Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Za osam godina bez posla ostalo 400.000 ljudi

Najviše stradala poljoprivreda, šumarstvo, prerađivačka industrija, građevinarstvo, kao i zdravstvo i socijalni rad. – Više radnih mesta u državnoj upravi, obrazovanju i sektoru usluga


U proteklih osam godina u Srbiji je bez posla ostalo 400.000 ljudi. Ako se obistine najcrnje slutnje predstavnika sindikata, tom broju bi uskoro mogla da se pridruži armija od još 300.000 zaposlenih, koji će, kako stvari stoje, u narednom periodu ostati na ulici.

Prema podacima Saveza samostalnih sindikata Srbije, u periodu od 2001. do 2008. godine najviše su stradali poljoprivreda, šumarstvo, prerađivačka industrija, građevinarstvo, kao i zdravstvo i socijalni rad. U tim delatnostima broj radnih mesta je smanjen za 400.841.

Ipak, čini se da nije sve baš tako crno. Prema rečima Rajka Kosanovića, savetnika predsednika Saveza samostalnih sindikata Srbije, u istom periodu povećan je broj radnih mesta u oblasti osiguranja, penzijskih fondova, posredovanja, obrazovanja, kao i u državnoj upravi.

– U ovim delatnostima zaposleno je 82.567 ljudi – naglašava Kosanović. – Međutim, problem je što je od 2001. godine naovamo, dakle od kada je počela privatizacija, Srbija praktično deindustrijalizovana. Drugim rečima, u takozvanom realnom sektoru bez posla je ostalo 400.000 radnika koji, zbog politike poslodavaca, godina života i kvalifikacione strukture u najvećem broju slučajeva nisu mogli da pronađu novo zaposlenje.

Navodeći dramatične podatke o stradalnicima srpske tranzicije, Kosanović ističe da je metalska industrija ostala bez 90.000 zaposlenih, dok je u tekstilnoj bez posla ostalo 66.000 ljudi.

– Tragično je i što je poljoprivreda za ovih osam godina ostala bez trećine kadra, odnosno bez 62.000 ljudi, a ona je zajedno sa turizmom i saobraćajem trebalo da bude jedna od okosnica razvoja Srbije – kaže Kosanović.

Naš sagovornik ukazuje da je najveći broj ljudi koji su od početka privatizacije ostali bez posla ipak uspeo da nađe novo radno mesto i to uglavnom u samostalnim trgovinskim radnjama, ugostiteljskim objektima, dok su neki pokrenuli sopstveni biznis.

– Reč je o 221.000 ljudi. Oni su se uspešno snašli u sektoru usluga i to bi moglo da bude rešenje za gradove poput Beograda i Novog Sada, ali šta ćemo sa nerazvijenim sredinama u Srbiji? – pita Kosanović, navodeći da je proces deindustrijalizacije najviše pogodio centralnu i južnu Srbiju.

Tako se, prema istraživanju Saveza samostalnih sindikata Srbije, proces otpuštanja radnika najviše oseća u Borskom okrugu, gde je od 2000. do 2003. godine broj zaposlenih smanjen za 37,6 odsto. Zatim u Topličkom u kome je evidentirano 35,9 odsto manje zaposlenih, Jablaničkom gde je broj zaposlenih manji za 34,3 odsto, kao i u Zaječarskom okrugu u kome je u navedene tri godine zabeleženo 32,2 odsto manje radnih mesta.

– Ipak, određena kompenzacija gubitaka radnih mesta u ovim sredinama ostvarena je osnivanjem preduzetničkih radnji u Nišu, Paraćinu, Ćupriji, Jagodini i Požarevcu. Dakle, industrija i proizvodnja su zamenjene zanatstvom i sitnom trgovinom – zaključuje Kosanović, uz napomenu da takva struktura ekonomije ne može da bude snažna poluga privrednog razvoja.



Bez posla 3.400 državnih službenika

Od 1. januara naredne godine bez posla će ostati 3.400 državnih službenika ukoliko Predlog zakona o određivanju maksimalnog broja zaposlenih u republičkoj administraciji, koji je Vlada usvojila na jučerašnjoj sednici, bude usvojen i u Skupštini Srbije. Ovim Predlogom zakona predviđeno je da maksimalan broj zaposlenih u državnoj upravi bude 28.400, što znači da će bez posla ostati 2.800 zaposlenih na neodređeno i 600 zaposlenih po drugim osnovima


- Srbija ima skupu administraciju i usvajanjem ovog zakona prvi put uvodimo parlamentarnu kontrolu zaposlenih u državnoj upravi, a što je najvažnije, ukinućemo nepotrebna i izmišljena radna mesta - rekao je juče na konferenciji za novinare nakon sednice Vlade, ministar ekonomije Mlađan Dinkić.

Prema njegovim rečima, prihvaćene su pojedine primedbe sindikata i dogovoreno je da visina otpremnine bude trećina bruto zarade pomnožena sa godinama staža. „Osim toga, usvojili smo i predlog da se prilikom ocenjivanja u obzir uzmu i ranije ocene, kao i da oni koji ostanu bez posla primaju novčanu naknadu u trajanju od najviše 12 meseci, a u dogovoru sa sindikatima odlučili smo da neće biti otpušten niko ko ima pet ili manje godina do penzije“, napomenuo je Dinkić. On nije mogao da kaže koliko će država tačno uštedeti takvom racionalizacijom, ali je istakao da će direktni efekti biti vidljivi tek 2011. kada se budu isplatile sve otpremnine. Dinkić je dodao da se zakon odnosi na sve državne službenike, zaposlene u telima koje je osnovala Vlada Srbije, ministarstvima, agencijama i organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja, ali ne i u telima koje je osnovala Skupština Srbije, MUP-u, Ministarstvu odbrane, BIA i Upravi za izvršenje zatvorskih sankcija.

- Predviđene su i kazne za ministre i rukovodioce koji se ne budu pridržavali zakona i to u visini od milion dinara, ali ne verujem da će biti onih koji će to sebi dozvoliti - rekao je Dinkić, istakavši da bi već na narednoj sednici Vlade u četvrtak trebalo da bude usvojen i zakon kojim bi se regulisalo otpuštanje zaposlenih u lokalnoj samoupravi. Na jučerašnjoj sednici Vlade Srbije usvojen je i zaključak o smanjenju broja državnih sekretara i pomoćnika, a Dinkić je najavio da će u svom Ministarstvu u skladu sa tim ukinuti ceo jedan sektor. Ministar ekonomije rekao je i da ne očekuje da će biti štrajkova zbog ovakve odluke jer bi bili osuđeni na neuspeh, a osim toga postignut je i dogovor sa sindikatima, odnosno Savezom samostalnih sindikata koji je posle dva sastanka sa predstavnicima Vlade u poslednja 24 časa odlučio da zakonu da „zeleno svetlo“ jer je ispunjeno gotovo sve što su tražili.

Predsednik Sindikata zaposlenih u državnoj upravi Njegoš Potežica izrazio je zadovoljstvo što je u zakon ugrađena odredba da ne dominira ocena koju je radnik dobio od poslednjeg rukovodioca, već da se uzmu u obzir i ranije ocene. „Siguran sam da će i u predlog zakona o smanjenju broja zaposlenih u lokalnim samoupravama biti ugrađena konceptualna rešenja iz zakona koji smo usaglasili“, rekao je Potežica. Međutim, u UGS Nezavisnost koji je, prema rečima predsednika Branislava Čanka, na pregovore pozvan „na seljački način“, nisu zadovoljni predlogom, ali pre svega time što nisu učestvovali. Granski sindikat uprave, pravosuđa i policije osudio je zbog toga ponašanje Vlade koja nije pozvala sve socijalne partnere na razgovor. U saopštenju tog sindikata navodi se da je Vlada Srbije nacrtom zakona odredila da bez posla ostanu 3.224 zaposlena, a da je na pregovorima sa predstavnicima SSS Srbije dogovoreno da bez posla ostane 3.500 ljudi. Sindikat Uprave izrazio je i ogorčenje ponašanjem Samostalnog sindikata koji je, kako je navedeno, nakon dogovora u vladi „obavestio svoje članstvo da neće ostati bez posla“.

Uskoro tender za fiksnog operatera

Predsednik Vlade Mirko Cvetković izjavio je da je Vlada usvojila zaključak o racionalizaciji koji predviđa da do kraja godine bude otpušteno i 2.000 zaposlenih u pravosuđu. On je ocenio da će reforma administracije pojačati pregovaračku poziciju Srbije sa MMF-om. „Na sednici je doneta i odluka o tome da se otvori prostor za konkurenciju u fiksnoj telefoniji, tako da bi uskoro trebalo da bude raspisan tender za novog operatera, a Vlada je donela i odluku o osnivanju javnog preduzeća koje će se ubuduće baviti emisionom tehnikom“, rekao je Cvetković.



Neočekivani pad nemačkog izvoza

Nemački izvoz neočekivano je opao u avgustu za 1,8 odsto, pošto je prethodna tri meseca rastao i istručnjacima ulivao nadu da je došlo do oporavka privrede


Ekonomisti su očekivali da će rast izvoza u avgustu iznositi najmanje 1,7 odsto, koliki je bio u julu. Junski rast privrede iznosio je čak 6,4 odsto u odnosu na prethodni mesec.

U odnosu na isti mesec prošle godine, izvoz je u avgustu, kako je saopštio Savezni zavod za statistiku, opao za 20 proceneta i vredeo je 60,4 milijardi evra. U prvih šest meseci pad izvoza je u odnosu na prvu polovinu 2008. iznosio 22,3 procenta.

Ekonomski analitičari ocenjuju da je avgustovski pad izvoza razočarenje, ali da "može da se preboli", jer će u poslednja tri meseca izvoz ponovo da stati na noge.

Očekuje se čak da će Nemačka i ove godine sačuvati titulu svetskog izvoznog rekordera, iako ju je Kina u prvom polugodištu, zahvaljujući povoljnom kursu dolara, nadmašila. Prošle godine je udeo Nemačke u ukupnom svetskom izvozu bio 9,1 odsto.

Nemačka privredna udruženja su objavila da su u avgustu porudžbine porasle u odnosu na jul za 1,4 odsto, pri čemu je broj porudžbina iz inostranstva uvećan za skoro pet proceneta. Zato se veruje da će do kraja godine industrijska proizvodnja "snažno da poraste".

Nemačka industrijska i trgovinska komora (DIHK) očekuje da će novi podaci pokazati da je u trećem kvartalu privredni rast iznosio 0,8 odsto. U drugom tromesečju nemačka privreda je izašla iz skoro jednogodišnje recesije i zabeležila rast od 0,3 procenta.

DIHK upozorava da privredni oporavak neće biti dovoljan da se spreči talas otpuštanja i ukidanje najmanje 200.000 radnih mesta u industriji. Jer, u odnosu na isti period prošle godine, industrijska postrojenja imaju 20,4 odsto manje porudžbina.

Negativna stopa inflacije drugi put ove godine


Cene u Nemačkoj su u septembru ove godine opale za 0,3 odsto, saopštio je Savezni zavod za statistiku. Ovo je drugi put ove godine da se u Nemačkoj beleži negativna stopa inflacije. U julu je pad cena iznosio 0,5 procenata.

Statističari su naveli da je od odlučujućeg značaja za pad cena bilo pojeftinjenje energenata i životnih namirnica.

Cene energenata su od početka godine opale za 18,6 odsto, a hrane za tri procenta. Ukoliko bi se izuzele cene energije i hrane, u septembru bi inflacije porasla za 1,3 odsto. U Nemačkoj je najviše pojeftinilo jestivo ulje (za 11,3 odsto), zatim mlečni proizvodi (od 19 do 26 odsto), povrće (8,9 odsto) i voće (6,3 odsto), dok je riba poskupela.

U istom periodu porasle su cene cigareta i turističkih aranžmana, i obuće i odeće.

Pad cena u vreme krize ima dobru stranu za nemačku privredu, jer omogućava srazmerno stabilan nivo privatne potrošnje koji je značajan za oživljavanje privrede.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta