Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Raskid ugovora o prodaji „Azotare”

Prekršeno nekoliko značajnih stavki kupoprodajnog ugovora, kao i nalog inspekcije

Pančevo – Kontrolna komisija Agencije za privatizaciju stigla je juče u pančevačku „Azotaru” da prikupi potrebnu dokumentaciju kako bi ta institucija procenila da li su novi vlasnici poštovali odredbe iz kupoprodajnog ugovora.

Posle dve nedelje u „Azotaru” je došao i Vujadin Janković, direktor firme. Predstavnici dve litvanske firme („Arvi” i „Saniteks”), koji sa domaćim „Univerzalom” čine konzorcijum vlasnika, nisu bili prisutni dok su činovnici Agencije prikupljali potrebnu dokumentaciju, a u vreme rada komisije pred „Azotarom” se okupilo nekoliko stotina radnika.

Kako su za „Politiku” izjavili predstavnici Samostalnog sindikata i Sindikata „Nezavisnost”, direktor Vujadin Janković je članovima komisije izjavio da vlasnici nisu do 31. decembra 2008. uplatili 3,3 miliona evra. Ta suma je samo prva tranša od 10 miliona evra, na koliko su „kažnjeni” vlasnici „Azotare” zbog nedozvoljene prodaje nezavršene fabrike „Karbamid 2”. Sindikalni lideri tvrde da je prekršen i zahtev iz kupoprodajnog ugovora da fabrika đubriva kontinuirano radi. Pogoni, naime, stoje još od aprila prošle godine. Takođe, vlasnici nisu postupili ni po nalogu inspekcije Ministarstva za rad i socijalnu politiku, koja je pre dve nedelje naložila rukovodstvu fabrike da odmah radnicima isplati dve plate.

Radnici „Azotare” su blokirali izlaze iz upravne zgrade, pokušavajući da onemoguće izlazak direktora Vujadina Jankovića koji je radnicima poručio da su sami krivi za ono što se događa, jer su opstruirali početak proizvodnje.

Na primedbu radnika da ga neće pustiti dok im ne isplati dve plate, kako je naložilo Ministarstvo za rad i socijalnu politiku, odnosno ministar Ljajić, Janković je odbrusio: „Kad je ministar Ljajić naredio da se plati, neka vam i isplati plate”. Radnici koji protestuju od 24. decembra očekuju da će im već 6. januara biti saopštena odluka Agencije za privatizaciju. Ukoliko kupoprodajni ugovor sa litvansko-srpskim konzorcijumom koji je „Azotaru” kupio polovinom 2006. ne bude raskinut, oni su spremni na nove proteste i blokadu snabdevanja susedne „Petrohemije”. Ipak, kako kažu, s obzirom na to da nisu poštovani bitni članovi kupoprodajnog ugovora, oni se nadaju njegovom raskidu i angažmanu države u traženju najboljeg rešenja za fabriku koja je od strateškog značaja za poljoprivredu.



Gazde nemaju za rate

Zbog krize, novi vlasnici preduzeća od Agencije za privatizaciju traže odlaganje plaćanja dospelih obaveza

 

Finansijska kriza polako kvari račun kupcima preduzeća iz procesa privatizacije. Neki od njih već imaju teškoće u ispunjavanju obaveza, bilo da se radi o plaćanju dospele rate kupoprodajne cene ili o obavezama investiranja u preduzeće. Zato od Agencije za privatizaciju traže da im odloži ispunjenje obaveza.

– Taj broj još nije veliki i za sada je stiglo šest takvih zahteva. Kupci su počeli da nam se obraćaju u novembru i decembru za obaveze koje stižu u prvom tromesečju ove godine. Sva je prilika da se broj zahteva neće na ovome završiti – kaže Vladimir Cvetković, zamenik direktora Agencije za privatizaciju.

U takvim slučajevima, praksa Agencije bila je da se kupcima izađe u susret i da im se da naknadni rok za ispunjenje ugovorne obaveze. Tek onda „sledi” pretnja raskidom ugovora, s ciljem da preduzeće ipak dobije novog vlasnika, da se on održi, a preduzeće nastavi da radi. Raskid ugovora bi bio najlakši deo posla, međutim dalja sudbina preduzeća ostaje neizvesna. Pogotovo u sadašnjim privrednim prilikama, kada je sasvim jasno da ova 2009. godina neće biti povoljna za ponovnu prodaju preduzeća. Inače, posle raskida ugovora, kapital preduzeća se prebacuje Akcijskom fondu, a njihov poverenik upravlja preduzećem i sprema ga za ponovnu prodaju.

U poslednje vreme novi vlasnici imaju teškoća s otplatom pete i šeste rate jer im banke ne izlaze u susret. Nedavno je, kažu u Agenciji za privatizaciju, raskinut kupoprodajni ugovor za jedno subotičko preduzeće čiji vlasnik nije mogao da plati poslednju, šestu ratu od 300.000 dinara. Pri tom, on je ispunio sve druge obaveze – kontinuitet poslovanja, socijalni program, investicije.

Jedan od najnovijih primera lošeg gazdovanja preduzećem je, svakako, i pančevačka „Azotara” u kojoj radnici mesecima ne primaju plate, a srpsko-litvanski konzorcijum je bez saglasnosti Agencije otuđio veći deo imovine nego što to zakon dopušta. Njima je naloženo da na račun subjekta privatizacije uplate oko deset miliona evra, i to u tri jednake rate do kraja naredne godine. Prva rata je dospela s poslednjim danom prošle godine, a kontrolori Agencije juče su bili u „Azotari” da provere da li je to i učinjeno.

Na pitanje o daljoj sudbini pančevačke fabrike za proizvodnju mineralnih đubriva Cvetković i njegovi saradnici iz sektora za kontrolu izvršenja ugovora nerado odgovaraju. „Azotarini” dugovi za gas su veliki jer je on i komponenta za pravljenje veštačkog đubriva i energent. Fabrika je i pre prodaje imala iste probleme s plaćanjem gasa. Svake godine mesecima nije radila, međutim radnici su primali zarade. To sada nije slučaj, a obaveza njihove isplate za nove vlasnike ne postoji jer nije deo kupoprodajnog ugovora, što je slučaj kod drugih tenderskih ili aukcijskih prodaja. U Agenciji kažu da je to propust njihovog sindikata.

Od početka privatizacije u Srbiji je raskinuto 397 kupoprodajnih ugovora, što je 17 odsto svih prodaja. Taj broj nije mali, saglasan je Cvetković, uz opasku da se on sada, na kraju, povećava srazmerno smanjenju uspešnih prodaja. U zemljama u tranziciji u proseku čak petina prodaja bila je problematična. Nijedan razlog poput neplaćanja rate ili neulaganja ili prekida kontinuiteta poslovanja nije dominantan kod raskinutih ugovora jer, često, jedan razlog vuče i druge.

Podaci pokazuju da su neuspešnije bile prodaje na aukcijama od onih tenderskih kod kojih je raskinuto 15 ugovora. Pri tom, u nekoliko tenderskih prodaja vlasnik nije ni ušao u posed jer je potpisao ugovor, a nije platio kupoprodajnu cenu. Tako je bilo i u slučaju dva tendera za RTB „Bor”, ponovljenim tenderima za IMT i „29. novembar” iz Subotice. Inače, sve propale tenderske prodaje su dobro poznate –

„Putnik”, „Župa”, „Mitrovačka industrija ventila”, „Magnohrom”, ali i neke aukcijske kao u slučaju Pančevačke ili Niške mlekare.

Onima koji su preduzeća narodski rečeno upropastili ne pruža se šansa da kupe još neko preduzeće, a nemaju pravo ni na povraćaj kupoprodajne cene. Otuda se, verovatno, i sami vlasnici trude da ispune ugovor.

Iz iskustva kontrolora Agencije, uzrok raskida kupoprodajnih ugovora nije loša namera kupca, mada ima i takvih primera sa „isisavanjem” kapitala firmi, već precenjivanje mogućnosti i nesnalaženje. Novi vlasnici se suočavaju i sa mnogo obaveza: plaćanje kupoprodajne cene, dugovi, investicije, prema zaposlenima.



Smanjena isporuka ruskog gasa

Dok evropskim zemljama sve više zadaje brigu rusko-ukrajinski sukob oko gasa, generalni direktor „Srbijagasa“ Dušan Bajatović poručio je građanima Srbije da ne bi trebalo da brinu. „Nema zastoja u količinama koje su potrebne Srbiji.“ Ne postoji razlog za bojazan, poručio je Bajatović, zato što su veliki potrošači zbog spojenih praznika van pogona, a postoje i zalihe mazuta


Zvaničnici EU juče su se u Briselu sastali sa delegacijom Ukrajine koju je predvodio Jurij Prodan, ministar za energetiku, kako bi čuli stav Kijeva o sporu ukrajinske firme „Naftogas“ sa ruskim „Gaspromom“ u vezi sa cenom prirodnog gasa i njegovim tranzitom ka Evropi. „Gasprom“ tvrdi da Ukrajina duguje 614 miliona dolara za isporuke u 2008, a da je samo u nedelju nezakonito uzela 50 miliona kubnih metara gasa namenjenog evropskim kupcima.

Igor Jolkin, zvaničnik Otpremnog centra „Gasproma“ za Balkan, izjavio je da je Ukrajina zatvorila dve glavne kompresne stanice - „Orlovku“ i „Ananijevku“, čime su juče najviše bili pogođeni potrošači u balkanskim zemljama. Smanjenje isporuke gasa državama u okruženju kreće se od sedam odsto u Hrvatskoj do 30 odsto u Rumuniji.
Dejan Stojanović, predsednik Udruženja toplana Srbije, tvrdi da samo sedam toplana na teritoriji uže Srbije - Beograd, Šabac, Kraljevo, Jagodina, Loznica, Čačak, Kruševac i delimično niška toplana - ima mogućnost uporednog korišćenja gasa i mazuta kao energenata.
Milan Simurdić, predsednik Foruma za međunarodne odnose i ekspert za energetska pitanja, izjavio je za „Blic“ da su „gasovodne mreže kao krvni sudovi, pa se pad pritiska u jednom delu odražava i na drugim delovima mreže“.
„U Mađarskoj je smanjenje u subotu iznosilo deset miliona kubnih metara gasa u odnosu na 42 miliona kubnih metara koliko dnevno povuku za svoje potrebe i tranzit u druge zemlje uključujući i Srbiju, ali s obzirom na to da tvrde da imaju 3,5 milijardi kubnih metara gasa u rezervama, moguće da su odatle uspeli da kompenzuju smanjeni dovod iz Rusije“, kazao je Simurdić i dodao da je Aleksej Miler, predsednik „Gasproma“, uputio pismo svim kupcima u vezi sa sporom sa Ukrajinom, pa su verovatno i u „Srbijagasu“ obavešteni o tome na koji način će „Gasprom“ ispuniti obaveze prema Srbiji.
Simurdić tvrdi da rusko-ukrajinski spor ima „i političke i komercijalne i geopolitičke posledice“, a da posebno brinu najave iz Ukrajine da bi, ukoliko se problem u međuvremenu ne reši, za 10-15 dana moglo da dođe do potpunog pada sistema.
Na jučerašnjem redovnom brifingu Evropske komisije u Briselu poručeno je da „potrošači u EU trenutno nisu direktno ugroženi, ali se situacija menja iz minuta u minut“, kao i da su „zabeleženi manji problemi u snabdevanju gasom Mađarske, Slovačke i Rumunije“.



Proizvodnja Agroživa seli se u Žitište

Žitište - Sudbina pančevačke kompanije Agroživ rešena je tako što će proizvodnja biti nastavljena, ali se težište poslovanja seli iz Pančeva u Žitište, gde će biti montirana najsavremenija klanica na Balkanu, a planirana je i izgradnja kafilerije za preradu živinskog otpada, koja će imati status javnog preduzeća. Pošto je Trgovinski sud u Pančevu prihvatio plan reorganizacije koji su predložili najveći poverioci Agroživa, ta kompanija od 1. januara posluje kao akcionarsko društvo, čiju vlasničku strukturu čini 428 akcionara


Ukupan dug Agroživa od 13 milijardi dinara, podeljen je na dva dela, i to tako što je 5,5 milijardi transformisano u udele akcionara, a preostalih 7,8 milijardi pretvoreno je u dugoročni kredit koji će se vraćati iz proizvodnje i prerade pilećeg mesa tokom narednih deset godina. U Žitištu ne kriju zadovoljstvo što će fabrika, od čijeg opstanka zavisi egzistencija oko 1.000 porodica ove banatske opštine na rumunskoj granici, nastaviti da radi, jer to je prilika za otvaranje novih radnih mesta, pre svega u klanici, ali i kroz pokretanje novih mini-živinarskih farmi, koje će klanicu snabdevati brojlerima. Cilj je, kažu, da se u narednih deset godina dugovi vrate iz proizvodnje, što znači siguran opstanak za fabriku i opštinu Žitište. Stara klanica trenutno radi smanjenim kapacitetom i upošljava 200 radnika, a kada bude montirana nova klanica, broj zaposlenih će se povećati na 600 do 700 radnika. Montaža je planirana tokom 2009. i 2010. godine. Nova klanica podiže kapacitet prerade na 8.000 brojlera na sat ili 64.000 brojlera u smeni, što je više nego duplo u odnosu na staru klanicu, koja je prerađivala oko 30.000 brojlera na dan.



Svetske berze: Promenljivo kretanje indexa na svetskim berzama

Azija:

Azijske berze i jučerašnje trgovanje provele su u plusu. Svi važniji berzanki indexi na azijskim tržištima kapitala, celokupno trgovanje juče su proveli u zelenoj zoni u kojoj su i završili trgovanje.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Aziji:
    HANG SENG (Hong Kong) +3,46%
    NIKKEI225 (Japan) +2,07%
    KOSPI (Južna Koreja) +1,49%
    SENSEX (Indija) +3,19%

Bitno:
- "Toyota Motor Corp." je u decembru 2008. godine ostvarila pad prodaje od 36,7% u odnosu na decembar 2007. godine, dok je ukupna prodaja u 2008. godini pala sa 2,67 miliona prodatih vozila u 2007. godini na 2,22 miliona prodatih u 2008. Godini
- "Honda Motor Corp." je ostvarila pad prodaje od 34,7% tokom decembra meseca 2008. Godine u odnosu na isti mesec prethodne godine, a na godišnjem nivou to predstavlja pad prodaje od 8,2% 

Evropa: 

 

Početak jučerašnjeg trgovanja na zapadnoevropskim berzama bio je u znaku rasta vrednosti berzanskih index-a. Dakle, nakon zelenog talasa na azijskim berzama, i zapadnoevropske berze nastavile su se kretati u istom pravcu. Međutim, od sredine trgovanja berzanski indexi su krenuli na dole, ulazeći u crvenu zonu, a u bojazni kakvi će biti novi makroekonomski pokazatelji u SAD-u. Ipak u poslednjim minutama trgovanja indexi su ponovo ušli u zelenu zonu u kojoj su i završili trgovanje. Rast indexa ponajviše su pomogle kompanije iz oblasti telekomunikacija (Swisscom, Vodafone, Portugal Telecom..), kao iz energetskog sektora (usled skoka cene nafte).

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Zapadnoj Evropi:
    FTSE100 (London) +0,39%
    DAX (Frankfurt) +0,22% 
    CAC40 (Pariz) +0,31%

Bitno:
    Nemačka: 
       - Doneta je odluka da se gornja granica prihoda na koje se ne plaća porez na prihod povisi sa sadašnjih 7.664 na 8.000 eura
        - Berzanski inedxi zapadnoevropskih zemalja dostigli su niove iz prve polovine novembra 2008. godine 


Wall Street:

Nakon prilično jakog skoka krajem prethodne nedelje, indexi na Wall Street-u jučerašnji trgovački dan proveli su u nejvećem delu u crvenoj zoni. Najnoviji podaci o prodaji automobila su razočarali ulagače, jer je decembraska prodaja u 2008. godini u proseku za 35% manja nego u istom mesecu u 2007. godini. Ovo ukazuje kako na veoma tešku situaciju za automobilsku industriju, tako i na slabu potrošnju američkih državljanja. Sa druge strane, cena nafte dosegla je svoj tronedeljni maximum, a najviše pod uticajem rata u pojasu Gaze (Iranski vojni komandant pozvao je na bojkot u proizvodnji nafte dok Izraelske trupe ne prekinu svoju ofanzivu, a takođe ni “problem” snabdevanja evropskih zemalja ruskim gasom još nije rešen). Pod uticajem ovih informacija, ali i očekujući najnovije makroekonomske pokazatelje u SAD-u, berzanski indexi na Wall Street-u su svoje jučerašnje trgovanje završili u minusu, ali blizu nivoa od prethodnog trgovanja.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa na Wall Street-u:
    DJIA -0,91%
    NASDAQ -0,26%
    S&P500 -0,47%.

Bitno:
- “Ford” je u decembru 2008. godine ostvario pad prodaje od 32,4% u odnosu na decembar 2007. godine, dok je ukupna prodaja u 2008. godini pala za 20,7% u odnosu na 2007. godinu
- Kompanija “General Motors” u poslednjem mesecu 2008. godine ostvarila je pad prodaje od 31% u odnosu na decembar 2007. godine, dok je ukupna prodaja u 2008. godini pala za 22,9% u odnosu na 2007. godinu
- Kompanija “Chrysler LLC” objavila je da je u decembru 2008. godine ostvarila pad prodaje od čak 53% u odnosu na decembar 2007. godine

 

Generalna zapažanja:
- promet na svim svetskim berzama još uvek je primetno manji od proseka, što ukauje na odsustvo berzanskih igrača zbog praznika
- s obzirom da je strah od inflacije jako mali, FED kao i ECB razmatraju mogućnosti borbe sa potencijalnom deflacijom
- investitori širom sveta sa odobravanjem gledaju na najavljeni plan pomoći Barack-a Obame (između ostalog, poreske olakšice za kompanije i građane u iznosu od cca. USD 310 mlrd)
- cena sirove nafte skočila je za 5,33% na nivo od USD 48,81 za jedan barel.



NBS introduces "inflation targeting"

The National Bank of Serbia (NBS) has announced that it will start applying the regime of inflation targeting this year.

This is a policy expressed with the index of retail prices, and is used in the EU.

The NBS monetary policy program also says that the Serbian central bank will seek to keep inflation under ten percent by the end of 2009.

The NBS has so far acted on base inflation projections, which did not include state-controlled prices, such as fuels and grains.

In line with the new approach, the bank says the main monetary policy tool will be its reference interest rates.

Serbia`s November inflation was at 10.9 percent, according to the EU methodology.

When it comes to the Serbian dinar, RSD, the NBS intends to continue with a "floating exchange rate" regime, and intervene in the market which forms it only if daily values fluctuate excessively, thus jeopardizing the financial and price stability.

Another motive to intervene will be to "protect an adequate level of hard currency reserves".

The central bank also stated that it will undertake measures under its jurisdiction to alleviate effects of the world financial and economic crisis and preserve the country`s financial system in 2009.



Promena vrednosti indexa u 15:40


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -1,24% close
CROBEX (Zagreb)   /  close
SBI20 (Ljubljana) 0,45% close
BIRS (Banjaluka)   /  close
MBI10 (Skoplje)   /   close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) 1,59% open
CAC 40 (Pariz) 1,29% open
DAX (Frankfurt) 1,58% open
ATX (Beč) 0,93% open
SMI (Cirih) 1,66% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) 2,05% open
SOFIX (Sofija) 0,34% close
BET (Bukurešt) 4,76% open
RTSI (Moskva)   /  close
BUX (Budimpešta) 2,32% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) -0,35% close
Nikkei225 (Tokio) 0,42% close
KOSPI (J.Koreja) 1,76% close
SENSEX (Bombai) 0,59% close
 

Amerika
DJIA (Njujork)  1,21% open
NASDAQ (Njujork)  1,44% open
S&P 500 (Njujork)  1,58% open


Oko 600 društvenih preduzeća ostalo bez kupca - istekao rok za privatizaciju društvenog kapitala

Više od 600 društvenih preduzeća je ostalo neprodato iako je rok za privatizaciju društvenog kapitala bio je 31. decembar 2008. godine

Agencija za privatizaciju je, u skladu sa Zakonom o privatizaciji, do kraja prošle godine objavila prodaju svih neprivatizovanih preduzeća. Zakazane su aukcije 552 firme, ali se procenjuje da će više od polovine tih firmi otići u stčaj ili likvidaciju, jer su više puta neuspešno nuđene na prodaju.

Tenderi su raspisani za 47 firmi, među kojima su Beogradski i Novosadski sajam, Zavod za udžbenike iz Beograda, "Simpo" iz Vranja, "Lasta" iz Beograda, "Prva iskra" iz Bariča. U postupku restrukturiranja je 47 društvenih preduzeća, uglavnom nekadašnjih holdinga kao što su beogradski "Inex" i "Generalexport", "Lola", "21. maj" i "Rekord", zatim "Zorka-Mineralna đubriva" iz Šapca, FAP iz Priboja, Elektonska indutrija iz Niša.

Od 2002. godine, kad je počela privatizacija društvenih firmi, prodato je više od 1.800 preduzeća, za ukupno oko 2,3 mlrd EUR. Ugovoreni iznos investicija novih vlasnika preduzeća je više od 1,4 mlrd EUR.

Ostalo je takođe neprivatizovano 120 preduzeća čije je sedište bilo na teritoriji neke od bivših republika SFRJ. Izmenjenom uredbom o zaštiti imovine tih preduzeća predviđeno je da se najkasnije do kraja februara postigne dogovor o imovinskim odnosima sa nekadašnjom matičnom firmom.

Na takve dogovore Vlada Srbije će davati saglasnost samo ako postoji reciprocitet u primeni Sporazuma o sukcesiji. Ukoliko se ne postigne dogovor ta preduzeća će biti privatizovana u skladu sa propisima koji važe u Srbiji. Završetak prodaja akcija iz Privatizacionog registra, predviđenih za besplatnu podelu građanima, bio je planiran za kraj ove godine, alije zbog nepovoljne situacije na tržištu kapitala taj rok produžen.



Euro over RSD 90 again

According to the National Bank of Serbia's (NBS) official exchange rate, there are RSD 90.94 to the euro today.

That means that the euro's value has risen by RSD 1.4 compared to yesterday.

The dinar hit its lowest point against the euro on December 4, when one euro reached RSD 91.63.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta