Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Javni dug jede proizvod

Javni dug Srbije od početka godine povećan je za skoro milijardu evra. U odnosu na visinu bruto društvenog proizvoda Srbije, dug se povećao sa 25,6 odsto BDP, početkom godine, na 31,6 odsto BDP prvih dana septembra.
Zaduženje bi, možda, bilo i veće da Svetska banka nije, baš ove godine, “oslobodila” Srbiju vraćanja duga Kosova i Metohije od pola milijarde dolara.
- Uzimanje kredita za pokriće deficita, koje je i dogovoreno sa MMF, u ovom trenutku je jedino rešenje - kaže za “Novosti” izvor iz Ministarstva finansija.
- Avgustovski prihodi države nisu bili dovoljni da spreče povećanje minusa budžeta. A on je, za prvih osam meseci, bio oko 77 milijardi dinara.
Taj iznos je, prema programu koji Srbija ima sa Fondom, za oko 20 milijardi dinara viši od onoga što je planirano.
Upravo se “kroji” rebalans budžeta, po kome dozvoljeni minus države može da bude 4,5 odsto bruto društvenog proizvoda, odnosno 132,5 milijardi dinara. Republička kasa, s druge strane, može da ide u minus do 119 milijardi dinara, što je za oko 50 milijardi više nego što je bilo planirano pre nekoliko meseci.
Država se najviše do sada zadužila na domaćem tržištu, izdavanjem kratkoročnih hartija od vrednosti Trezora. Na ovaj način je od februara prikupila preko 600 miliona evra. Prethodnih meseci krenule su i isplate po ranije kupljenim zapisima. Tako sada najveći deo para koji se prikupi od novoizdatih zapisa zapravo odlazi na plaćanje dospelih hartija od vrednosti. U prvim danima septembra Trezor je morao da isplati čak 93 odsto zapisa koje je prodao u maju, dok je svega sedam odsto bilo dostupno za punjenje rupe u budžetu.
Od priliva kapitala iz inostranstva u ovoj godini, izgleda, neće biti puno koristi. U avgustu je priliv od ino ulagača bio svega 42,4 miliona evra, a u septembru skromnih 26,6 miliona evra.
Do sada su u budžet pristigle pozajmice komercijalnih banaka vredne 90 miliona evra, izvestan je i kredit Svetske banke od 214 miliona evra, dok se računa da bi se uskoro na računima države moglo naći i 50 miliona evra pomoći Evropske unije.
U pripremi je i raspisivanje tendera za uzimanje komercijalne pozajmice od poslovnih banaka od 120 miliona evra, a u toku naredne nedelje predstavnici Ministarstva finansija razgovaraće sa ruskim kolegama o kreditu za budžetske potrebe koji bi trebalo da bude dostupan ove godine, a vredan je 350 miliona dolara.
- Na ovaj način javni dug Srbije će se u ovoj godini povećati na gotovo 35 odsto bruto društvenog proizvoda - kažu u Ministarstvu finansija.

NOVAC ZA BUDŽET
450 miliona evra MMF
214 miliona evra SVETSKA BANKA
90 miliona evra KOM. BANKE
50 miliona evra pomoć EU

MIRNIJI TEK 2012.
Ekonomisti tvrde da, uprkos očitoj neophodnosti da se obezbede dodatni izvori finansiranja državne kase, Vlada Srbije mora imati u vidu da bez rasta BDP od najmanje pet odsto godišnje, finansiranje srpskog duga prema inostranstvu ni srednjoročno nije održivo.
- Ove godine će pad bruto društvenog proizvoda biti preko četiri odsto, dok se u narednoj godini, za sada, planira rast od skromnih 1,5 odsto. Željeni rast od pet odsto godišnje dočekaćemo, u slučaju dobrog scenarija, tek 2012. godine - tvrde ekonomisti.

BANKE
Prethodnih meseci dodatno su se zadužile i poslovne banke - za oko 334 miliona evra u avgustu, odnosno 136,3 miliona evra u septembru.
- Ovo zaduživanje uglavnom je po osnovu kratkoročnih pozajmica, koje čine 75 odsto uzetih kredita - govore podaci centralne banke.
- U istom periodu bilo je i “razduženja” preduzeća prema inostranstvu, za oko 78 miliona evra.



Henri Miler, generalni direktor "HBM Bioventuresa" (vlasnik "Farmasvisa")
Kada u vreme krize jedna kompanija objavi da će investirati 20 miliona evra u proizvodni pogon u nekoj zemlji u razvoju, onda mora da je u pitanju dobro osmišljen i specifičan proizvodni program. Takav bi trebalo da bude nova fabrika lekova kompanije "Farmasvis" u Beogradu, iz koje bi u 2012. godini lekovi trebalo da krenu put srpskog i tržišta centralne i istočne Evrope, Grčke, Turske, Izraela i Rusije. Novi pogon će zaposliti 200 radnika, a sadašnja godišnja proizvodnja iz postojećih pogona od devet miliona pakovanja bi trebalo da bude pet puta veća

To što se ceo posao najavljuje u vreme krize za Henrija Milera, čelnika kompanije "HBM Bioventures", najvećeg akcionara "Farmasvisa", nije ništa posebno jer, kako kaže za Biznis, "farmaceutske kompanije treba da se razvijaju i u vreme krize".

U kojoj meri svetski finansijski potres utiče na poslovanje biotehnoloških kompanija?
- Za dnevno poslovanje nema mnogo uticaja, dokle god se one koncentrišu na dugoročno istraživanje. S druge strane, predstavlja problem u trenutku kada im treba dodatni kapital jer tržište kapitala više ne funkcioniše. Ono je, bar kada se radi o biotehnološkim kompanijama, mrtvo. U prošlosti, kompanije koje su bile spremne da izađu sa novim lekom, izlazile su sa inicijalnom javnom ponudom i na taj način prikupljali sredstva za završetak istraživanja. U prethodnih nekoliko meseci bile su svega dve inicijalne javne ponude, pa se može reći da tržište praktično ne postoji. Za kompanije koje su planirale IPO ovo je veoma težak period. Naravno za njih postoji i drugo rešenje jer mogu da prodaju svoj lek nekoj velikoj faramaceutskoj kompaniji.

Koliko novca kompanije, u proseku, traže od vas za početak novog posla?
- Kada biotehnološka kompanija krene sa radom, treba im obično dva-tri miliona evra, što im je dovoljno za godinu-dve poslovanja. Onda se vrate i traže dodatna sredstva, oko pet-deset miliona evra, a postoji i treća runda, kada im treba oko 10-30 miliona evra. Postoje i kompanije kojim treba i 100-150 miliona evra da bi proizvod izbacili na tržište. Ali uobičajeno je cifra 100-150 miliona evra.

Da li su kompanije u koje investirate samo iz zapadne Evrope i SAD?
- Otprilike jednako investiranmo u oba ova tržišta, ali i u Kini i Indiji. Nismo mnogo radili u Japanu, ali ako se ukaže prilika, ulagaćemo i tamo.
Da li trenutno imate problema da pronađete kompanije u koje ćete da ulažete?
- Ima kompanija koje sada počinju posao, ali one dobijaju novac od prijatelja ili porodice, mada sada mnogo manje nego ranije. Rekao bih da je broj kompanija koje sada kreću u posao prepolovljen. Biotehnološke kompanije se sada fokusiraju na sektor proizvoda u kome imaju "jake strane" - pa tako neke razvijaju proizvode iz onkoligije, drugi iz kardiologije, dijabetesa, gojaznosti...

Zašto nema više takvih kompanija u zemalja u razvoju?
- Veoma su retke jer treba da dosta znanja ili pristupa informacijama. Tipično se radi o klasterima, gde se znanje akumulira, pa tako u Švajcarskoj imate tri klastera - u okolini Ciriha, Bazela i Lozane. U Bazelu imate hiljade stručnjaka samo za molekularnu biologiju. Svaki deo oblasti koje su zanimljive ubrzano se razvija i treba imati instant pristup informacijama. U svetu postoji svega deset klastera gde se skupljaju ovakve informacije.

Da li ste zbog toga uložili novac u "Farmasvis"?
- To je kompanija okrenuta poslovanju na tržištima koje imaju natprosečne stope rasta. Treba reći da se "Farmasvis" izdvojio kao uspešna kompanija, iako se radi o relativno mladoj kompaniji, koja je osnovana 2000. godine. To je kompanija koja nema dugove, a opšte je poznato da je prekomerno zaduživanje i pokrenulo ovi krizu. U Srbiji je prisutan od 2005. godine i dosadašnje pozitivno iskustvo je i dovelo do odluke da se gradi nova fabrika.

Koje vrste lekova nameravate da ponudite srpskom tržištu?
- Imaćemo nekoliko puta veći kapacitet od sadašnje fabrike, a osim lekova iz domena kardiologije i antireumatskih lekova, nadam se da ćemo proizvoditi i antiinfektivne lekove.

Da li ste imali slučaj da vam se ulaganje ne isplati?
- Da, imali smo takve slučajeve. Ako gledate u vremenskom periodu od 12 godina, koliko obično treba da se proizvod izbaci na tržište, podaci pokazuju da svega pet odsto kompanija to i uspe. Ali ako imate jedan uspešan lek, on plaća neuspeh ostalih ulaganja u ovoj oblasti.

Da li je za veliku kompaniju bolje da sama razvoja svoj proizvod ili da gotov otkupi od male kompanije?
- Ako pogledate velike kompanije, videćete da i one imaju svoje istraživačke delove i da one same pokušavaju. Ali kada vidite odakle dolaze lekovi koje velike firme izbacuju na tržište, primetićete da gotovo polovina dolazi kao proizvod razvoja u malim biotehnološkim firmama. Problem je što niko ne zna da li će i koji proizvod uspeti - čak i najbolji eksperti.
 
 
 
 
Biografija


Henri Miler je bio član izvršnog komiteta grupe "Roš", a više od 16 godina finansijski direktor iste kompanije, član Upravnog odbora i Strateškog komiteta. Bio je predsednik Upravnog odbora kompanije "Živadan", kao i član borda direktora više švajcarskih kompanija. Bio je član izvršnog komiteta Hendelsbank nešenel Vestminster, zadužen za razvoj novih investicija, član izvršnog komiteta "Kolumbus motorsa" i čelnik jednog odeljenja Svetske banke. Upravo kao stručnjak Svetske banke boravio je u SFRJ, radeći na projektu modernizacuje telekomunikacija. Trenutno je predsednik Upravnog odbora kompanije "HBM partners" i član Upravnog odbora "Biomed investa". Ima magistraturu i doktorat u biznisu i ekonomiji na Univerzitetu Sent Galen u Švajcarskoj.


Kamate pale u drugom kvartalu 2009.

Prosečno ponderisana kamatna stopa na ukupne plasmane u julu iznosla je 13,81 odsto, a za privredu i stanovištvo 15,62 odsto, što je izvestan pad u odnosu na decembar 2008. godine kada su iznosile oko 18,11 odsto. U zavisnosti od vrste kredita, prosečno ponderisane julske kamatne stope za privredu kreću se od oko 8,5 odsto na dugoročne kredite uz valutnu klauzulu, do 17,6 odsto na kratkoročne dinarske kredite za poljoprivrednu proizvodnju i zalihe


Subvencionisani krediti doprineli su sniženju ukupnih ponderisanih kamatnih stopa bankarskog sektora, ali je njihova realizacija u narednom periodu neizvesna uzimajući u obzir održivost i visinu budžetskog deficita i zahteve Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Visoka cena bankarskog kapitala na domaćem tržištu, posledica je, pre svega, nedovoljne dostupnosti jeftinijeg kapitala na međunarodnom tržištu, visoke cene domaćih izvora, visine obavezne rezerve na deviznu osnovicu i visoke premije kreditnog rizika, ocena je Udruženja finansijskih organizacija. I pored pada cene kapitala na međunarodnom tržištu, dostupnost domaćeg bankarskog sektora ovim jeftinijim izvorima finansiranja, posebno banaka sa većinskim domaćim kapitalom, otežana je, pre svega zbog niskog kreditnog rejtinga Srbije i opšteg opreza stranih investitora.
Zaduženost banaka po ino kreditima porasla je za 12,9 milijardi dinara, odnosno za 5,5 odsto u odnosu na decembar, a za 22,8 odsto u odnosu na septembar prošle godine, zahvaljujući zaduženju banaka sa stranim kapitalom kod matičnih banaka. Kratkoročni krediti iz inostranstva beleže pad od 33,3 odsto u odnosu na kraj prošle godine, dok je dugoročno zaduženje banaka poraslo za 15,4 odsto. Ukupne obaveze bankarskog sektora prema inostranstvu do kraja jula 2009. godine povećane su za 27 milijardi dinara, ukazalo je ovo Udruženje u svojoj analizi stanja u bankarskom sektoru.



Dogodine obveznice na 20 godina

I Srbija će početi da emituje dugoročne obveznice, doduše sledeće godine, a od volje institucionalnih investitora zavisiće da li će one biti evro ili dinarske, najavila je Zorica Dunović, pomoćnica ministra finansija. Da bi se ovakva vrsta zaduženja sprovela u delo, Vlada bi do kraja godine trebalo da predloži niz zakona koji se tiču tržišta kapitala, među kojim je i zakon o javnom dugu. Tek to će omogućiti da država i lokalne samouprave počnu sa izdavanjem dugoročnih hartija od vrednosti, kojima bi prikupili kapital a da ne uzimaju skupe kredite


Inicijativu za emisiju evro obveznica sa rokom dospeća od 20 godina pokrenuli su predstavnici osiguravajućih kompanija u Srbiji koji se bave životnim osiguranjem. Ovim institucijama ovakve hartije veoma odgovaraju jer se ugovori životnog osiguranja u Srbiji sklapaju prosečno na taj period. Po predlogu osiguravača, država bi trebalo da se zaduži na ovaj način i to radi zamene obveznica stare devizne štednje (koje "nestaju" 2016. godine) i finansiranja investicionih projekata. Po njihovom predlogu kamatna stopa na takve hartije od vrednosti bi trebalo da bude viša od tri odsto godišnje, naravno u evrima.
- Donošenjem zakona koji će unaprediti tržište kapitala, zakonski će biti omogućeno emitovanje dugoročnih hartija koje će dobro doći plitkom tržištu kapitala ali i investitorima. Mi smo već pokrenuli razgovore sa predstavnicima lokalnih samouprava kako bi država imala uvid u sva njihova dugovanja - istakla je Dunovićeva. Ona je potvrdila da se u propisima koji se pripremaju za tržište kapitala, u želji da se što više prilagode direktivama i smernicama EU, malo preteralo, jer naše finansijsko tržište nije likvidno i nerazvijeno je za sveobuhvatnu primenu tih propisa.
Kako u Ministarstvo finansija tako i u Komisiji za hartije od vrednosti i Beogradskoj berzi smatraju da je trenutno neophodnije da se razvijaju dugoročni finansijski instrumenti, kako bi se kasnije stvorili uslovi za primenu EU propisa.
- Pojavljivanje svake nove hartija na tržištu poželjno je, i svakako će doprineti unapređenju tržišta, a posebno ako su to dugoročni papiri - kažu na Beogradskoj berzi.
Osiguravajuće kompanije, kao akcionarska društava, neće imati obavezu da kupuju državne obveznice kada one budu emitovane na tržište, već će prikupljeni novac od premija osiguranja ulagati tamo gde će imati dobar prinos i veliku sigurnost, a šta će to biti na duži rok oni će morati sami da procene, kažu na Berzi.



Delovi za Ikarbus i IMT

Slovenačka kompanija Brevista oganizovaće u pogonima nekadašnje Zastavine fabrike Kraguj u Batočini proizvodnju gumenih profila za potrebe Ikarbusa i IMT-a iz Beograda. U Kraguju je početkom godine pokrenut stečaj, a u martu je objavljen tender za zakup proizvodno-poslovnog prostora fabrike koja je nekada proizvodila delove od gume za ugradnju u Zastavina putnička i teretna vozila


Slovenačka firma Brevista koja je pogone Kraguja zakupila do okončanja stečajnog postupka u toj fabrici, najavljuje da bi u Batočini mogla da organizuje i proizvodnju delova od gume za ugradnju u automobile koji će se od narednog meseca proizvoditi u kompaniji Fijat automobili Srbija, u Kragujevcu.



Restructuring of state postal company to start in 2010

In 2010, the public company PTT Serbia will be restructured and transformed into a closed shareholding company in the state ownership, General Director of the company Goran Ciric said. In an interview with news agency Beta he said that there will be no privatization of the Post Office, but that the transformation into the closed shareholding company, which is 100 pct in state ownership, will enable quicker decision-making and activities in the Serbian market, which will be liberalized. Ciric was unable to specify when the transformation will end, stating that next year they will be working on that and that the final project will define deadlines.



Reduction of Regulations Begins
Today, Minister of Economy Mladjan Dinkic will present a list of acts that will be abolished within “the guillotine of regulations”, which is a precondition for reducing state administration – Novosti learned at the Ministry of Economy. One of the most important novelties would be introduction of one-stop employment system. It implies that starting next year, instead of at three stands, the procedure will be carried out in one spot, which will bring saving of EUR 16 mn. The Ministry of Economy says that after the guillotine of regulations, economic costs will be reduced by 25 pct. Otherwise, the unit for comprehensive reform of regulations has so far collected only part of acts that will be abolished, and by the end of the month the entire list of laws and by-laws will be made that starting next year will no longer exist.


FyNiki flies from Belgrade to Vienna

Former Fomula One ace Niki Lauda’s discount airline FlyNiki is to open a new route between Vienna and Belgrade. The flights will start operating from February 1, 2010 and the tickets can already be bought.

Serbian Civil Aviation Directorate informs that FlyNiki has not been granted the flight permit yet. The Directorate is waiting for the Austria-based airline to deliver technical documentation first. Two low-cost airlines are currently operating from the Belgrade Nikola Tesla Airport: German Wings and Norwegian Air.



Serbia granted EUR 4.5bn since 2000

Serbia received the total of EUR 4.5 billion in non-refundable funds since 2000. The largest donations came from the EU, Germany and the USA. Furthermore, Serbia received approximately EUR 2 billion in loans from international institutions and development banks.

Serbia receives EUR 350 to 400 million a year. This is a high level help and loans from international institutions compared to other countries.



Exchange Between Serbia and Russia Amounts to USD 1.3 Bn

In the first seven months, foreign trade exchange between Serbia and Russia totaled USD 1.3 bn, which is nearly twice less than in the corresponding period last year, Serbian Chamber of Commerce said. We recorded a USD 946.7 mn deficit in exchange with Russia. Export from Serbia is recording a 46 pct drop and equals USD 182.7 mn, while import is recording a 45 pct reduction worth USD 1.1 mn. The fall in import was also caused by the gas crisis from January this year, as well as reduced oil and coal delivery. The drop in export, they said, was also affected by reduction in delivery of fruit and vegetables that was six times lower as well as undelivered frozen fruit and vegetables.



Romania Is Serbia’s Important Trade Partner

Despite the noticeable drop in the commodity exchange between Serbia and Romania during the first six months of the year, Romania still remains an important and one of our country’s lead trade partners in the region, experts of the Serbian Chamber of Commerce (PKS) say. PKS data for the period January-June 2009 are showing that during that period of time the two countries conducted commodity exchange valued at USD 460 mn, or by a third less than in the first half of last year. During that period, Serbia recorded USD 213.3 mn in export, while at the same time Romania placed products valued at USD 246.7 mn onto this market.



Fresenius Builds Dialyzers Factory in Vrsac

The company responsible for manufacturing equipment for dialysis, dialysis machines and materials, Fresenius Medical Care is going to build a new dialyzers factory at the location of future technological park in Vrsac. The company’s head office located in Germany approved funds, and works are expected to begin in the second half of the following year. “The new factory will have more production lines against the existing ones, as well as several times higher production capacity, which will create terms for providing 180 new jobs. The entire additional capacity of the factory will be intended for the EU market valued at EUR 20 mn”, Igor Zivic, Logistics Director at Fresenius Medical Care Serbia said, and added that over the past few years, the company has invested around EUR 4.35 mn into development of first private dialysis centres in Serbia, and hence 230 patience are receiving dialysis in several specialized hospitals equipped in that way.



Serbia to Call Tender for Second Fixed-line Operator by November 11

Tender for the second fixed telephony operator might be invited within a month, as informed by Serbian Telecommunication Minister Jasna Matic. Initial price is not going to be defined.

The Ministry of Telecommunication is about to create a rulebook on the tender requirements and the entire procedure will follow the rulebook. The Ministry expects the entire procedure will be completed by the end of 2009.



Retail chain Merkur to open EUR 25mn shopping centre in Belgrade this week

Slovenia trade company Merkur announced that it is going to invest EUR 25 mn into the new trade centre in Belgrade which will be opened on 15 October. It further adds that the centre located in Karaburma will span 29 thousand square meters, and will be third largest in Serbia, and the biggest investment of Merkur Group in 2009. The centre in Karaburma will have fifty thousand products, 40 pct of which will be of Serbian origin and will take on a hundred people.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta