Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Jat planira da nabavi avione Boinga
Iza učestalih pregovora sa američkim proizvođačem aviona, a sada i Siti bankom, kriju se planovi o modernizaciji flote Jata, saznaje Danas.
 
Nacionalni avioprevoznik "Jat ervejz" ubrzano i u tajnosti radi na obnovi flote u narednoj godini, o čemu je, kako Danas saznaje, bilo reči na nedavno održanom sastanku sa predstavnicima Siti banke i sa američkim proizvođačem aviona Boingom, čija bi delegacija u narednih desetak dana ponovo trebalo da dođe u Beograd.

Jat namerava da nove letelice nabavi na lizing, odnosno da ih iznajmi, pri čemu bi bila ostavljena i mogućnost njihovog otkupa. To znači da vlasnik aviona ne bi bio Jat već finansijska grupa Siti, dok bi domaći prevoznik eventualno mogao da stekne svojinu nad njima tek po isplati poslednje rate, u slučaju zaključenja finansijskog lizinga. Otvoreno je pitanje da li će u aranžman biti uključeni novi avioni ili neke od već postojećih letelica raspoloživih za lizing.

U prilog tvrdnji da će se Jat ipak odlučiti za nabavku aviona govori i činjenica da se vode razgovori sa Siti bankom, koja na prostoru Srbije učestvuje u velikim poslovnim aranžmanima (poput odobravanja kredita "Telekomu Srbije" za kupovinu "Telekoma Srpske") i sigurno se ne bi upuštala u finansiranje nabavke delova za avione ili slične manje poslovne operacije.

Obnova flote je jedan od prioriteta Jata, čiji su avioni stari u proseku više od 20 godina. Prema tvrdnjama upućenih u stanje Jatovog voznog parka, od ukupno 16 aviona, trenutno leti samo šest - četiri boinga i dva manja aviona tipa ATR. Dva do četiri aviona bi, prema tvrdnjama izvora tog lista, relativno brzo mogla da polete ako bi se kupili rezervni delovi, dok su za ostale letelice potrebna znatno veća ulaganja.
 
Nedavno su u poseti Jatu bili i predstavnici evropskog proizvođača aviona Erbas, sa kojim domaća aviokompanija ima ugovor o nabavci osam aviona tipa A319 iz 1998. godine, u nominalnoj vrednosti od 580 miliona dolara, koji nikada nije realizovan. Ovdašnji političari su često isticali ovaj sporazum kao prepreku za nabavku aviona drugih proizvođača, ali u samom ugovoru nema nijedne odredbe koja bi sprečila Jat da nabavi Boingove ili bilo čije druge letelice.

Osim veoma visoke cene, Erbasovi avioni Jatu ne odgovaraju najviše zbog toga što su domaći piloti obučeni za upravljanje Boingovim letelicama, a uz to ni "Jat tehnika", koja održava celokupnu flotu nacionalnog avioprevoznika, nema sertifikate za remont aviona evropskog proizvođača. U "Tehnici" nezvanično kažu da bi relativno brzo mogli da se edukuju za rad na ovim avionima, naročito ako bi bili novi, pošto su "komplikovaniji radovi uglavnom potrebni na starijim, a ne na novim avionima".

Konačno, glavni Jatov problem za bilo kakvu nabavku su finansije. Kompanija će i ovu godinu završiti sa gubitkom, pa nema sumnje da će za obnovu flote biti neophodne državne garancije. Vlada je u februaru ove godine Jatu pozajmila 10 miliona evra za investicije i socijalni program i obećala da će mu u 2010. dati garancije za nabavku četiri aviona, ali samo pod uslovom da Jat uspe da pozajmljena sredstva vrati do kraja ove godine. U suprotnom, država će preuzeti deo imovine ove aviokompanije i prodati je da bi naplatila dug.
 


Serbia’s Largest Drug Maker Galenika Places 100 Mln Dinar (1.1 Mln Euro) Bond

Serbia’s largest drug maker, Galenika, has sold a 100 million dinar ($1.6 million/1.1 million euro) bond issue, the brokerage in charge of the transaction said on Wednesday.

In a filing to the Central Securities Depository and Clearing House, Belgrade-based brokerage KBK broker said Galenika sold 10,000 bonds at a price of 10,000 dinars each, equal to their par value.

The issue has a 9.0% annual interest and will expire on October 8, 2010, it added without elaborating.


Galenika expects its net profit to rise by around 10% to 7.0 million euro ($10 million) this year, the company's director general, Nenad Ognjenovic, told SeeNews earlier this year.

Serbia plans to offer for sale 70% of the company in 2009.

Galenika’s major domestic competitors include Sumadijalek, owned by Greek pharmaceutical company Alapis, and Hemofarm, owned by Germany’s STADA.



Od 2000. na poklon tri mlrd. evra
Srbija je, prema podacima Ministarstva finansija, od 2000. godine, zaključno sa 2008, dobila 3,3 milijarde inostrane bespovratne humanitarne i razvojne pomoći.
 
Najveći donator bila je Evropska unija, a slede Sjedinjene Američke Države, Nemačka, Italija i Švedska. Najviše donacija usisali su budžet, energetika, socijalni sektor i građansko društvo.

Grantovi za opštu budžetsku podršku i oni namenjeni energetskom sektoru predstavljaju trećinu ukupne bespovratne međunarodne pomoći koja je ušla u zemlju od petooktobarskih promena. U vrhu liste sektora primaoca su i poljoprivreda, zdravstvo i lokalna samouprava.

Više od sto miliona evra dodeljeno je i za privatizacione procese, odnosno razvoj biznisa i obrazovanje, a nešto manje svet je Srbiji poklonio za unapređenje državne uprave, kako je navedeno u tabeli podataka koje je Sektor za programiranje i upravljanje fondovima EU i razvojnom pomoći Ministarstva finansija obradio za potrebe „Politikinog” mini-istraživanja.

Prema podacima iz poslednjeg godišnjeg Izveštaja o međunarodnoj pomoći u 2008. sa osvrtom na protekli period, najviše bespovratne pomoći u zemlju ušlo je 2001. godine – 623 miliona evra i to su uglavnom bila sredstva humanitarne pomoći koja se najbrže i najjednostavnije realizuju, 2002 – 530 miliona evra i 2003 – 460 miliona evra. Nakon uspona i padova, grantovi su prošle godine opali na najnižu vrednost od početka tranzicije – 166 miliona evra.

U proteklih devet godina uočljivi su trendovi smanjenog učešća humanitarne u odnosu na razvojnu pomoć i smanjenog učešća bespovratne pomoći u odnosu na koncesionalne kredite, kao i promene sektorske raspodele odobrenih sredstva, s obzirom na napredak u reformama.

Uzrok sniženog ukupnog nivoa ukupne međunarodne pomoći u 2008. godini posledica je smanjenog priliva bespovratnih sredstava, prvenstveno iz bilateralnih fondova, te kašnjenja u realizaciji pretpristupnih fondova EU, a s druge strane odražava neminovne zastoje u radu državne uprave koji su posledica političke nestabilnosti i čestih promena vlade, objašnjava se u poslednjem godišnjem izveštaju.

Bitna je i napomena koja upućuje da Srbija i ubuduće može da računa na inostranu pomoć, „imajući u vidu da se realizacija značajnijih sredstava pretpristupnog instrumenta IPA očekuje u narednim godinama, to bi trebalo da dovede i do porasta učešća bespovratnih sredstava u strukturi i ukupnoj realizaciji međunarodne pomoći”.

Ipak, dodaje se da „sposobnost domaćih institucija da koriste sredstva međunarodne pomoći uveliko uslovljava i nivo ukupne realizacije pomoći, te je dalje unapređenje institucionalnih kapaciteta prioritet čije će ostvarenje usloviti visinu međunarodne podrške u narednim godinama”.


Cvetković: Povoljan kredit Rusije
Predsednik Vlade Srbije Mirko Cvetković kaže za B92 da je Rusija obećala Srbiji zajam od milijardu evra, pod povoljnim uslovima.
 
Od te sume, oko 200 miliona predviđeno je za pokrivanje budžetskog deficita, a ostatak za projektne zajmove. On je naveo i da ta pozajmica nije uslovljena produžavanjem monopola NIS na tržištu derivata u Srbiji nakon 2010. Premijer je dodao da srpska vlada nije dobila nikakav precizan papir o uslovima pozajmice, ali je naglasio da je rečeno da će on biti odobren pod povoljnim uslovima.

Cvetković je istakao da je za Srbiju povoljan svaki kredit koji je niži od cene kapitala koji plaća naša država. Kako je objasnio prihvatljiva je svaka pozajmica čija se kamata kreće u visini euroribora, plus tri do četiri odsto.

Premijer je negirao da je dobijanje pozajmice uslovljeno produžavanjem monopola NIS -a na tržištu naftnih derivata, koje NIS ima do kraja 2010. godine. "Ne treba produžavati monopol. Mi smo preuzeli obaveze koje moramo da ispunimo", rekao premijer i naglasio da bi produžavanje monopola ugrozilo Evropske integracije Srbije.

Ruski predsednik Dimitrij Medvedev dolazi u Srbiju 20. oktobra i prema najavama, tada bi zvanično trebalo da bude objavljeno da će Srbija dobiti od Rusije zajam od milijardu evra. Tada se očekuje i objava detaljnijih uslova kreditiranja kao što su visina kamate, grejs period i period otplate pomenutog kredita.


Dokapitalizacija Komercijalne banke do kraja godine
Vlada Srbije bi do kraja godine trebalo da potpiše ugovor sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj o dokapitalizaciji Komercijalne banke u iznosu od 120 miliona evra, izjavio je juče nakon sastanka sa predstavnicima Američke privredne komore potpredsednik Vlade Mlađan Dinkić.
On je istakao da će država imati rok od tri godine da uplati „određeni kapital“ i zadrži isti iznos akcija koje sad ima u drugoj po veličini banci na domaćem tržištu. Država u Komercijalnoj banci učestvuje sa 42 odsto akcija, dok je EBRD u vlasničkoj strukturi zastupljen sa 25 odsto. Dinkić kaže da bi, da Vlada sada ima novca, trebalo da uplati oko 90 miliona evra, ali da će, s obzirom na to da u budžetu sada nema dovoljno sredstava, taj iznos do kraja biti nešto veći. Dinkić je rekao i da je ideja Vlade da se lagano smanjuje zaduženost u hartijama od vrednosti zbog velike kamate i da se zamenjuju mnogo jeftinijim izvorima finansiranja.


Jan-Aug C/A Gap Shrinks 72% to Prelim 1.15 Bln Euro

Serbia's current account deficit contracted to 1.15 billion euro ($1.7 billion) through August from 4.05 billion euro a year earlier, preliminary central bank data showed on Wednesday.

Details follow (in millions of euro):


BALANCE OF PAYMENTS Jan-August'09 Jan-August'08
I. CURRENT ACCOUNT BALANCE -1,149 -4,052
- Balance of goods -3,110 -5,025
- Balance of services -20 -118
- Balance of goods and services -3,130 -5,143
- Net factor income -284 -495
II. CAPITAL ACCOUNT BALANCE -2.0 14
III. FINANCIAL ACCOUNT BALANCE 1,249 4,089
- Net foreign direct investments 975 1,602
- Net long-term credits 12 -18
- Net short-term credits 6.8 -15.4
IV. ERRORS & OMISSIONS -98 -51
V. TOTAL BALANCE 1,356 -56



End-August Foreign Debt Edges Down to 21.73 Bln Euro

Serbia's foreign debt dropped to 21.73 billion euro ($32.36 billion) at the end of August from 21.98 billion euro a month earlier, preliminary figures from Serbia's central bank showed on Wednesday.

Serbia's foreign debt (in billions of euro):


End-AUG'09 End-JULY'09 End-2008
TOTAL DEBT 21.73 21.98 21.80
A) Long-term debt: 19.79 20.16 19.37
International financial institutions: 4.50 4.88 3.93
--IMF 0.77 0.77 0.0
--IBRD 1.24 1.62 1.59
--IDA 0.47 0.47 0.46
--EUROFIMA 0.10 0.10 0.11
--IFC 0.21 0.21 0.19
--EIB 0.67 0.67 0.59
--European Community 0.27 0.27 0.27
--EUROFOND 0.05 0.05 0.05
--EBRD 0.64 0.64 0.58
Governments 2.29 2.28 2.39
--Paris Club 1.78 1.77 1.77
--other governments 0.51 0.52 0.62
London Club-restructured debt 0.75 0.76 0.76
London Club-non-restructured debt 0.06 0.06 0.06
Other creditors 12.13 12.11 12.16
Clearing debt 0.07 0.07 0.08
B) Short-term debt 1.93 1.82 2.43



Serbia Sells 1.0 Bln Dinars (10.7 Mln Euro) in 12-mo T-bills

Serbia’s Finance Ministry said on Wednesday it sold its entire offer of 1.0 billion dinars ($16 million/10.7 million euro) of 12-month Treasury bills at an average interest rate of 12.4%, down from 12.45% at last week’s auction.

The average accepted price in the auction was equal to 89% of par, the ministry said in a statement.

The ministry sold 100,000 T-bills with a nominal value of 10,000 dinars each. The government securities will mature on October 13, 2010.


In the previous auction of 12-month T-bills held on October 7 the ministry also sold its entire offer of 1.0 billion dinars worth of government securities.

Serbia holds scheduled auctions of three-month T-bills every week on Tuesdays, of 12-month T-bills on Wednesdays and of six-month T-bills on Thursdays.

The next auctions of six-month, three-month and 12-month T-bills will be held on October 15, October 20, and October 21 respectively.

Serbia held its debut auction of 12-month T-bills on August 26 aiming to narrow the country’s yawning budget gap.



Emirates Prepares To Fly from Belgrade to Various Intl Destinations

United Arab Emirates (UAE) plans to sign an agreement with Serbia on acquiring flying rights that would permit the Emirates airline to launch flights to about 100 destinations from Serbia’s capital Belgrade.

United Arab Emirates civil aviation officials are expected to arrive in Belgrade later on Wednesday to sign the respective agreement. The UAE delegation will include representatives of Emirates airline.


Emirates plans flights to Australia, New Zealand, China, Africa, Middle East and Asia from Belgrade, aiming to transport passengers and merchandise.

The daily also said that Hungary's Malev plans to launch flights between Belgrade and Budapest.



Erste - GDP in Serbia, Romania To Grow Next Year, Croatia To Stagnate

The economies of Romania and Serbia will grow next year, while Croatia's economy will stagnate, as the three countries are lagging behind in reaching the bottom of the crisis by a quarter or two, Austrian banking group Erste said on Wednesday.

"Next year's growth will be influenced mainly by the low base of exports and diminishing negative effect of destocking in inventories," Erste said in its "Growth after crisis" report. "Recovery starting later than in the first quarter would not be adequately captured in the full-year growth next year."


Erste forecast that the economies of Romania and Serbia will grow by 0.2% and 1.0% next year, respectively, while Croatia's economy will stagnate.

"Romania, Hungary, Croatia and Serbia are lagging in bottoming out by about 1-2 quarters. Consumer confidence and retail sales are still depressed in these countries and preconditions for their upturn are stabilisation of the job markets and stable currencies," Erste said.

Erste also forecast a 8.0% contraction of Romania's Gross Domestic Product (GDP) this year. Croatia's and Serbia's GDP are seen shrinking by 5.5% ad 5.1% in 2009, respectively.



Serbia To Raise Komercijalna Banka's Capital by 120 Mln Euro from EBRD, IFC - Econ Min Dinkic

Serbia will borrow 120 million euro from the European Bank for Reconstruction and Development (EBRD) and the International Finance Corporation (IFC) to raise the capital of Komercijalna Banka, Economy Minister Mladjan Dinkic said.

Belgrade will sign a recapitalisation agreement for the bank with EBRD and IFC, the World Bank’s private sector arm, by the end of the year, Dinkic said in a statement posted on the government’s website late on Wednesday.

Komercijalna had a share capital of 19.2 billion dinars ($306.6 million/206 million euro) at the end of 2007, according to the latest figures available from the Belgrade Stock exchange. The biggest shareholder in the bank was the government of Serbia with a stake of 42.6%. EBRD owned 25% as of end-2007, while the remainder was in the hands of minority shareholders.


The government will repay the 120 million euro loan over three years, Dinkic said.

Komercijalna ranked as the second largest bank out of the 34 banks operating in Serbia with 189 billion dinars in total assets at the end of June, data from the country’s central bank showed.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta