Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
KORDEŽ: Ne odustajemo od investicija u Srbiju

Kompanija Merkur otvorila je juče u beogradskom naselju Karaburma novi trgovački centar u kojem je izloženo 50.000 proizvoda namenjenih opremanju stanova i uređenju vrtova, kao i proizvodi namenjeni preduzetnicima i zanatlijama. Oko 40 odsto robe je poreklom iz Srbije


Bojan Pongrac, direktor kompanije Merkur u Srbiji, izjavio je da je u novi centar uloženo 25 miliona evra i zaposlen 101 radnik. On je podsetio da je površina centra 29.000 kvadrata. Bine Kordež, direktor Merkur grupe, rekao je da je novi objekat jedan od pet koji će biti otvoreni ove godine u regionu. „Verujemo u tržište i ekonomski potencijal Srbije i nećemo odustati od planiranih investicija, bez obzira na svetsku ekonomsku krizu. Da smo na dobrom putu govori i podatak da je Merkur grupa prošle godine ostvarila promet od oko 1,3 milijarde evra, a samo u Srbiji oko 100 miliona evra“, rekao je Kordež.

Slobodan Milosavljević, ministar trgovine i usluga izjavio je da je za Srbiju izuzetno važno da već prisutni investitori nastavljaju sa planiranim investicijama. „To praktično znači da se njihova očekivanja ostvaruju. U sektor trgovine u desetak poslednjih godina uloženo je više od 1,5 milijardi evra putem grinfild investicija“, rekao je Milosavljević.



Vlada čeka odgovor kompanije Ikea

- Zadovoljni smo obimom dosadašnjih investicija u trgovini. Do kraja godine očekujemo otvaranje prvog maloprodajnog objekta austrijskog Kika, a najveći „bingo“ je dolazak švedske Ikee. Očekujem da predstavnici te firme saopšte odluku da uskoro kreću sa izgradnjom prvog objekta u Srbiji, kao i da će u paketu, zajedno sa tom firmom, još neki od vodećih maloprodajnih lanaca otpočeti poslovanje u Srbiji - izjavio je Slobodan Milosavljević, ministar trgovine i usluga.



Budžet – slaba tačka

Srpske vlasti moraće da se suoče sa restrukturisanjem preduzeća, završetkom privatizacije, pojednostavljenjem birokratije – kaže Vensan Dežer, šef delegacije Evropske komisije

Vensan Dežer Najslabije tačke srpske ekonomije trenutno su fiskalna, odnosno budžetska politika, reforma sistema socijalne sigurnosti, siva ekonomija, ali i nedovoljna sposobnost kompanija da se suoče sa konkurentima iz Evrope, kao i nepostojanje ozbiljne industrijske strategije s posebnim akcentom na najvažnije sektore. Ovo je juče novinarima istakao Vensan Dežer, šef delegacije Evropske komisije, predstavljajući ekonomski deo godišnjeg izveštaja o napretku Srbije u procesu pridruživanja EU.

– Proces proširenja je uhvatio zamajac, Srbija se kreće u dobrom pravcu, što nije lako u uslovima ekonomske krize. Ovdašnje vlasti ipak će morati da se suoče sa još nekim izazovima, kao što su restrukturisanje državnih preduzeća, završetak procesa privatizacije, kontrola dosadašnjih ugovora o prodaji firmi, dalje unapređenje poslovnog okruženja, dodatno pojednostavljenje birokratskih procedura, ali i povećanje poverenja u pravni sistem – naveo je Dežer.

Prema njegovim rečima, srpski parlament usvojio je mnoge zakone koji su u skladu sa pravnim sistemom Evropske unije, ali će od presudnog značaja biti njihova primena. Kako kaže, ulazak u evropsku porodicu doneće mnogo koristi srpskim kompanijama, potrošačima i poreskim obveznicima. Preduzeća će izaći na tržište od pola milijardi stanovnika, ali će, takođe, imati priliku da svoje standarde usklade sa evropskim.

– Potrošači će imati veći izbor robe i usluga, a i cene će biti niže. Takođe, bezbednost hrane će biti zagarantovana. Poreski obveznici biće sigurni da im se na odgovarajući način vraća novac koji plaćaju državi na ime različitih nameta – kazao je on.

Stručnjaci Evropske komisije smatraju da Srbija može da uštedi novac racionalizacijom procesa javnih nabavki i jačanjem sistema kontrole. Jer, država na taj način troši enormne sume novca (oko četiri milijarde evra). Na tom polju ima prostora za dodatne uštede, ocenjuju. Takođe, u Srbiji treba unaprediti sve sisteme kontrole i olakšati rad agencijama koje se time bave.

– Bilo da je reč o revizorima ili stručnjacima iz Komisije za zaštitu konkurencije, problemi su isti. Oni često nemaju osnovne uslove za rad. Nedostaju im prostorije, ali i stručni kadrovi – napominje Jelena Zekić iz Evropske komisije.

Komisija ostaje pri stavu iz jula, da treba ukinuti vize za građane Srbije od 1. januara naredne godine, da EU treba da primeni Prelazni trgovinski sporazum sa Srbijom, ali i da će naša zemlja moći da računa na 200 miliona evra finansijske pomoći.



EBRD Srbiji za 2010. prognozira rast od jedan odsto

Ekonomija Srbije iduće godine će se vratiti na pozitivnu teritoriju i ubeležiti rast od jedan odsto, očekuje Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD).

Za tekuću godinu prognoziran je pad privrednih aktivnosti od četiri odsto, nakon ekonomskog rasta od 5,4 odsto zabeleženog u 2008. godini, navodi se u novom izveštaju EBRD. „Srbija nastavlja napredak na više frontova, ali je zbog globalne ekonomske krize smanjeno interesovanje stranih investitora i otežana privatizacija preostalih javnih preduzeća”, istakao je vodeći ekonomista EBRD Piter Senfej.

Senfej je govoreći o Srbiji rekao da je „važno naglasiti da se nastavljaju pripreme kompanija za privatizaciju kada se globalna ekonomska situacija poboljša”.

EBRD u zemljama centralne i istočne Evrope u 2009. očekuje pad privrednih aktivnosti od 6,3 odsto u proseku, dok u 2010. računa na rast u regionu od oko dva i po odsto.



"Nekse grupa" otvara fabriku betona u Novom Sadu

Proizvođač građevinskog materijala "Nekse grupa" (Nexe) iz Našica (Hrvatska) u Novom Sadu otvara fabriku betona "Nekse beton" u koju je investirano više od 2,5 miliona evra, saopštila je ta kompanija


Kako je navedeno u saopštenju, to je prva grinfild (greenfield) investicija "Nekse grupe" u Srbiji i prva fabrika te vrste u zemlji sa instaliranim proizvodnim kapacitetom od 80 kubnih metara svežeg betona na sat.
Fabrika betona potpuno je automatizovana, a pored moderne opreme za proizvodnju svežeg betona, poseduje i kamione-miksere za transport betona i pumpe za ugradnju betona. Takođe je opremljena laboratorijskom opremom za kontrolu ulaznih sirovina i ispunjava zahteve evropskog standarda EN 206-1. Novo postrojenje "Nekse grupe" poštuje i sve neophodne norme zaštite životne sredine, a ima ugrađene i sisteme zaštite od buke, istaknuto je u saopštenju.
Preduzeće "Nekse beton" u petak će svečano otvoriti Predsednik Izvršnog veća Vojvodine Bojan Pajtić.
"Nekse grupa" je u Srbiji većinski vlasnik "Poleta" iz Novog Bečeja, koji proizvodi crep, preduzeća "Jelen Do", koje proizvodi kreč i kameni agregat, "Polet keramike" iz Novog Bečeja koja proizvodi keramičke pločice, i fabrike opeke "Stražilovo" u Sremskim Karlovcima. U Srbiji je "Nekse grupa" od 2003. godine investirala oko 90 miliona evra, od čega oko 54 miliona u modernizaciju proizvodnih kapaciteta. U ovdašnjim pogonima grupe trenutno radi 831 zaposleni.



EBRD Srbiji za 2010. prognozira rast od jedan odsto

Ekonomija Srbije iduće godine će se vratiti na pozitivnu teritoriju i ubeležiti rast od jedan odsto, očekuje Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Za tekuću godinu kreditor Srbiji prognozira pad privrednih aktivnosti od četiri odsto, nakon ekonomskog rasta od 5,4 odsto zabeleženog u 2008. godini, navedeno je u novom izveštaju EBRD-a


- Srbija nastavlja napredak na više frontova, ali je zbog globalne ekonomske krize smanjeno interesovanje stranih investitora i otežana privatizacija preostalih javnih preduzeća - istakao je vodeći ekonomista EBRD-a Piter Senfej (Peter Sanfey).
Senfej je govoreći o Srbiji rekao da je važno naglasiti da se nastavljaju pripreme kompanija za privatizaciju kada se globalna ekonomska situacija poboljša.
Nove prognoze rasta za Srbiju deo su Izveštaja o tranziciji EBRD-a, koji će u celini biti objavljen idućeg meseca. EBRD prognozira da će privredne aktivnosti zemalja centralne i istočne Evrope ove godine opasti u proseku za 6,3 odsto, nakon velikog pada u prvoj polovini godine. Znaci rasta u trećem ovogodišnjem kvartalu ukazuju na kraj recesije u brojnim zemljama regiona, međutim, ekonomski rast u idućoj godini biće loman, navodi EBRD i dodaje da će privredni rast u 2010. varirati od zemlje do zemlje. U regionu u celini, kreditor očekuje rast od oko 2,5 odsto prema proletos prognoziranih procenat i po.
- Jasno je da će se socijalna cena globalne ekonomske krize osetiti iduće godine, kada bankrotstva i nezaposlenost budu nastavili da rastu - istakao je ekonomista EBRD-a Erik Berglof i dodao da će na srednji rok ekonomski rast u regionu verovatno biti manji od beleženog u poslednjih 10 godina.
Kao faktore koji će ograničiti rast u 2010. EBRD je naveo usporeni oporavak izvoza, posebno u zonu evra, i kontinuirano nepovoljne uslove kreditiranja jer banke i dalje postepeno smanjuju imovinu u regionu, a krediti domaćinstvima i malim firmama su ograničeni zbog rasta teško naplativih zajmova. Kreditor je upozorio da bi zemlje koje imaju problema na bankarskom sektoru, kao i sa vraćanjem poverenja, iduće godine mogle ponovo da ubeleže pad privrednih aktivnosti.
U Bugarskoj, Letoniji i Litvaniji oporavak bi moglo da koči neprilagođavanje kursa, dok je u Rusiji i Kazahstanu oporavak nesiguran zbog slabosti u bankarskom sistemu, velikih nenaplativih zajmova i zavisnosti od sirovina. EBRD Rusiji prognozira pad od 8,5 odsto u 2009. i rast od oko tri odsto u 2010, Kazahstanu pad za 1,5 odsto tekuće godine i rast od takođe 1,5 odsto 2010. Relativno veći rast u narednoj godini, između dva i pet odsto, očekuje se u nekim međunarodno konkurentnim zemljama sa relativno dobrim bankarskim sistemima pre krize, poput Albanije, Poljske, Slovačke i Slovenije.
Zemlje bogate sirovinama, uključujući Azerbejdžan, Mongoliju, Turkmeniju i Uzbekistan, čije je male finansijske sisteme kriza manje pogodila, mogu da očekuju rast u 2010. od pet i više odsto. U Mađarskoj, koja je bila teško pogođena na početku svetske krize, sledeće godine računa se na blagi pad privrednih aktivnosti.
EBRD, u vlasništvu 61 zemlje i dve međunarodne institucije, podržava prelazak na tržišnu ekonomiju u zemljama od centralne Evrope do centralne Azije.



Kina sve privlačnija za strana ulaganja

Direktna strana ulaganja u Kinu uvećala su se gotovo za petinu u septembru, što je potvrda da oporavak treće najveće privrede sveta ponovo privlači investicije posle zatišja početkom godine

Neposredna strana ulaganja su prošlog meseca dostigla 7,9 milijardi dolara i bila su za 19 odsto veća nego istog meseca prošle godine, saopštilo je ministarstvo trgovine.
Ali, ukupna ulaganja stranaca u Kinu tokom prvih devet meseci, od 63,8 milijardi dolara, za 14 odsto su manja nego u istom razdoblju 2008. Kina je vodeće odredište ulagača, ali je dvocifreni privredni rast zemlje počeo da zaostaje krajem 2007. godine, kada su strane kompanije smanjile troškove pod udarom svetske finansijske krize. Mnoge su, ipak, nastavile da ulažu u Kinu, jer je održala veći ekonomski rast nego druge zemlje. Broj novih stranih ulagača povećao se za skoro 11 odsto u septembru.
Neposredna strana ulaganja ne uključuju akcije i drugu finansijsku imovinu, koja takođe privlači veliki investicioni priliv, pa su kineske devizne rezerve, najveće na svetu, dostigle krajem prošlog meseca rekordne 2.273 milijarde dolara.
Uspon poslovne aktivnosti u građevinarstvu i na tržištu nekretnina, uz istovremeni dvocifreni skok potrošnje električne energije, rast priliva stranih investicija i oporavak izvoza, povećavaju poverenje u kinesku privredu. Najnoviji povoljni pokazatelji usledili su pošto je juče obelodanjeno da je u septembru zabeležen rast kineskog izvoza i uvoza, u odnosu na prethodni mesec, a takođe i robustan skok novčane mase i kreditne aktivnosti.
Ukupno gledano, sadašnja ekonomska situacija u Kini daleko je bolja u poređenju sa dosta mračnim prognozama koje su se pojavile pre godinu dana, nakon sloma američke investicione banke Liman braders i početka najoštrije faze globalne finansijske krize. Septembarski podaci ukazuju da je trend oporavka kineske privrede "još jasniji", ocenio je ekonomista Mingao Šen, dok predstavnik ministarstva trgovine Kine Jao Đijan takođe smatra da trećoj po snazi svetskoj ekonomiji predstoji uspešno razdoblje. Jao je ocenio da će se u četvrtom kvartalu znatno popraviti i situacija sa kineskim izvozom i da bi kroz neko vreme stopa rasta eksporta mogla, posmatrano na godišnjem nivou, da bude pozitivna.
Kina je lani po vrednosti izvoza postala druga u svetu, iza Nemačke, a ispred SAD, a prema svim meritornim procenama uskoro bi trebalo da postane i vodeća globalna eksportna sila.
- Očekujemo da se stopa pada izvoza u buduće smanji i ja mislim da postoji mogućnost za pozitivan rast eksporta na godišnjoj osnovi u narednih nekoliko meseci - rekao je Jao.
Na dalje poboljšanje prilika u kineskoj privredi ukazuje i podatak da je potrošnja struje tokom septembra uvećana, prema podacima nacionalnog Saveta za elektroenergiju, za 10,24 odsto u odnosu na isti lanjski mesec. To je bio prvi dvocifreni uspon potrošnje električne energije u minulih 16 meseci.
Rojters ukazuje da je obiman vladin stimulativni paket, vredan 585 milijardi dolara, koji je počeo da se primenjuje u novembru minule godine, dosta doprineo tekućoj privrednoj ekspanziji u Kini. Taj novac je utrošen da bi se pokrenuli veliki javni radovi na infrastrukturnim i drugim objektima i podstakla proizvodna aktivnost u ključnim industrijskim granama. Privatni sektor ima sve veću u ulogu u privrednom razvoju Kine, jer sada daje više od 20 odsto ukupnih ulaganja u sektor nekretnina. Realna ulaganja u nekretnine su za tri ovogodišnja kvartala uvećana za 17,7 odsto u poređenju sa istim lanjskim periodom, saopštio je kineski zavod za statistiku.
Ekonomosti banaka Bank ov Amerika i Meril Linč tvrde da su se ulaganja u nekretnine povećala tokom minulog meseca za 37 odsto, a u avgustu za 34,6 odsto. Nivo poslovne aktivnosti u kineskom građevinarstvu je u septembru, u odnosu na isti prošlogodišnji mesec, uvećan između 55,9 i 66,5 odsto, navedeno je u izveštaju Bank ov Amerika namenjenom klijentima.
Izveštaj kineske statistike o rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem kvartalu očekuje se za nedelju dana, a sudeći prema anketi koju je Rojters obavio sa uglednim ekonomistima, najmnogoljudnija zemlja sveta je u razdoblju jul - septembar ostvarila uspon privredne aktivnosti od 8,9 odsto, prema 7,9 odsto u prethodnom kvartalu. Podaci koje je objavila holandska banka ING pokazuju da 88 odsto kineskih investitora očekuje produžetak privrednog rasta i tokom poslednjeg ovogodišnjeg kvartala.
Zajmovi kineskih banaka ove godine su, u cilju podsticanja privrednog rasta, povećani za 33 odsto, što je bezmalo za sto odsto više od 17 odsto koliko iznosi istorijski godišnji prosek. U 2010. bankarski zajmovi u Kini bi, kako se najavljuje, trebalo da rastu po stopi od 20 do 25 odsto, što znači da će biti niži nego ove godine, ali i viši od dugogodišnjeg proseka.



Serbia's Export Credit and Insurance Agency To Keep Backing 12% of Exports in 2010

Serbia's Export credit and Insurance Agency, AOFI, plans to keep supporting 12% of the country's exports next year, AOFI credit Sector Director Branko Vilotijevic said.

AOFI backed about 264 million euro ($393 million) in exports and lent Serbian exporters 65 million euro in 202 credits varying from 30,000 euro to 2.0 million euro each last year, Vilotijevic told SeeNews in an e-mailed interview.

“In the first nine months of this year we lent exporters 45.8 million euro. In 2010, we don’t expect deviation from current trends,” Vilotijevic said. Interest in AOFI services from local exporters has soared since the global crisis hit Serbia a year ago.

To qualify for short-term credits from AOFI, a company must export 300,000 euro worth of goods and services a year, to have posted a net profit in the previous year and to have signed an export deal.


“The share of locally made goods must account for 51% of total exporting value,” Vilotijevic added.

The agency, founded in 2005, has a 98% payment success rate and aims to promote Serbian exporters in cooperation with other local organisations, such as Serbia Investment and Export Promotion Agency (SIEPA).

While joining the Central European Free Trade Agreement (CEFTA) in 2007 has not helped Serbia boost its exports because Belgrade already had a free trade agreements with CEE countries, CEFTA plays a very important role for Serbian companies, Vilotijevic said.

“Serbia is one of CEFTA members that uses this agreement the most. Its trade surplus with CEFTA members amounts to about $250 million a year,” he said.

Serbia’s trade deficit shrank by 44.7% year-on-year to $4.57 billion (3.13 billion euro) in the first eight months of 2009, the country’s statistics office said earlier this week. Exports fell by 32.6% on the year to $5.19 billion through August, while imports dropped by an annual 38.9% to $9.76 billion.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta