Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Kreditori dogovorili investicioni okvir za zapadni Balkan

Evropska komisija, međunarodne finansijske institucije i članice EU složile su se oko novih sredstava za projekte na zapadnom Balkanu, posebno na sektorima infrastrukture, malih preduzeća i povećanja energetske efikasnosti


Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), EK, Evropska investiciona banka (EIB) i Razvojna banka Saveta Evrope dogovorile su se oko Investicionog okvira za zapadni Balkan za koji će zajedno obezbediti pomoć i kredite za finansiranje prioritetnih projekata. Sredstva će biti namenjena za projekte u Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji i na Kosovu, objavljeno je na sajtu EBRD.
EIB, EBRD i Razvojna banka Saveta Evrope obavezale su se da izdvoje po 10 miliona evra za tehničku i drugu pomoć, a zemlje EU i drugi donatori pozvani su da daju doprinos preko Evropskog zajedničkog fonda za zapadni Balkan kojim upravljaju EIB i EBRD.
Kada je o zajmovima reč, kreditori su se obavezali da na raspolaganje stave zajmove u vrednosti milijardu evra. U saopštenju je navedeno da će dobra priprema i planovi realizacije projekata biti uslov za dobijanje zajma. Takođe će od značaja biti da projekat doprinosi ekonomskom rastu zapadnog Balkana u procesu pridruživanja EU.
Evropska komisija do sada je dodelila 110 miliona evra za podršku finansiranju opštinskih infrastrukturnih projekata i tehničku pomoć. Ta sredstva sada su deo Zajedničkog fonda za pomoć.
Sporazum o Investicionom okviru za zapadni Balkan biće potpisan u nedeljama koje slede, navedeno je u saopštenju EBRD.



Srbija u programu EU za razvoj informatike

Ministarstvo za telekomunikacije Srbije i Komesarijat Evropske komisije za informatiku potpisaće u Briselu u petak, 23. oktobra, dokument o podršci Evropske unije Srbiji za razvoj informaciono-komunikacionih tehnologija

Program podrške razvoju politike informaciono-komunikacionih tehnologija (ICT PSP) okvirnog programa za konkurentnost i inovativnost potpisaće srpska ministarka za telekomunikacije Jasna Matić i komesarka EU za informatiku i medije Vivijana Reding.
Ukupan budžet okvirnog programa za konkurentnost i inovativnost za period od 2007. do 2013. godine iznosi 3,6 milijardi evra, a budžet informacione tehnologije 728 miliona evra. Kako je rečeno u Ministarstvu, od broja prijavljenih i odobrenih projekata zavisi koliko novca će Srbija dobiti iz tog budžeta.
Cilj programa je da pospeši razvoj vodećih tržišta informaciono-komunikacionih tehnologija, naročito u oblastima od javnog značaja, i da otvori nove poslovne mogućnosti za mala i srednja preduzeća. Kako je navedeno, ICT PSP će pomoći da se prevaziđu prepreke, pospešujući korišćenje tehnologija u oblastima visokog razvoja u sektorima od javnog značaja, kao što su zdravlje ili državna uprava.
Okvirni program za konkurentnost i inovativnost (CIP) je program Evropske unije koji ima za cilj da podstakne konkurentnost evropskih preduzeća, pre svega malih i srednjih preduzeća. Program podstiče široko korišćenje informaciono-komunikacionih tehnologija i doprinosi razvoju održivog, konkurentnog i sveobuhvatnog informacionog društva.
U novembru 2008. Srbija se priključila Programu za preduzetništvo i inovativnost (EIP).



Sutra predugovor za most Zemun – Borča

Gradske vlasti i kineski građevinski izvođač trebalo bi da potpišu predugovor. – Srbija vrlo blizu završnim razgovorima sa Kinom o dobijanju zajma vrednog 200 miliona evra

Predugovor o izgradnji novog mosta na Dunavu trebalo bi sutra da potpišu gradske vlasti i kineski građevinski izvođač, čime će dosadašnji dogovori o podizanju ovog objekta konačno dobiti i zvaničnu potvrdu. Most Zemun–Borča biće finansiran iz kredita Eksport-import banke Kine, a najavljeno sutrašnje potpisivanje predugovora prvi je od nekoliko formalnih koraka koje bi nadležni trebalo da naprave pre nego što radnici za oko godinu dana počnu da kopaju temelje za stubove nosače.

Izgradnji „kineskog” mosta prethodiće i potpisivanje konačnog ugovora sa izvođačem do kraja ove godine.Uslediće njegova ratifikacija u Skupštini Srbije sredinom 2010, usvajanje u Skupštini grada, potpisivanje ugovora o povlačenju 200 miliona evra kredita i donošenje potrebne dokumentacije da bi radovi na mostu mogli početi u oktobru ili novembru 2010. godine.

– Pregovori sa izvođačem zvanično su još u toku zbog čega ne možemo da otkrivamo detalje iz dokumenta, ali očekujemo da će do sutra biti usaglašeni svi parametri. Ovo je predugovor o projektovanju i izvođenju radova na mostu, pratećim saobraćajnicama i još nekoliko kandidovanih projekata koji su dogovoreni u sastavu pomenute investicije – rekao je za „Politiku” Aleksandar Bijelić, gradski menadžer.

Kad je reč o ugovoru o kreditiranju, potpredsednik Vlade Srbije Mlađan Dinkić rekao je da je Srbija vrlo blizu završnim razgovorima sa Kinom o dobijanju zajma vrednog 200 miliona evra. Ovaj kredit, prema njegovim rečima, Srbiji će biti dat pod veoma povoljnim uslovima.
– Otplaćivaće se u toku 15 godina, sa petogodišnjim grejs periodom i fiksnom kamatom od tri odsto. Sporazum o kreditu primeniće se sledeće godine i biće iskorišćen za most i kružni put – rekao je Dinkić.

Da podsetimo, ugovor o zajmu 200 miliona evra od Eksport-import banke Kine, kako je proletos najavljeno, sklopila bi Republika Srbija, dok bi investitor i korisnik kredita bio grad koji bi obaveze državi vraćao umanjenjem transfera iz budžeta.

– Prema gruboj računici, godišnja rata iznosila bi između 13 i 14 miliona evra, s tim što bi po 50 odsto sredstava obezbeđivali republika i grad – rekao je tada Dragan Đilas,gradonačelnik.

Na pitanje da li će, kao što je obećano, most biti završen 2013. godine, gradski menadžer je odgovorio da je grad ranije ustanovio dinamiku radova i da su rokovi nepromenljivi.

– Dinamiku radova smo uslovili u startu i nećemo je menjati. Kineski partneri moraće da je ispoštuju, jer je to usaglašena dinamika i jedino na taj način možemo da uđemo u realizaciju projekta – naveo je Bijelić.

Studija o ekonomskoj isplativosti mosta Zemun–Borča postoji, ali bi grad do početka radova trebalo da obezbedi planske uslove, usvoji Plan detaljne regulacije saobraćajnice Severna tangenta i reguliše zemljišne papire.
– Svoje obaveze povodom planske dokumentacije prestonička uprava obavlja bez obzira na predugovor sa izvođačem, jer one ne zavise ni od jedne strane sem od grada. Sigurni smo da će Beograd dobiti most – zaključio je Bijelić.

Kineski stručnjaci su prilikom poslednje posete ocenili da je za izgradnju mosta na Dunavu i pristupnih saobraćajnica potrebno oko tri godine. Gradonačelnik Đilas svojevremeno je izjavio da je dunavski most znatno jeftiniji od onog koji se trenutno gradi na Savi kod Ade Ciganlije, što znači da će veći deo kredita otići na prateću infrastrukturu i „ostale kandidovane projekte” koje je Bijelić pomenuo. Mediji su ranije spekulisali da bi trebalo kineskoj vladi ponuditi zemljište pored mosta na kome bi se gradila kineska četvrt, odnosno kompleks stanova, lokala, školskih i zdravstvenih ustanova za buduće stanovnike. Na taj način rešio bi se problem izmeštanja kineskih trgovinskih centara iz novobeogradskog bloka 70.



Budući most deo spoljnog magistralnog prstena

Novi most preko Dunava biće dugačak 1.499 i širok 29,10 metara, sa šest kolovoznih traka i dve staze za pešake i bicikliste. Dva predložena idejna rešenja predviđaju da gredu nose stubovi postavljeni u vodi, a jedno kombinaciju stubova i sajli nosača.

Kada mostZemun–Borča bude završen postaće deo spoljnog magistralnog prstena koji za ciljima izmeštanje saobraćaja iz centra grada. Severna tangenta, kako zovu ovu deonicu obilaznice, jeste put koji spaja gornji Zemun, preko budućeg mosta silazi na levu obalu Dunava, ukršta se sa Zrenjaninskim putem i ide sve do Pančevačkog puta.

Kineski most predstavljao bi i važan stepenik u projektu „Trećeg Beograda” koji predviđa intenziviranje razvoja leve obale Dunava.



Ruski kredit u puteve i pruge

Mrkonjić: Na spisku za finansiranje ruskim novcem su Prokop, železnica, autoput Horgoš–Novi Sad, obilaznica, autoput Beograd–Čačak. – Ministarka finansija Diana Dragutinović: O uslovima po kojima će novac biti pozajmljen još nije pregovarano

Ima gde da se potroši: autoput Beograd – Subotica Ruski kredit u ukupnom iznosu od milijardu dolara, od kojih je 800 miliona namenjeno za infrastrukturne projekte, a 200 za budžetsku podršku, Srbija će dobiti po povoljnim uslovima, istim kao od međunarodnih finansijskih institucija, kaže Milutin Mrkonjić, ministar za infrastrukturu. O preciznim kriterijumima i projektima koji će na taj način biti finansirani pregovaraće radna grupa Vlade Srbije, koja za nekoliko dana putuje u Moskvu.

Planirano je da u železnicu, na primer, bude uloženo 200 miliona evra. Na spisku za finansiranje su projekat Beogradski železnički čvor, odnosno završetak stanice „Beograd – Centar” u Prokopu, tehničko-putničkih stanica Zemun i Kijevo i robno-transportnog centra u Makišu. Na spisku projekata Ministarstva infrastrukture jeste i obnova pruge od Niša do Dimitrovgrada. Preostalih 500 miliona dolara koji su bili namenjeni za beogradski metro biće najverovatnije usmereni na puteve i železnicu, kaže nadležni ministar.

– Rusi su svakako zainteresovani da finansiraju metro i to će učiniti. Ali mi prvo treba da završimo projekat – kaže Mrkonjić.

Da pare iz ove tranše ne bi čekale, one će biti iskorišćene tamo gde mogu odmah da budu povučene. Ministar za infrastrukturu predlaže da oko 250 miliona dolara ode na završetak autoputa Horgoš–Novi Sad, oko 150 miliona na deo obilaznice oko Beograda od Orlovače do Bubanj potoka, oko 150 miliona na autoput Beograd–Čačak, a ostatak u jednu od pruga.

Prema rečima ministarke finansija Diane Dragutinović, o uslovima po kojima će novac biti pozajmljen još nije pregovarano. Pregovarački tim je tek formiran, prvi sastanak je održan pre dva dana, dok će drugi biti sledeće nedelje.

– Ministarstvo finansija se u periodu najveće krize likvidnosti, tražeći budžetsku podršku, obratilo za pomoć Evropskoj uniji i vladama Rusije i Kine. S ruskim ministrom finansija Aleksejem Kudrinom sastala sam se u Istanbulu i on je tada rekao da će vrlo brzo Srbiji staviti na raspolaganje 200 miliona dolara budžetske podrške. O uslovima nije razgovarano, već su formirani timovi za pregovore. Kad je o infrastrukturnim projektima reč, nadležno Ministarstvo infrastrukture već pravi listu za neophodne projekte – kaže Dragutinovićeva.

Na pitanje da li je u pregovorima bilo nekih političkih uslova, naša sagovornica ističe da nikakvi uslovi takve vrste nisu postavljeni.

Ni u trgovinskom predstavništvu ruske ambasade nije bilo moguće saznati po kojim uslovima će novac biti pozajmljen Srbiji. Rečeno nam je samo da je zajam povoljan, a da će se više detalja znati sledeće nedelje.

U ruskim medijima navodi se da je reč o zajmu od milijardu evra, a ne milijardu dolara kako ističu naši državni zvaničnici. Tamošnja štampa takođe piše kako će 350 miliona evra biti potrošeno za budžetsku stabilnost, dok će preostalih 650 biti preusmereno na infrastrukturne projekte. Opravdanje za ovu konfuziju možda leži u činjenici da se o konkretnom iznosu zajma još pregovara.

Natalija Timakova, portparol ruskog predsednika, izjavila je juče za agenciju Beta da se pregovori nastavljaju u pozitivnom tonu.

– Tokom posete Dmitrija Medvedeva Beogradu nije bilo planirano potpisivanje nikakvih dokumenata o tom kreditu. Trenutno srpska strana formuliše spisak projekata koji bi mogli biti osnova za davanje kredita – kazala je ona.

Po njenim rečima, to je uobičajena procedura u donošenju odluke o davanju kredita drugoj državi.



Vlada s optimizmom dočekuje MMF

Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Beogradu će boraviti do 4. novembra, do kada će voditi pregovore s Vladom Srbije o nastavku realizacije kreditnog aranžmana vrednog tri milijarde evra, rečeno je u Kancelariji MMF-a u Beogradu

Kako je precizirano, tehnički pregovori misije MMF-a s predstavnicima Narodne banke Srbije (NBS) i Ministarstva finansija planirani su za prvi dan boravka (22. oktobar), dok bi pregovori s predstavnicima Vlade trebalo da počnu 26. oktobra.
Predsednik Vlade Srbije Mirko Cvetković, kao i većina ministara iz ekonomskog dela Vlade, uvereni su da će se pregovori sa MMF-om završiti uspešno. Okosnica pregovora biće koncipiranje državnog budžeta za 2010. godinu, čiju je izradu Ministarstvo finansija već privelo kraju, kao i prezentiranje mera preduzetih u pravcu racionalizacije državne uprave, koju je Vlada prilikom poslednje posete MMF-a u avgustu predstavila kao svoju glavnu strategiju za smanjenje budžetskih troškova. Premijer očekuje uspešan završetak pregovora, a svoje očekivanje zasniva na dobrim pokazateljima budžetskih priliva poslednjih meseci.
Takođe, vlada je od MMF-a već dobila sugestije i predloge, koji se odnose na zakone koje je predložila u svojoj Strategiji, što zapravo ukazuje da MMF prihvata vladin princip u rešavanju budžetskog manjka. Premijer je i u nekoliko navrata naglašavao da Vlada neće predlagati povećanje poreza na dodatu vrednost (PDV).
Državni sekretar u Ministarstvu finansija Slobodan Ilić kaže daVlada ima pripremljen plan za predstojeće razgovore sa Misijom MMF-a, a jedan od predloga koji će se naći na stolu jeste i mogućnost da se izjednače godine života žena i muškaraca potrebnih za odlazak u penziju.
- U okviru reforme u oblasti smanjenja javne potrošnje razmatraju se različite opcije koje se odnose na reformu penzijskog, zdravstvenog, prosvetnog i obrazovnog sistema, tako da je moguće da jedna od opcija bude i izjednačavanje godina žena i muškaraca kada je u pitanju odlazak u penziju - rekao je Ilić.
Jedan od ciljeva reforme penzionog sistema, koja se najavljuje od 2000. godine, a na kojoj se intenzivno radi poslednjih godina, je smanjenje budžetskih izdataka i dotiranje PIO fonda koji se sada kreću oko 140 milijardi dinara godišnje, što je oko 20 odsto budžeta Srbije. Najavljeno je i preispitivanje kriterijuma za odlazak u penziju, među njima benificiranog staža za neka zanimanja, odlazak u invalidsku penziju, kao i postepeno podizanje "praga" godina starosti za odlazak u penziju.
Ilić je precizirao da će Misija MMF-a do 26. oktobra obavljati tehničke razgovore o spoljno-tehničkim podacima, kao što su statistika, trendovi, posete i razgovori po pojedinim institucijama, Zavodu za stastistuku i nadležnim ministarstvima, a da od ponedeljka počinje razgovore sa predstavnicima vlade.
- U tim razgovorima, jedan cilj je projektovani deficit od četiri odsto bruto domaćeg proizvoda za 2010. godinu sa pripremljenim merama vezanim za racionalizaciju javne potrošnje i uštede na tom planu. Drugi je vezan za promenu strukture uopšte, potrošnje i rashodne strane, tako da mnogo manje rashoda ide za tekuću potrošnju, a mnogo više za kapitalne izdatke - rekao je Ilić.
On je potvrdio da je urađen nacrt budžeta za 2010. godinu, ali nije mogao da precizira koliki su planirani prihodi i rashodi.
Državni sekretar je dodao da, što se tiče zakona o smanjenju zaposlenih u lokalnim samoupravama, koji bi prema najavama trebalo da se nađe na dnevnom redu sednice vlade ove nedelje, Ministarstvo finansija nije učestvovalo u njegovoj izradi, ali je bilo predloga da u njegovoj nadležnosti bude provera sprovođenja tog zakona.
Ministarka finansija Diana Dragutinović izjavila je ranije da je oprezni optimista. I pored toga što pretpostavlja da pregovori neće biti laki, ona je navela da je sigurna da će na kraju sporazum biti postignut. Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić je, takođe, ocenio da se situacija u zemlji poboljšala u odnosu na poslednju posetu MMF-a, koji je prognozirao da ćemo imati manje budžetske prihode nego što ćemo ih stvarno imati.
Misija MMF-a je poslednji put u Srbiji boravila od 24. avgusta do 1. septembra, kada su predstavnici te međunarodne finansijske organizacije istakli da Vlada Srbije mora da započne reforme penzionog, zdravstvenog i obrazovnog sistema i da smanji javnu potrošnju. Kako je tada izjavio šef misije MMF-a Albert Jeger, uz odobrenje MMF-a, deo preostalog kredita mogao bi da se upotrebi za finansiranje budžetskog deficita Srbije. On je tada obelodanio da je MMF tražio povećanje stope PDV-a od Vlade Srbije kako bi se pokrio deficit budžeta, ali je dobio uveravanja da za tim nema potrebe, pošto će deficit biti pokriven iz drugih izvora.
MMF i vlasti Srbije postigli su 26. marta ove godine sporazum o "stend-baj" aranžmanu vrednom tri milijarde evra koji bi trebalo da traje do sredine aprila 2011, ali i o štednji na svim nivoima u državi. Država je do sada od MMF-a povukla 800 miliona evra za jačanje deviznih rezervi.



Bill on maximum number of local administration employees adopted
At its session today the Serbian government adopted the Bill on the maximum number of employees in local administration and the Bill on amendments to the Law on civil servants.

The Bill on the maximum number of local administration employees determines the maximum number of employees in local self-government units, including city municipal bodies, institutions financed by the state budget, with the exception of educational, health and pre-school institutions. The Bill applies also to companies and other forms of organisations which have been established solely by local self-governments and which are funded from the budget.

The Bill envisages that the total maximum number of contract employees in local administration cannot be bigger than 4 employees per 1000 population, and that local self-government bodies are to decide whether to reduce the number of employees to the maximum allowed or to finance their salaries from their own funds.

The Bill on amendments to the Law on civil servants was also adopted. The proposed amendments concern the procedure of selection for executive posts, the mechanisms for monitoring and assessing performance, measures to encourage civil servants to acquire additional qualifications and procedures on disciplining of civil servants.

These amendments do not violate the three main principles of the civil servant system: professionalisation, depolitisation and career ascension system.

The government also adopted the Bill on confirming a guarantee agreement between Serbia and the European Investment Bank concerning the improvement of electrical networks by public company Eletromreza Srbije.

The government adopted the Bill on confirming the Agreement between Serbia and Switzerland on readmission of persons illegally residing in that country.

The government also adopted the Bill on confirming the agreement between Serbia and Switzerland on police cooperation in the fight against crime, the Bill on confirming the agreement between Serbia and Montenegro and the USA on the status of the International School in Belgrade, the Bill on confirming the agreement on foundation of the European organisation for public law, and the Bill on confirming the agreement between the governments of Serbia and Montenegro on transport of passengers and goods by international road transport.

At its session today the government also adopted decisions on the formation of the Council for gender equality and the Commission for standardisation of geographic names, as well as decisions on assigning pecuniary awards to members of national teams who won medals at international championships.


Call for Austrian businessmen to continue investing in Serbia

Serbian Minister of Trade and Services Slobodan Milosavljevic called on Austrian businessmen in Vienna today to continue investing in Serbia.

Speaking at an economic forum on Serbia, held at the Austrian Chamber of Commerce, Milosavljevic said that the global economic crisis has affected Serbia, but its economic potential has not been damaged.

He explained that the two most important European transit corridors pass through Serbia and Austria, which gives the two countries rights and obligations to exploit their potential.

The minister explained that Austria is a very important partner of Serbia and one of its greatest investors, and added that the two countries have a very good trade exchange.

There are over 280 Austrian companies operating in Serbia today, as well as 124 representative offices, Milosavljevic said, voicing his gratitude to the Austrian government for their donations, amounting to more than €40 million, that have helped the Serbian economy.

Minister of Environment and Spatial Planning Oliver Dulic said it was impossible to avoid the global crisis, but that the Serbian government’s key responses were to try and solve issues in public administration, remove administrative obstacles, pass laws to speed up the construction licence issuing process and invest in infrastructure.

Dulic said that Serbia needs foreign investment to develop the economy, emphasising that the government does not plan to increase taxes, but will solve budget issues through implementing savings measures.

Serbia will not give up on the construction of the transit corridors because they are the best possible investment in the time of crisis. The government will not turn a blind eye to investors’ problems, Dulic concluded.



First contracts for subsidised housing loans presented

Deputy Prime Minister and Minister of Economy and Regional Development Mladjan Dinkic today presented the first eight subsidised housing loans contracts to the loan beneficiaries.

Dinkic said that within three weeks 600 applications for subsidised housing loans were submitted to banks, of which 70 have been processed, adding that over 3,000 loans are to be approved in 2009 and 2010.

He recalled that these loans are interest-free in the first three and the last five years of the 30-year repayment period when the state will be subsidising the interest rate.

When we have approved the planned 3,000 loans, we will continue with this programme, but the loans will no longer be interest-free, the Minister explained, emphasising that local self-governments must issue construction licences faster so that more blocks of flats can be erected.

Dinkic said that these are the most favourable loans on the European market, specifying that they are currently financed by 19 banks, with the interest rates ranging from 4.9% to 5.6%. He added that this will be in force until October 2012.

The Minister noted that the Serbian government is extremely well-prepared for talks with the IMF, adding that the technical mission arrived in Belgrade today, while official talks will begin on October 26.

He also announced that an agreement on the construction of a bridge across the Danube, linking the Borca and Zemun residential areas, will be signed with a Chinese company tomorrow.

Dinkic added that Serbia needs favourable loans to cover the budgetary deficit and finance development projects.



EU, Intl Financial Institutions To Back Infrastructure, SMEs, Energy Efficiency in Western Balkans

The European Commission and international financial institutions have agreed to provide joint grant and lending facilities to back infrastructure and energy efficiency projects and small businesses in the Western balkans, the European Bank for Reconstruction and Development (EBRD) said on Wednesday.

The European Investment Bank (EIB), the bank of the European Union (CEB), and EBRD have committed themselves to making available 1 billion euro ($1.5 billion) in loans, EBRD said in a statement.

The two funding facilities will be provided under a Western balkans Investment Framework (WBIF) which will be signed in the coming weeks by the European Commission, the EBRD, the EIB, and the CEB, with the endorsement of EU Member States, the statement said.


“The objective is to pool and coordinate different sources of finance and leverage loans with grants for projects representing a priority for the Western Balkan beneficiaries,” the statement said.

The joint grant facility will contribute to financing the preparation and implementation of priority projects in the Western Balkans: Albania, Bosnia Herzegovina, Croatia, Macedonia, Kosovo (under UNSCR 1244), Montenegro and Serbia. Good preparation and a strong implementation framework are essential for projects to receive loan financing and to successfully contribute to economic growth in the Western balkans in the framework of the accession process, the statement said.

The European Commission has so far allocated some 110 million euro to support the financing of municipal infrastructure projects and technical assistance projects. This funding is now part of the joint grant Facility. The EIB, EBRD and CEB have each pledged 10 million euro for technical assistance or other grant support, in accordance with their respective internal procedures. EU Member states and other donors are invited to make grant contributions via a European Western balkans Joint Fund co-managed by the EIB and EBRD.

Croatia is expected to be granted EU membership over the next two years. Across the rest of the Western balkans, the accession process is at different stages. Macedonia expects to get a date to start EU accession negotiations in December, after the European Commission recommended the launch of entry talks earlier this month. Serbia and Bosnia each signed a Stabilisation and Association Agreement with the EU in 2008. Montenegro applied for EU membership last December.



Austrian Furniture Retailer Kika to Open 30 Mln Euro Store in Serbia Next Month

Austrian furniture retailer Kika will open a 30 million euro ($44.9 million) store in Belgrade next month.

The 11,000 square metre outlet, which will be opened on November 26, will be the largest furniture store in Serbia.

Outside its home country Kika is present in central Europe, and in Romania.



Brewery Apatinska Pivara Sees 7.4 Bln Dinars (7.9 Mln Euro) in H2 Net Profit

Serbian brewery Apatinska Pivara expects to raise its net profit to 7.4 billion dinars ($11.9 million/7.9 million euro) in the second half of the year from 7.0 billion dinars in the first half, it said.

The company, majority owned by Belgium's InBev, plans to increase its output to 1.66 million hectolitres in the second half of 2009 from 1.58 million hectolitres in the first six months, it said in a statement to the Belgrade Stock exchange (BELEX) on Tuesday. Apatinska plans to sell 1.35 million hectolitres in the local market in the second half.

The brewery plans to invest 1.46 million euro in the July-December period, down from 2.79 million euro it invested through June.


Apatinska Pivara increased sales by 4.2% in terms of volume to 3.6 million hectolitres and raised exports by 6.7% to 640,000 hectolitres last year. The company, which employs close to 1,000, can produce 4.0 million hectolitres a year. It ended last year with a net profit of 2.17 billion dinars, data from Serbia's Business registry showed.

The brewery launched exports of its Jelen Pivo brand, which accounts for 80% of its production, to Cuba last year.

Apatinska Pivara's portfolio also includes Beck's, Stella Artois and Niksicko Pivo, among other brands. Jelen Pivo is the top-selling beer in Serbia and neighbouring Bosnia.

The brewery's competitors include Jagodinska Pivara, Beogradska Industrija Piva, majority owned by a consortium of Sweden's United Nordic Beverages and Lithuanian company Alita, and the local units of Carlsberg and Heineken. It is located in the town of Apatin, in the northern province of Vojvodina.



Postanska Bank Sees 585 Mln Dinars (6.3 Mln Euro) in H2 Pre-tax Profit

Majority state-owned lender Banka Postanska Stedionica said it expects to raise its pre-tax profit to 585 million dinars ($9.4 million/6.3 million euro) in the second half of the year from 348 million dinars in the first half.

The revenue, expenditure and profit forecasts for the second half of 2009 were made considering the effects of the global financial crisis on local economy, it said in a statement to the Belgrade Stock exchange .


The bank posted 3.8 billion dinars in revenue through June with costs at 3.5 billion dinars, the statement said.

Banka Postanska Stedionica ranked as the 20th biggest out of the 34 banks operating in Serbia at the end of June with 27 billion dinars in total assets, data from central bank showed.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta