Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Dinkić: Srbija početkom 2010. izlazi iz recesije
Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Srbije Mlađan Dinkić istakao je da se izlazak Srbije iz recesije očekuje najkasnije u prvom tromesečju 2010, iako se "vidljiv oporavak" srpske ekonomije očekuje već u četvrtom kvartalu ove godine. Prema njegovim rečima, očekuje se da će pad BDP ove godine biti tri odsto, što je manje nego što je predvideo Međunarodni monetarni fond (MMF)
 
- BDP Srbije imaće ove godine pad za oko tri odsto, što je niže od očekivanih četiri odsto - rekao je Dinkić, napominjući da je zaustavljen pad privrednih aktivnosti iz prve polovine godine i da se u trećem kvartalu očekuje oporavak koji će biti još vidljiviji krajem godine, dok se u prvom kvartalu naredne godine očekuje potpuna stabilizacija.
- Ukupni budžetski deficit će ove godine biti 4,5 odsto BDP, kazao je on i dodao da je to ispod proseka evro zone, gde deficit iznosi šest odsto u proseku.
Dinkić je kazao da će država naredne godine raditi na smanjenju deficita i dodao da ne treba očekivati spektakularne rezultate" i da bi ukupan budžetski deficit u 2010. trebalo da iznosi četiri odsto.
- Srbija će ove godine ostvariti javne prihode za jedan do dva odsto veće nego lane, odnosno oni će biti veći za 10 do 15 milijardi dinara nego što je to prognozirao MMF - dodao je Dinkić.
On je objasnio da su tekući prihodi imali negativan trend, odnosno da su padali u prvoj polovini godine, ali su od jula počeli da rastu, pa su 8. oktobra bili na istom nivou kao lane. Istovremeno su devizne rezerve porasle za 1,5 milijardu evra u odnosu na početak godine.
Dinkić je rekao da je Srbija od 2000. godine do danas četiri puta smanjila javni dug i to u vreme dok još nije bila kriza, što joj sada olakšava situaciju. Dug Srbije iznosi oko 32 odsto BDP, dok je u Evropi taj prosek 82,5 odsto, što je iznad dogovora iz Mastrihta, jer su zemlje išle na proširenje budžetskog deficita. On je dodao da u svetu najveći javni dug ima Japan koji je iznad 180 odsto.
Obezbeđen novac za budžetski deficit

Srbija ima dovoljno sredstva za pokrivanje budžetskog deficita ne samo do kraja ove godine, već i do kraja 2010, i postepeno će smanjivati prodaju državnih zapisa, izjavio je ministar ekonomije Mlađan Dinkić.
- Strategija je da država smanjuje emitovanje svih hartija od vrednosti, kao i dug koji je nastao po tom osnovu, odnosno da takav način finasiranja budžetskog deficita zamenjuje jeftinijim izvorima - rekao je Dinkić i dodao da očekuje i da Narodna banka Srbije (NBS) počne da smanjuje prodaju svojih hartija od vrednosti.
Prema njegovim rečima, lagano povlačenje države sa finansijskog tržišta i prepuštanje prostora bankama, kako bi kamatne stope padale i kako bi se smanjivale marže, dovelo bi u narednoj godini do postepenog smanjivanja subvencija koje država daje.
- Želimo da aktivnom državnom politikom utičemo na smanjivanje marži i kamatnih stopa na kredite banaka koje dobijaju privreda i građani, kako bismo došli u situaciju da lagano smanjujemo subvencije iz budžeta koje su bile nužne u uslovima krize, a biće zadržane i u prvoj polovini iduće godine - rekao je Dinkić.
Devizne rezerve države na računu NBS trenutno iznose 758 miliona evra i služe za pokrivanje budžetskog deficita u ovoj i narednoj godini, objasnio je on.

- Imajući u vidu da će ukupan deficit države u 2010. biti četiri odsto bruto društvenog proizvoda (BDP), zajedno za otplatu spoljnog duga trebaće nam 1,6 milijardi evra u sledećoj godini - rekao je Dinkić.
Pored deviznih rezervi, kako je naveo, ugovoreno su i zajmovi u vrednosti milijardu evra, što je dovoljno za pokriće svih potreba države do kraja sledeće godine.
- Srbija ima ugovorene zajmove za milijardu evra, dobićemo 400 miliona dolara od Svetske banke, 300 miliona evra od Evropske unije i 211 miliona evra za Koridor 10 i infrastrukturne projekte, a ostatak je kredit od Rusije za koji očekujemo da će nam biti odobren - precizirao je Dinkić.
Ne traba nam novac MMF-a

On je dodao da Vlada spremno dočekuje delegaciju MMF-a i izrazio očekivanje da će ti razgovori biti uspešno završeni.
- Vlada je na poslednjoj sednici usvojila Predlog zakona o maksimalnom broju zaposlenih u državnoj administraciji, a u četvrtak će usvojiti još dva predloga zakona - o državnim službenicima i o maksimalnom broju zaposelnih u lokalnim samoupravama. Osim toga, sama situacija u zemlji se poboljšala u odnosu na poslednju posetu MMF-a koji je prognozirao da ćemo imati manje bužetske prihode nego što ćemo ih stvarno imati - rekao je Dinkić, ali je dodao da razgovori s MMF-om nikada nisu laki.
- Važno je reći da je dogovor s MMF-om značaniji psihološki nego finansijski - rekao je on, podsećajući da je Srbiji za dogovor sa MMF-om vezano samo 500 miliona evra.
- Ovog puta smo manje finansijski uslovljeni od MMF-a nego ikad i po svemu sudeći nećemo više povlačiti sredstva od Fonda jer za centralnu banku nisu potrebna, a videćemo da li je moguće da se deo tih sredstava koristi za finansiranje budžetskog deficita - rekao je Dinkić i dodao da Vlada ipak želi dogovor s Fondom s obzirom na to da su nam pomogli oko Bečke inicijative.
Govoreći o predstojećoj racionalizacije državne uprave, što je bio jedan od prethodnih uslova MMF-a, Dinkić je objasnio da je ocenjivanje državnih službenika predviđeno postojećim zakonom o državnim službenicima i da se ono sprovodi svake godine, ali da javnost o tome nije bila upoznata.
- Ocenjivanje zaposlenih će se izvršiti u poslednjem kvartalu ove godine i ono će se uporediti sa prethodnim - rekao je Dinkić i izrazio uverenje da će najveći višak radnika u državnoj administarciji uslediti nakon ukidanja nepotrebnih zakonskih propisa i uvođenjem nove sistematizacije radnih mesta.
Govoreći o smanjivanju broja državnih sekretara, Dinkić je ponovio da svaki ministar za svoj rad odgovara premijeru, a premijer Skupštini Srbije i da će svaki ministar predložiti racionalizaciju u svom sektoru, odnosno ukidanje određenih sektora na osnovu kojih će biti ukinuta i mesta državnih sekretara. 
 
 
 
Do kraja godine 200 akata manje
Ministar Dinkić je izrazio očekivanje da će do kraja godine biti ukinuto oko 200 nepotrebnih podzakonskih akata. Cilj Sveobuhvatne reforme propisa (SRP) je ukidanje štetnih i nepotrebnih administrativnih procedura i smanjenje troškova poslovanja za 25 odsto, kazao je on i dodao da će od Nove godine biti uveden takozvani "jednošalterski sistem".

- Privrednik trenutno, prilikom prijavljivanja i odjavljivanja zaposlenog mora da se javi na tri šaltera - PIO fonda, Republičkog Zavoda za zdravstveno osiguranje i Nacionalne službe za zapošljavanje, i da tom prilikom, za dva nova radnika (sa tročlanom porodicom) ručno popuni 27 obrazaca na 52 lista papira, da popuni 654 kolone i pribavi i dostavi 43 dokumenta nadležnim organima. Od Nove godine poslodavci će to moći da obave na jednom šalteru - RZZO-a. Na taj način biće poboljšan poslovni ambijent u zemlji - kazao je Dinkić i dodao da SRP predviđa i ukidanje i izmenu komplikovanih procedura u Poreskoj upravi, ali i koordinaciju inspekcijske kontrole tako što će biti objedinjene različite inspekcije i uvedena elektronska baza podataka.
 
Kontrolisane cene ostaju na istom nivou
Ovogodišnja inflacija biće niža od projektovane i iznosiće oko šest odsto, izjavio je ministar Dinkić i objasnio da tu procenu bazira na činjenici da do kraja godine neće biti povećanja cena koje su pod kontrolom države, dok kod onih koje se slobodno formiraju dolazi i do pada. Troškovi života bili su najviši u februaru, a najniži u septembru.

Ministar je kazao da došlo do pada spoljnotrgvoinskog deficita koji je prepolovljen i iznosi 31 odsto, s tim što je došlo i do pada izvoza od 24 odsato, ali je uvoz mnogo više opao. Istovremeno, deficit tekućeg platnog bilansa nalazi se na istorijskom minimumu od 2,4 odsto BDP.

Dinkić je ukazao da je u zemlji prilično veliki broj nezaposlenih, u septembru je iznosio 737.160 dinara, što je, ipak, manje nego u maju kada je bilo 767.547, ali za 20.000 više ngo u oktobru prošle godine. Stopa nezaposlenosti je u aprilu bila 16,4 odsto, što je visoko, ali u nekim evropskim zemljama je i viša, kao na primer u Španiji, gde iznosi 19 odsto, rekao je Dinkić.


Pozitivna klima na evropskom tržištu akcija

Pozitivna klima na evropskom tržištu akcija zabeležena je i prvog radnog dana u nedelji, usled povećanog optimizma investitora zbog poslovnog bilansa kompanija u prošlom kvartalu, dok je na deviznim berzama dolar opet blago ojačao u odnosu na sve glavne takmace, uključjući evro i jen


Berzanski trgovci na londonskoj i drugim viđenijim evropskim efektnim berzama su već u početnoj trgovini bili osokoljeni izveštajem o neočekivanom rastu prihoda holandske kompanije "Filips" u trećem kvartalu. Najveći evropski proizvođač potrošačke elektronike je u periodu jul-septembar ostvario rast čistog prihoda, iako su analitičari za to razdoblje prognozirali negativan poslovni rezultat. Akcije "Filipsa" su, pošto je predstavnik kompanije saopštio pozitivnu vest, uvećane na berzi u Amsterdamu za 6,5 odsto i to je podstaklo i poskupljenje deonica nekih drugih firmi, kao i rast glavnog kontinentalnog i nacionalnih indeksa akcija.
Panevropski indeks akcija FTSEurofirst 300 uvećan je za 0,7 odsto, dok su nacionalni indikatori kretanja cena deonica u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Nemačkoj tokom rane trgovine bili u porastu od 0,39 do 0,46 odsto.
Krajem minule poslovne sedmice na Volstritu je uvećan i najvažniji američki indeks akcija, Dau džons, usled rastućeg optimizma oko bilansa američkih kroporacija u trećem tromesečju ove godine. Velike američke banke JP Morgan, Sitigrup, Goldman saks i Benk of Amerika trebalo bi, kako je najavljeno, da svoje bilanse za prošli kvartal objave u toku ove sedmice.
Na azijskim berzama početkom ove sedmice je poslovna aktivnost bila niža, jer je najveće tamošnje efektno tržište u Tokiju bilo zatvoreno zbog praznika, dok su cene akcija na tržištima takozvanih brzo rastućih ekonomija bile u padu za približno pola procenta.
Dolar je bio jači prema većini drugih glavnih valuta, uključjući i skok do dvonedeljne najviše vrednosti u odnosu na jen. Trenutno, dolar vredi 90,40 jena, ili za 0,7 odsto više nego u petak, dok je istovremeno skromno (0,2 odsto) ojačao prema evropskom konkurentu, na 1,4691 za evro.
Tržišne pozicije dolara su u najvećem delu protekle sedmice bile ranjive, jer je na barzama zabeležena pojačana prodaja američke valute, usled nagoveštaja da bi referentna kamata američke Uprave federalnih rezervi (Fed) mogla u dužem periodu da ostane oko sadašnjeg bezmalo nultog nivoa. Pošto je, međutim, sredinom prošle sedmice Banka Australije iznenađujuće uvećala svoju baznu kamatu za četvrt procenta, na 3,25 odsto, šef Feda Ben Bernanki je u četvrtak ukazao da bi i amrička centralna banka mogla da zaoštri kamatnu politiku ako se ekonomska sitaucija poboljša. Izjava Bernankija je bila dovoljan signal deviznim dilerima da donekle uvećaju vrednost dolara koji je prema korpi šest drugih jakih novčanih jednica u prvom polugođu ove godine oslabio za približno 12 odsto.



Proizvođačke cene pale za 0,5 odsto
Proizvođačke cene industrijskih proizvoda snižene su u septembru, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, za 0,5 odsto, dok su u odnosu na prošlogodišnji septembar veće za 5,3 odsto

Proizvođačke cene najviše su pale u vađenju sirove nafte i gasa za 8,7 odsto, dok su cene vađenja uglja nepromenjene.
U oblasti prerađivačke industrije, proizvođačke cene snižene su neznatno za 0,1 odsto u proizvodnji koksa i naftnih derivata i prozvodnji ostalih saobraćajnih sredstava.
Od početka godine ukupne proizvođačke cene porasle su za 6,1 odsto, najviše u vađenju sirove nafte i gasa za 41,4 odsto i u proizvodnji odevnih predmeta i krzna za 25,2 odsto. Istovremeno najveći pad cena zabeležen je u proizvodnji osnovnih metala za 17,7 odsto.


Treći put produžen tender za HI "Župa"

Agencija za privatizaciju Srbije produžila je rok za dostavljanje ponuda na tenderu za prodaju Hemijske industrije "Župa" do 13. novembra


To je treće produženje roka za dostavljanje ponuda na četvrtom tenderu za prodaju kruševačke "Župe", koji je raspisan u februaru ove godine.
Generalni direktor "Župe" Miroljub Milojević kazao je da je rok produžen da bi jedan od potencijalnih kupaca, češko-nemački konzorcijumu "Spolhemije" (Spolchemie), mogao da dobije dodatne informacije.
- Češko-nemački konzorcijum "Spolhemije", jedan od dva potencijalna kupca koji su otkupili tendersku dokumentaciju, i dalje je veoma zainteresovan za kupovinu fabrike. Tender je produžen kako bi on dobio dodatne informacije, te održao sastanak s nadležnim državnim insitucijama kako bi bili definisani još neki detalji pre dostavljanja ponude - objasnio je Milojević.
Tendersku dokumentaciju za prodaju 70 odsto kapitala "Župe" je, osim "Spolhemije", otkupio i kruševački "Plima holding".
U Hemijskoj industriji "Župa" očekuju da im Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja ovih dana pusti kredit od 125 miliona dinara, koji bi poslužio za pokretanje proizvodnje plavog kamena.
- To bi omogućilo oživljavanje fabrike, upošljavanje radnika i obezbeđivanje plata - kazao je Milojević i dodao da je to preduzeće iz kredita od 13 miliona dinara, koji je nedavno dobilo od republičkog Fonda za razvoj, isplatilo junsku zaradu.
- Očekujem da bismo uskoro mogli da isplatimo prvi deo julske plate, a reč je o novcu koji smo zaradili proizvodnjom pesticida - kazao je on.
Dodao je da se u fabrici trenutno radi i utakanje hlora i da na posao dolazi oko 200 radnika, dok je preostalih 360 na plaćenom odsustvu.
Iz kruševačke hemijske industrije bi kroz socijalni program trebalo da ode 80 radnika, koji su se za to dobrovoljno prijavili.
Kruševačka "Župa" jedina u Srbiji proizvodi hlor koji se koristi za prečišćavanje vode za piće. Privatizacija tog preduzeća započeta je 2002. godine, od kada su organizovana dva neuspešna tendera, a "Župa" je jednom prodato, ali je ugovor raskinut.



Imamo dodatnog kapitala za Srbiju

Sigurno je da ćemo biti uz „Fijat” u Srbiji ukoliko mu budu potrebna dodatna sredstva, ne samo kroz Banku Inteza u Beogradu, nego i celu grupaciju Inteza Sanpaolo

Poruka za Srbiju: Đovani Bokolini Koliko ima istine u nagoveštajima da bi italijanska Inteza Sanpaolo mogla da kupi još jednu banku u Srbiji? S koliko će para pratiti „Fijat“ u Kragujevcu? Da li će nastaviti da odobrava kredite privredi i olakšava uslove već uzetih zajmova?

O tome za „Politiku“ govori Đovani Bokolini, direktor Divizije internacionalnih banaka članica Inteza Sanpaolo. To su i teme o kojima će Korado Pasera, generalni i izvršni direktor Inteze Sanpaolo (čija je tržišna kapitalizacija 38 milijardi evra), sutra u Beogradu razgovarati sa srpskim političarima i kreatorima ekonomske politike.

Kako se može oceniti poslovanje Banke u prvom delu godine?

Da bi se razumela dešavanja i trendovi u ovoj, jednoj od najgorih godina u istoriji bankarske industrije, poređenja se prave kvartal na kvartal. Inteza Sanpaolo je u drugom kvartalu ostvarila rast prihoda od 14 odsto u odnosu na prvi kvartal. U isto vreme neto operativni profit porastao je 31 odsto, a neto dobit je na istom nivou kao u prethodnom kvartalu.

Naši ukupni plasmani su oko 386 milijardi evra, a ukupni depoziti su 420 milijardi evra. To je najvažniji pokazatelj stabilnosti, jer bankarska industrija danas ima dva velika problema. Jedan je otpis loših plasmana, a drugi je likvidnost. Likvidnost Inteze Sanpaolo je više nego pozitivna, zbog čega smo u poziciji da pozajmljujemo novac drugim bankama. Danas u Evropi ima samo nekoliko banaka koje su u toj poziciji. A ako bismo analizu rezultata sveli na region centralne i jugoistočne Evrope, mi smo jedina bankarska grupacija koja je u takvoj poziciji. Poruka za Srbiju tim povodom je, Inteza Sanpaolo može da nastavi da plasira novac.

Kako ocenjujete situaciju na globalnom tržištu?

U poslednjih mesec-dva povećalo se pozajmljivanje među bankama, oživelo je međubankarsko tržište. To znači da je unutar industrije delimično vraćeno poverenje jer nekim bankama se sada veruje. Važna napomena je da sada verujemo samo nekim bankama, dok se u prošlosti verovalo svim bankama. Danas analiziramo banku kojoj pozajmljujemo novac na isti način kao bilo kog drugog klijenta.

Da li je to jedna od pouka krize?

Da, to je lekcija. Ali nije ključna.

Ključna lekcija je da bankarska industrija ne može da generiše profit sam od sebe. Banke mogu da generišu profit kroz plasiranje sredstava klijentima i kroz čuvanje njihovih depozita, pružajući podršku nekim razvojnim planovima svojih klijenata. Banke ne mogu da zarađuju isključivo na tržištu kapitala baveći se investicionim bankarstvom, što je pokazao primer u SAD i Velikoj Britaniji. Tamo su banke zarađivale tako što su prvenstveno ulagale u finansijske instrumente. Mogu banke i to da rade, ali samo onoliko koliko je u funkciji njihovih klijenata.

Čini se da je zbog uvažavanja te lekcije Inteza Sanpaoloprošla kroz krizu lakše nego neke druge banke?

Da. Ali, ne zato što smo ranije naučili tu lekciju, nego zato što je naša strategija da uslužujemo klijente. Mi smo deo ekonomskog sistema, bilo Italije bilo Srbije, i naša misija je da zajedno rastemo sa ekonomijom zemlje u kojoj radimo. Ako sve resurse usmerimo na podršku rasta klijenta, nama ne preostaju resursi koje bismo investirali u finansijske špekulacije. Zato to za nas nije bila lekcija, jer je naša strategija oduvek da uslužujemo klijente.

To se vidi iz analize strukture aktive u našoj banci, koja je oko 638 milijardi evra, a od toga gotovo 400 milijardi iznose plasmani klijentima. A ako analizirate bilanse nekih nemačkih ili engleskih banaka, videćete da je praktično samo 30 odsto aktive u plasmanima klijentima.

To je ključni razlog zašto je Inteza Sanpaolo prošla potpuno bezbolno kroz krizu. Mi znamo kako da uslužimo klijente i upravljamo njihovim sredstvima i kreditnim rizikom.

Kriza se iz finansijskog prelila u realni sektor, dakle i među Vaše klijente u privredi. Vraćaju li oni pare koji ste im pozajmili?

U zemlji u kojoj se bruto domaći proizvod smanjuje, po definiciji, urušava se i kvalitet kredita. Jesmo zabrinuti, ali ne previše jer je naš posao da upravljamo kreditnim rizikom.

U Italiji i regionu razvili smo rešenja čiji je cilj da pomognemo klijentu da prevaziđe finansijske poteškoće. Ukoliko se radi o kreditno sposobnom preduzeću koje ima dobru poziciju unutar svoje grane i dobar tržišni udeo, takvom klijentu nudimo reprogramiranje duga, odnosno produžavanje ročnosti kredita. Ukoliko se dovede u pitanje mogućnost građana da servisiraju stambeni kredit usled smanjenja zarade ili gubitka posla, nudimo im produženi rok otplate i smanjeno opterećenje u visini rate. U Italiji koristimo model po kome u jednom periodu klijent ne mora da otplaćuje glavnicu duga. To su neka od osnovnih rešenja da klijentu olakšamo krizu.

Kako Banka posluje u Srbiji?

Po svim pokazateljima, Banka Inteza je vodeća banka na tržištu u Srbiji, a na nivou grupacije je u rangu sa našim bankama u Mađarskoj, Hrvatskoj i Slovačkoj. Inteza Sanpaolo je do sada direktno investirala oko 910 miliona evra u Srbiju, a dodatnih 913 miliona uneto je u zemlju kroz direktne kreditne linije. Od kada posluje u Srbiji, Inteza Sanpaolo nijednom nije iznosila dividendu iz Srbije, nego smo je pripisivali kapitalu Banke. Nikada nismo napravili transfer novca od Srbije prema centrali u Italiji.

Mi smo se u okviru Bečkog sporazuma obavezali pod okriljem dogovora Srbije sa MMF-om da nećemo smanjivati visinu kreditnih linija ka Srbiji. S obzirom na našu jaku poziciju, spremni smo da podržimo oporavak Srbije kroz dodatno investiranje na njenom bankarskom tržištu.

Znači li to da bi Inteza Sanpaolomogla u Srbiji uskoro da kupi još neku banku?

Zašto da ne. Ukoliko pronađemo nešto što bi bio pravi spoj kvalitetnog portfolija, kvalitetne aktive, banke koja ima široku bazu klijenata, kao i i komplementarnu mrežu poslovnica... Dovoljno smo jaki da možemo da razmišljamo o kupovini takve banke.

Hoće li Inteza Sanpaolofinansijski pratiti „Fijat“ u Srbiji?

Pozdravljamo dolazak „Fijata“, jer to je još jedna italijanska kompanija koja veruje u perspektivu srpskog tržišta.

„Fijat“ je jedan od naših najvećih klijenata. Sigurno je da ćemo podržati „Fijat“ u Srbiji ukoliko mu budu potrebna dodatna sredstva ne samo kroz Banku Inteza u Beogradu nego i celu grupaciju Inteza Sanpaolo.

Miša Brkić

----------------------------------------------

Distorzija tržišta

Da li tržište i konkurencija ostaju važno pravilo u bankarskom biznisu i posle krize jer su u vlasničku strukturu mnogih banaka ušle države?

Ta intervencija države promenila je pravila konkurentske borbe. Jer, najjače banke koje su uspele da prežive krizu oslanjajući se na sopstvene snage morale su na tržištu da se nadmeću sa bankama koje su preživele zahvaljujući podršci države. To je bila svojevrsna distorzija konkurentnosti. Sada je situacija malo drugačija, jer su te banke pod pritiskom servisiranja duga državi.

Inteza Sanpaolo nije tražila novac ni od akcionara, ni od vlade. To znači da smo potpuno slobodni da donosimo autonomne odluke.



Private Equity Firm Mid Europa Buys Bulgarian Pay TV Operator ITV for Undisclosed Sum

Private equity investment firm Mid Europa Partners said it has acquired Bulgarian direct-to-home (DTH) satellite pay TV operator Interactivni Tehnologii AD (ITV) for an undisclosed sum.

“The acquisition of ITV secures a foothold in the Bulgarian pay TV market and is a follow-on acquisition that builds on our already established pay TV footprint (including cable and DTH operators) across south eastern europe, which is in line with our investment strategy,” Stefan Tzvetkov, Associate Director of Mid Europa, who led the transaction, said in a statement posted on the equity firm's website on Friday.


ITV provides a pay TV service under the ITV Partner brand to approximately 80,000 subscribers in Bulgarian capital Sofia and across the country.

Mid Europa's cable and broadband portfolio in southeast Europe also includes Serbia Broadband (www.sbb.rs), which offers a variety of cable TV, Internet and DTH services in the Adriatic region, and Slovenian cable TV and broadband operator Telemach (www.upc.si).



Economy minister expects country to exit recession in Q1/2010

Serbian Deputy Prime Minister and Minister of Economy and Regional Development Mladjan Dinkic said today that Serbia can expect to come out of recession at the latest during the first quarter of 2010, while it will be possible to see the first signs of economic recovery during the last quarter of this year.

Speaking at a press conference, Dinkic said that it is expected that the GDP will fall by 3% this year, which is less than the IMF estimates.

He said that the total budget deficit this year will stand at 4.5% of the GDP, which is below the Euro Zone average, where the deficit is 6%.

Dinkic said that next year the government will make efforts to reduce the budget deficit but spectacular results should not be expected and that the total budget deficit in 2010 is expected to stand at 4%.

He said that this year Serbia’s revenues will increase by 1% to 2% compared to last year, or RSD 10 billion to RSD 15 billion more than predicted by the IMF.

The Minister explained that the state revenues showed a downward trend during the first half of the year but began to increase from July onwards and on October 8 this year revenues stood at precisely the same level as during the last year, while foreign currency reserves increased by €1.5 billion at the beginning of the year when compared to last year.

Serbia’s national debt is four times smaller than in 2000, which has made its position during the crisis much stronger, adding that Serbia’s debt stands at 32% of the GDP while the European average is 82.5%, which is over the levels agreed upon in the Maastricht Treaty.

He said that Serbia now has funds to cover the budget deficit until the end of this year and into the next so that the issuance of securities will be reduced and replaced by inexpensive sources.

Dinkic said that our country has €758 million in National Bank of Serbia reserves and added that the deficit is expected to amount to 4% next year, and to cover it €1.6 billion is needed.

Serbia has made loans contracts amounting to €1 billion and will get $400 million from the World Bank, €300 million from the EU and €211 million for Corridor 10, while the remaining part will be covered with the loan from Russia, said the Minister.

He said that Serbia will not withdraw funds from the International Monetary Fund, regardless of the agreement that was reached, and added that the funds will only be used to cover the budget deficit.

The Minister of Economy and Regional Development expressed his expectation that the government will abolish approximately 200 unnecessary by-laws by the end of this year and that the parliament will finish that process by mid-2010.

The goal of a comprehensive legislative reform is to cut unnecessary administrative procedures and reduce operating costs by 25%, said Dinkic and confirmed that the so-called "one-stop” system will be introduced by the end of this year.

Dinkic said that the Serbian government at the last session adopted the Conclusion that the deadlines for the introduction of e-government should be shortened to December 31, 2011 at the latest.



JAT Airways reportedly in talks with Citibank on possible financing

U.S. Citibank is in talks to finance Serbia's JAT Airways after the government in Belgrade pledged to guarantee a credit of up to 40 million euro ($59.1 million) for the troubled flag carrier in 2010.

The Serbian government has committed to help the air carrier pare its losses, restructure and prepare for a new attempt to find a strategic partner, unnamed sources from the airline said.

A tender for the sale of 51% of JAT Airways at a call price of 51 million euro failed last year as no bidders turned up.

As part of its turnaround plan, JAT Airways plans to spin off non-core operations, shed a third of its 1,500 staff and dispose of properties that have been leased out.

A team of Boeing officials is expected to pay a new visit to JAT Airways over the next ten days after holding a round of talks in Belgrade about a month ago and there were no further details about the negotiations. Local media reported last month Serbia was in talks with Boeing on the purchase of up to five new passenger jets for JAT.

JAT posted a 18.5% annual drop in the number of passengers it carried in the first eight months of the year to 659,600, data of the Association of European Airlines indicated earlier this month. The carrier has forecast it will board 1.1 million passengers this year.



Privatisation agency extends deadline in tender for chemical firm Zupa again

Serbian Agency for Privatization stated that it extended the deadline for submitting bids in a tender for selling chemical industry Zupa until 13 November. This is the third deadline extension for submitting bids in the fourth tender for selling Krusevac-based Zupa that was invited in February this year. Zupa General Manager Miroljub Milojevic said that the deadline was extended so that one of two potential buyers, Czech-German consortium Spolhemie could get additional information.



Power utility EPS to seek electricity price hike of at least 20% in 2010

Serbian Power Company announced yesterday that it will ask of the government of Serbia to raise the price of electricity in the following year by more than 20 pct. Secretary General at EPS Dragomir Markovic said for website Balkan magazine that it will be such correction that will enable the company to operate without losses, but that on the other hand it won’t achieve profit either. As he said, the price of electricity could rise by more than 20 pct”, EPS General Manager said, recalling that the state decided to “freeze” the price of electricity due to the economic crisis. Stating that it was planned that in 2012 the price of kilowatt should reach 8 eurocents, Markovic underscored that last and this year EPS refrained from implanting the price-correction plan, adding that at the moment the average price per kilowatt-hour stands at about 4 eurocents.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta