nedelja i u Srbiji i u regionu.

Srbiji nije dovoljan običan lek, nego joj je potrebna operacija, jer ni dužinu ni dubinu trenutnih turbulencija i neizvesnosti na tržištu niko ne može, ni približno, da predvidi. Pri tome, simptomi bolesnika u vidu manjeg privrednog rasta, otežanog zaduživanja u inostranstvu i većeg pritiska na kurs sve su izraženiji. Vreme će ove probleme u sadašnjim uslovima dodatno da eksponira, a nikako da ih leči.

Kako za održavanje, tako i za prilagođavanje privrede određenoj makroekomskoj ravnoteži ključnu ulogu, pre svega, imaju monetarna i fiskalna politika. I dok je monetarna u rukama nezavisne centralne banke koja svoje mere donosi isključivo na bazi kriterijuma „postizanja i održavanja stabilnosti cena“, fiskalna politika je proizvod vlade i parlamenta sa mnogo različitih interesa, procena i kompromisa. Nivo javne potrošnje od oko 42 odsto bruto društvenog proizvoda najbolji je dokaz za ključnu ulogu fiskalne politike. Zbog velikog procenta evrizacije svaka mera koja se donosi u sferi monetarne politike mora se dozirati mnogo jače (na primer nivo referentne kamatne stope, obim obavezne rezerve itd.) nego da se radi u povoljnim uslovima. Upravo zbog toga je odgovornost na fiskalnoj politici mnogo veća, iako je ona rezultat političkih kompromisa, kako u Srbiji tako i u inostranstvu. Ali, ako većvlast nije u mogućnosti, ili zbog interne dinamike ne može brzo da reaguje i uradi odgovorno svoj deo posla u sferi fiskalne politike, nisam ubeđen da je od velike koristi deljenje saveta monetarnoj politici šta bi ona trebalo da uradi umesto fiskalne! A monetarna politika na srednji i dugi rok ne određuje ni kurs ni cene! Slobodno plivanje dinara, ne samo na papiru nego i u stvarnosti, jedan je od ključnih rezultata tranzicije, iako ga mnogi brkaju sa ciljem. Taj kurs dinara prema evru ujedno je i prvoklasni termometar koji pokazuje u kakvom zdravstvenom stanju se nalazi naša privreda, kakve su političke okolnosti, koji su izgledi na međunarodnim finansijskim tržištima itd. Naravno, da ta slika nije uvek ružičasta i naravno da se uvek može malo našminkati preko deviznih intervencija! To vam je isto kao da se ljutite na čoveka (u ovom slučaju na NBS) koji donosi lošu vest, iako svi znaju da on nije kriv.

U poslednjih nekoliko dana nižu se komentari o tobožnjem „iznošenju“ i „ispumpavanju“ novca iz Srbije, što ponovo potvrđuje da je za mnoge u Srbiji dosadašnja dostupnost stranih izvora finansiranja postala deo normalnog života. Stvar je jako jednostavna: banke su se, umesto da prevremeno naplaćuju svoje kredite kao odgovor na to što je veliki broj deponenata podigao štednju, dodatno zadužile u inostranstvu. Posle izmene strukture obavezne devizne rezerve u smeru povećanja dinarskog i smanjenja deviznog dela - što je inače učinjeno da bi se smanjio pritisak na deviznom tržištu - banke su deo tih deviza iskoristile za smanjenje svog novonastalog duga koji je iznad nivoa od kraja 1. oktobra 2008. Ne radi se, dakle, o prevremenom vraćanju duga, nego o redovnom dospelom kreditu, kako dugoročnom tako i kratkoročnom. Da, dugovi se moraju ponekad i vratiti, nije to nikakvo „iznošenje“, niti zavera protiv Srbije, nego običan bankarski posao. A to što se do sada, prilikom dospeća kredita, isti kredit skoro uvek zanavljao, štaviše najčešće se i dodatno povećavao, bila je privilegija i dokaz lepih vremena koja su odavno iza nas! Cene i kvalitet izvora finansiranja banaka znatno će uticati i na njihovu tržišnu poziciju. Dešavanja poput ovih treba da posluže kao važan signal da postojeći model makroekonomske stabilnosti mora hitno da se menja, jer se apetit banaka za finansiranje naše prevelike potrošnje znatno smanjuje, a ruku na srce, kako za pojedinca, tako ni za firmu, pa ni za državu nije zdravo da živi isključivo na kredit!!!



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta