Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Mrkonjić: Radovi na Koridoru 10 odlično napreduju

Ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjićem izjavio je danas da svi radovi na Koridoru 10 odlično napreduju i pohvalio graditelje koji rade i vikendima


On je, obilazeći gradilište na mostu kod Beške, rekao da oni odlično napreduju i istakao da je već napravljeno oko 150 metara skele, da se završavaju stubovi, kao i da su radovi "ušlu u reku" i da očekuje da će u narednih mesec dana početi betoniranje centralnog bloka mosta.
Ministar je rekao da će most biti završen do oktobra sledeće godine, kako je i planirano.
"Obilaznica kod Novog Sada teče prema planiranoj dinamici i biće završena do maja sledeće godine", rekao je Mrkonjić.
Prilikom obilaska deonice autoputa kod Novog ministar je istakao da je na ovoj deonici od 10 kilometara, kao i onoj nedaleko od Subotice, asfaltiranje u toku i da će obe deonice biti otvorene 29. novembra.
"Želim da pohvalim graditelje koji rade punom parom i subotom i nedeljom, ali i da naglasim i da Vlada Srbije ispunjava svoje obaveze", rekao je Mrkonjić.



Za osam godina bez posla ostalo 400.000 ljudi

Najviše stradala poljoprivreda, šumarstvo, prerađivačka industrija, građevinarstvo, kao i zdravstvo i socijalni rad. – Više radnih mesta u državnoj upravi, obrazovanju i sektoru usluga


U proteklih osam godina u Srbiji je bez posla ostalo 400.000 ljudi. Ako se obistine najcrnje slutnje predstavnika sindikata, tom broju bi uskoro mogla da se pridruži armija od još 300.000 zaposlenih, koji će, kako stvari stoje, u narednom periodu ostati na ulici.

Prema podacima Saveza samostalnih sindikata Srbije, u periodu od 2001. do 2008. godine najviše su stradali poljoprivreda, šumarstvo, prerađivačka industrija, građevinarstvo, kao i zdravstvo i socijalni rad. U tim delatnostima broj radnih mesta je smanjen za 400.841.

Ipak, čini se da nije sve baš tako crno. Prema rečima Rajka Kosanovića, savetnika predsednika Saveza samostalnih sindikata Srbije, u istom periodu povećan je broj radnih mesta u oblasti osiguranja, penzijskih fondova, posredovanja, obrazovanja, kao i u državnoj upravi.

– U ovim delatnostima zaposleno je 82.567 ljudi – naglašava Kosanović. – Međutim, problem je što je od 2001. godine naovamo, dakle od kada je počela privatizacija, Srbija praktično deindustrijalizovana. Drugim rečima, u takozvanom realnom sektoru bez posla je ostalo 400.000 radnika koji, zbog politike poslodavaca, godina života i kvalifikacione strukture u najvećem broju slučajeva nisu mogli da pronađu novo zaposlenje.

Navodeći dramatične podatke o stradalnicima srpske tranzicije, Kosanović ističe da je metalska industrija ostala bez 90.000 zaposlenih, dok je u tekstilnoj bez posla ostalo 66.000 ljudi.

– Tragično je i što je poljoprivreda za ovih osam godina ostala bez trećine kadra, odnosno bez 62.000 ljudi, a ona je zajedno sa turizmom i saobraćajem trebalo da bude jedna od okosnica razvoja Srbije – kaže Kosanović.

Naš sagovornik ukazuje da je najveći broj ljudi koji su od početka privatizacije ostali bez posla ipak uspeo da nađe novo radno mesto i to uglavnom u samostalnim trgovinskim radnjama, ugostiteljskim objektima, dok su neki pokrenuli sopstveni biznis.

– Reč je o 221.000 ljudi. Oni su se uspešno snašli u sektoru usluga i to bi moglo da bude rešenje za gradove poput Beograda i Novog Sada, ali šta ćemo sa nerazvijenim sredinama u Srbiji? – pita Kosanović, navodeći da je proces deindustrijalizacije najviše pogodio centralnu i južnu Srbiju.

Tako se, prema istraživanju Saveza samostalnih sindikata Srbije, proces otpuštanja radnika najviše oseća u Borskom okrugu, gde je od 2000. do 2003. godine broj zaposlenih smanjen za 37,6 odsto. Zatim u Topličkom u kome je evidentirano 35,9 odsto manje zaposlenih, Jablaničkom gde je broj zaposlenih manji za 34,3 odsto, kao i u Zaječarskom okrugu u kome je u navedene tri godine zabeleženo 32,2 odsto manje radnih mesta.

– Ipak, određena kompenzacija gubitaka radnih mesta u ovim sredinama ostvarena je osnivanjem preduzetničkih radnji u Nišu, Paraćinu, Ćupriji, Jagodini i Požarevcu. Dakle, industrija i proizvodnja su zamenjene zanatstvom i sitnom trgovinom – zaključuje Kosanović, uz napomenu da takva struktura ekonomije ne može da bude snažna poluga privrednog razvoja.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta