Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Ekonomisti: Ruski kredit pametno upotrebiti

Ruski kredit Srbiji od milijardu dolara je dobar i potreban, ali samo ako se pamentno upotrebi, ocenjuju državni funkcioneri i ugledni ekonomisti

Uslovi za odobravanje tog kredita, koji su u utorak dogovorili predsednici dveju država Boris Tadić i Dmitrij Medvedev, mogli bi biti poznati do kraja sledeće sedmice, rečeno je u Ministarstvu finansija. Pomoćnik ministra finansija Zoran Ćirović izjavio je da će najkasnije krajem oktobra na sastanku mešovite rusko-srpske Radne grupe u Moskvi predstavnici ruske vlade dostaviti predlog o uslovima odobravanja kredita.
Ćirović, koji je predsednik Radne grupe za zajedničku saradnju u oblastima finansija, investicija, privrede i energetike između Srbije i Rusije, naglasio je da Srbija neće po svaku cenu uzeti najavljenih oko 200 miliona dolara iz tog zajma za jačanje budžeta ukoliko oceni da su uslovi kredita nepovoljni, ili će zatražiti manju od te sume.
- Za korišćenje ruskog zajma biće predložen projekat izgradnje severnog dela Koridora 10, od Novog Sada ka Horgošu i, možda, jednim delom obilaznica oko Beograda, od Orlovače do Bubanj Potoka - rekao je Ćirović.
Ministar za infrastrukturu u Vladi Srbije Milutin Mrkonjić je ukazao da će Rusija osim već navedenih putnih pravaca verovatno kreditirati i radove na beogradskom železničkom čvoru, u čijem sastavu je i nova železnička stanica "Beograd - centar" u Prokopu. Mrkonjić smatra da je ruski kredit Srbiji "izuzetno povoljan".
Pres sekretar ruskog predsednika Natalija Timakova je juče izjavila da srpska strana sada sastavlja spisak velikih projekata koji mogu da posluže kao osnova za dodelu kredita", dok srspki ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić tvrdi da je povoljan svaki kredit koja Srbija dobije pod povoljnim uslovima.
- Svaki kredit koji se odobrava pod povoljnim uslovima je povoljan za Srbiju i za pokriće budžetskog deficita, ali i da finansira razvojne projekte - precizirao je Dinkić na konferenciji za novinare.
Ekonomista Nebojša Savić upozorava da je ruski kredit dobrodošao jedino ako se stavi u funkciju razvoja.
- Bio bih tu krajnje racionalan i kao ekonomista bi posmatrao stvar veoma jednostavno. Mi sada ne smemo da ulazimo u novi dug kako bi finansirali potrošnju. Vlada mora da izbegne zamku da, zbog toga što ima dve ponude i mogućnost da se zaduži, uđe u finansiranje potrošnje. Ta sredstva mora staviti u funkciji razvoja - istakao Savić.
Poznati ekonomski ekspert Mlađen Kovačević takođe ukazuje na neohodnost opreza ne samo kad je reč o uzimanju ruskog kredta, već i bilo kog drugog inostranog zajma. On smatra da se dalje zaduživanje zemlje može opravdati jedino ako se ta sredstva koriste za projekte koji će doneti devizni priliv.
Kovačevićev kolega, ekonomista Ljubomir Madžar, smatra da će ponuda ruskog kredita od milijardu dolara Srbiji olakšati poziciju naše vlade u tekućim pregovorima sa predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda. Madžar je ocenio da je ruski kredit "jako važna komponenta u jačanju (naše) pregovaračke pozicije".
Predsednik Privredne komore Srbije (PKS) Miloš Bugarin izjavio je da je od posebnog značaja za srpsku privredu što će se od najavljenih milijardu dolara, 800 miliona dolara, usmereni u realizaciju infrastrukturnih projekata. Bugarin smatra da bi sredstva od ruskog kredita trebalo usmeriti na projekte kao što je završetak izgradnje železničke stanice Prokop i izgradnju metroa u Beogradu.



Stabilizacija kreditne zaduženosti u Srbiji

Štetni uticaj krize na bankarski sektor jenjava, sudeći prema podacima Udruženja banaka Srbije (UBS) za prvih devet meseci ove godine, smatra Veroljub Dugalić, generalni sekretar UBS, ali dodaje da je to preliminarni zaključak i da za konačnu ocenu treba sačekati podatke za naredna dva do tri meseca

Prema podacima UBS, u septembru je došlo do zatišja u kreditnom zaduživanju kod banaka, naročito što se tiče zaduživanja građana, koje je gotovo nepromenjeno u odnosu na avgust ove godine.
- Ukupna zaduženost bila je za jedan odsto veća nego u avgustu, kada je iznosila 1,29 milijardi dinara, dok je na kraju septembra bila 1,31 milijardu. Pretpostavljam da je razlog stagnacije čekanje subvencionisanih kredita, odnosno ponude manjih stanova do 50.000 evra - kaže Dugalić.
Dug stanovništva kod gotovinskih kredita bio je manji u septembru nego u avgustu za jedan odsto i iznosio je 98,14 milijardi dinara, dok su potrošački krediti povećani za jedan odsto i iznosili su ukupno 24,46 milijardi dinara. Povećani je ukupan iznos kredita za refinansiranje za oko šest odsto, dok je dug stanovništva za stambene kredite nepromenjen u odnosu na avgust i iznosi 208,57 milijardi dinara.
- Dobar pokazatelj je i da se dospeće nenaplaćenih obaveza kod preduzeća ne povećava i iznosi 9,7 odsto i u avgustu i u septembru. Istovremeno, tendencija blagog povećanja kašnjenja građana u plaćanju kredita od 0,1 odsto mesečno se nastavlja, pa je u septembru kašnjenje iznosilo tri odsto - rekao je Dugalić.
Prema njegovim rečima, u toku sledeće godine moglo bi da dođe do kreditnog aktiviranja stanovništva, što bi automatski značilo i oporavak privrede.
- Ukoliko ishod razgovora sa MMF-om bude pozitivan, ukoliko ne bude pritisaka i turbulencija na stranim tržištima i ako se do kraja sprovedu započete mere Vlade, kao što su subvencionisani krediti za građane, naredne godine možemo očekivati povećanje zaduživanja građana kod banaka, što znači i oporavak privrede - smatra Dugalić.



Dogovoren dolazak ruske VTB banke?

U Srbiju će uskoro doći Gazprom banka, kao i ruska državna Vnještorgbank, poznatija kao VTB banka, pišu Novosti


Taj list navodi i da još nije precizirano na koji način bi ove dve velike banke ušle na naše tržište - kupovinom neke manje srpske banke ili samostalnim startom. Osim ruskih banaka, iskazana je želja i za dolaskom nekoliko ruskih investicionih fondova, ali i jedne osiguravajuće kuće.

VTB banka je druga po veličini ruska banka i članica VTB Grupe, čijim Upravnim odborim predsedava Aleksej Kudrin, zamenik premijera Putina i ministar finansija Ruske Federacije.

Svoje ćerke kompanije VTB banka ima u Frankfurtu, Beču, Parizu, Londonu i Singapuru, a pod imenom „Ruska komercijalna banka“ i u Cirihu i Limasolu. Nedavno je postala i suvlasnik moskovskog fudbalskog kluba Dinamo.



Dinkić: MMF stigao, Vlada spremna
Ministar ekonomije Mlađan Dinkić kaže da se Vlada Srbije "jako dobro" pripremila za razgovore sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF)

Misija Međunarodnog monetarnog fonda je stigla na pregovore o drugoj i trećoj reviziji kreditnog stend baj aranžmana sa Srbijom, vrednog 2,9 milijardi evra. Vlada Srbije će delegaciji MMF-a predočiti predlog budžeta za sledeću godinu sa planiranim smanjenjem javne potrošnje – na čemu ta finansijska institucija insistira kako bi Srbiji odobrila aranžman.

Ukoliko obe revizije kreditnog aranžmana budu uspešno završene, Srbija će moći od MMF-a da povuče drugu i treću tranšu kredita, u ukupnom iznosu od oko 1,4 milijarde evra, uz već uzetih 788 miliona evra.

Prema najavama Vlade Srbije, njena platforma u pregovorima s MMF-om biće da se smanji deficit budžeta sa 4,5 odsto BDP-a u 2009. na četiri odsto u 2010. godini, pri čemu ne bi povećavala poreze i PDV, ali bi istovremeno racionalizovala javnu potrošnju i smanjila budžetske izdatke. Jedan od predloga koji će biti predočen Misiji MMF-a biće i mogućnost da se izjednače godine života žena i muškaraca potrebnih za odlazak u penziju.

Državni sekretar u Ministarstvu finansija Slobodan Ilić kaže da je Vlada Srbije u prethodnoj reviziji aranžmana, u avgustu ove godine, od MMF-a prihvatila obavezu da sprovede reforme penzijskog, zdravstvenog, prosvetnog i obrazovnog sistema, kao dela obaveze da smanji javnu potrošnju i naveo da se budžetski izdaci i dotiranje PIO fonda kreću oko 140 milijardi dinara godišnje, što je oko 20 odsto budžeta Srbije.

Pregovori o drugoj reviziji aranžmana s MMF-om, krajem avgusta ove godine, nisu uspešno završeni, jer je od Vlade Srbije Fond zatražio da se započnu reforme penzionog, zdravstvenog i obrazovnog sistema i da se smanji javna potrošnja, istovremeno prihvatajući da deficit u budžetu bude 4,5 odsto BDP-a do kraja ove godine.

Misija MMF-a tada je tražila povećanje PDV-a, ali je Vlada Srbije pružila uveravanje da budžetski deficit može da pokrije iz drugih, realnih, izvora, a ne povećanjem poreza.
 
 
 
Ljajić: Očekujemo podršsku MMF-a
Ministar rada i socijalne politike Rasim Ljajić kaže da očekuje da će MMF podržati način sprovođenja socijalne politike i da ćemo od te međunarodne finansijke institucije dobiti tražena sredstva. "Nadam se da ćemo dobiti saglasnost MMF-a odnosno drugu tranšu kredita", rekao je Ljajić i dodao da će naredne sedmice razgovarati sa predstavnicima MMF-a vezano za ono što činimo u domenu socijalne politike kao i za ono što nameravamo da uradimo kroz reformu u smislu dodatnih ušteda.

Ljajić je istovremeno ukazao da izveštaji iz Svetske banke i MMF-a "govore da naša socijalna davanja nisu velika, čak naprotiv ona su ispod proseka zemalja u regionu". On je dodao da ćemo naredne godine imati povećani nominalni iznos za socijana davanja što ne znači da će ona biti veća iz prostog razloga što ćemo imati više korisnika.

Upitan da prokomentariše odredne Nacrta zakona o makismalnom broju zaposlenih u lokalnoj samoupravi, Ljajić je naveo da ne želi da govori o konkretnim rešenjima jer predlog tog pravnog akta oš nije utvrđen. On je dodao da predstoje i razgovori i sindikatima, kao što je učinjeno i prilikom donošenja Zakona o maksimalnom broju zaposlenih u državnoj upravi.

Važno je da imamo saglasnost socijalnih partnera - pre svega sindikata sa kojima ćemo razgovarati o pojedinim rešenjima, rekao je ministar rada i socijalne politike. On je naveo da se u ovom slučaju "ne radi samo o brojevima to već su u pitanju sudbine ljudi i njihovih porodica...i mi moramo da vodimo računa o njihovom stutusu".

Ljajić je istovremeno ukazao na činjenica da imamo preglomaznu administraciju ina lokalnom i na repuličkom nivou koja preti da uruši sistem i da je u toj oblasti neodrživo stanje. Suočeni smo sa velim ekonomskim problemima i "jednom crta mora da se podvuče" kako bi imali jeftiniju i efikasniju administraciju, rekao je on dodajući da to "nije baš lako postići".
 
Kako piše beogradska štampa, Vlada će navodno MMF-u predložiti da prihodi republičkog budžeta 2010. budu oko 635, rashodi oko 735, a deficit oko 100 milijardi dinara. Pozivajući se na izvore iz ministarstva finansija Politika navodi da su pomenute brojke za sada samo polazna osnova za pregovore, da bi se potom utvrdili i tačni iznosi po kojima će republički budžet definitivno i biti skrojen.

Glavni i odgovorni urednik Ekonomist magazina Milan Ćulibrk ne očekuje da će se efekti najavljene racionalizacije u javnom sektoru osetiti tokom sledeće godine, ali ipak veruje da je dogovor sa MMF-om moguć.

“Ono što ide na ruku Vladi Srbije je što je i MMF smekšao svoj tvrdi stav. Da se situacija nije promenila tako drastično kao u poslednje dve godine, ja bih već sada mogao da tvrdim da od aranžmana nema ništa i da bi MMF na kraju ovh razgovora mogao da izađe i kaže da Vlada Srbije ne ispunjava ono što je dogovoreno i da se aranžman trenutno zamrzava do daljeg”, kaže on.

“Međutim, zbog globalne krize, zbog toga što su i druge zemlje u velikim problemima zbog toga što sve zemlje u okruženju, pa i zemlje EU imaju mnogo veće deficite u svojim budžetima nego što je bilo projektovano – to Vladi Srbije na neki način olakšava poziciju u ovim pregovorima i možda se može očekivati ne tako tvrd stav MMF-a”, objašnjava Ćulibrk.
Deficit republičkog budžeta od sto milijardi dinara predstavljao bi 3,2 odsto bruto domaćeg proizvoda, dok se do sada pominjani deficit od četiri procenta BDP-a odnosi na deficit ukupne javne potrošnje, koja osim republičkog uključuje i budžet ostalih nivoa vlasti, objašnjavaju u Ministarstvu finansija za Politiku. Ako Međunarodni monetarni fond prihvati vladin predlog, budžetski manjak će biti za oko 30 milijardi dublji od ovogodišnjeg deficita.

Milan Prokopijević iz Centra za slobodno tržište ipak smatra da su veće šanse da dogovor bude postignut. „Nepraktično je govoriti šta bi moglo da se desi, iz prostog razloga što ni Srbija ni MMF u ovim pregovorima nisu bili anđeli principijelnosti. Naprotiv, sve što su uradili bilo je vrlo neprincipijelno i najverovatnije je da će se tako nešto i nastaviti. Jednom kad MMF uđe u neki projekat, veoma je veliki trošak izlazak iz njega“, navodi on.

Ćulibrk kaže da je tačno da država nije zavisna direktno od eventualnog zajma od MMF-a, kako kaže ministar ekonomije, jer te pare ne idu u budžet, nego u devizne rezerve, ali ističe da bi posledice ne potpisivanja aranžmana mogle biti vrlo pogubne po srpsku privredu.

“Mnoga gora je poruka koja bi se poslala, ako bi MMF otišao 4. novembra uz poruku ne ni ovog puta nismo postigli dogovor. To bi bila jasna poruka i potencijalnim investitorima iz inostranstva da se ovde stvari ne kreću u dobrom pravcu, da Vlada ne sprovodi dogovorenu ekonomsku politiku”, kaže Ćulibrk.

On kaže da se plaši “da bi dugoročno to bila mnogo gora posledica od toga što mi ne bi mogli da povučemo novac za devizne rezerve, koje su i onako dovoljne za odbranu kursa koji i onako miruje bez ikakve intervencije NBS”.
 
Dugalić: Pozitivan ishod pregovora

Generalni sekretar Udruženja banaka Srbije Veroljub Dugalić kaže da je uveren da će predstojeći pregovori sa MMF-om biti povoljno završeni po Srbiju i ocenio da bi to mnoglo značajno da doprinese privrednom oporavku naše zemlje u narednoj godini. On je rekao da pozitivna ocena druge i treće revizije stend-baj aranžmana neće automatski značiti povećanje kreditnog rejtinga Srbije, koji trenutno iznosi BB minus, jer to zavisi i od drugih faktora, istovremeno upozoravajući da bi neuspeh u pregovorima mogao da dovede do pada kreditnog rejtinga Srbije.
 
Bord direktora MMF-a je 15. maja odobrio stend baj aranžman Srbiji, koji će trajati do aprila 2011. godine. Na taj način je za oko sedam puta povećan prvobitni aranžman sa MMF-om, odobren Srbiji u januaru ove godine, sa 402,5 miliona evra na 2,94 milijarde evra, a do sada je NBS povukla prvu tranšu od oko 788 miliona evra, za jačanje deviznih rezervi.
 
Prema rečima guvernera NBS Radovana Jelašića, do sada nije potrošen ni jedan cent od kredita MMF-a, jer za tim nije bilo potrebe, zato što je isključiva namena deviznih rezervi obezbedjenje stabilnosti kursa nacionalne valute, a pokazalo se da je zahvaljujući monetarnim merama dinar u ovoj godini bio stabilan.
 
 


OPEK najavljuje povećanje proizvodnje

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEK) će na sledećem sastanku u decembru razmotriti mogućnost povećanja proizvodnje, ako se ispune ključni uslovi za to, izjavio je generalni sekretar tog kartela Abdala Salem El-Badri


- OPEK neće oklevati da u decembru poveća proizvodnju nafte - izjavio je on i dodao da će do odluke doći u slučaju daljeg poskupljenja "tečnog zlata", poboljšanja ekonomskog rasta i smanjenja zaliha tog energenta.
Sledeći sastanak 12-članog kartela, koji u ukupnom svetskom snabdevanju naftom učestvuje sa čak 40 odsto, održava se 22. decembra u angolskoj prestonici Luandi.
Cena nafte je u sredu na Njujorškoj robnoj berzi porasla na jednogodišnji maksimum od 82 dolara za barel zahvaljujući slabom dolaru i padu zaliha energenata u SAD.
- Ako se nastavi trend ovako visokih cena i ako se vrednost akcija vrati na normalan nivo, a dođe i do stvarnog ekonomskog rasta u svetu, siguran sam da će naše zemlje članice u decembru na sastanku u Luandi doneti odluku o povećanju proizvodnje - izjavio je El-Badri.
Prvi čovek OPEK-a je početkom ove sedmice rekao da cena najvažnije energetske sirovine između 60 i 70 dolara za barel ne bi bila dovoljna da taj kartel privuče odgovarajuće investicije.
U četvrtak je cena američke "lake" nafte za terminsku isporuku u decembru na Njujorškoj robnoj berzi pala za 90 centi na 80,48 dolara za barel, dok je prethodnog dana, zbog pada vrednosti dolara na najniži iznos od avgusta 2008, taj energent poskupeo više od dva dolara, na 81,84 dolara za barel. U isto vreme je evropska "brent" nafta na Međunarodnoj berzi petroleja u Londonu pojeftinila za 81 cent na 78,88 dolara za barel.
Evro je danas oslabio na 1,4959 dolara, pošto je noćas u jednom trenutku preskočio psihološku granicu od 1,5 dolara, dok je američka valuta ojačala sa 91 na 91,46 jena. Na pojeftinjenje "tečnog zlata" je uticao i manji rast zaliha tog energenta u SAD prošle nedelje nego što se očekivalo. Statistička služba američkog ministarstva energetike je objavila nedeljni izveštaj koji je pokazao rast zaliha sirove nafte od 1,3 miliona barela, dok su analitičari prognozirali povećanje od 2,2 miliona.
Dvonedeljni rast cene najvažnije energetske sirovine je povećao očekivanja da će rast energetskih troškova rezultirati inflacijom i navesti vlasti da smanje potrošnju u okviru stimulativnih paketa mera za oporavak privrede i da povećaju kamatne stope, što bi potkopalo globalni ekonomski oporavak.
Američki ministar energetike Stiven Ču je početkom nedelje izjavio da je cena "tečnog zlata" od 80 dolara za barel zabrinjavajuća. Berze akcija, koje od marta beleže konstantni rast, mogle bi da krenu u suprotnom pravcu ako nafta i ostale sirovine nastave da poskupljuju.
- Sigurno je da visoke cene nafte predstavljaju opasnost. Međutim, sigurno je da oporavak nije tako krhak da ne bi mogao da podnese dalje poskupljenje tog energenta od dolar ili dva - izjavio je analitičar konsultantske firme "Ekšn ekonomiks" Dejvid Koen.



Pre-contract for construction of Zemun-Borca Bridge

Minister for the National Investment Plan Verica Kalanovic and Belgrade Mayor Dragan Djilas will sign the pre-contract with the contractor, the Chinese company China Road and Bridge Corporation.

The pre-contract will be signed on the basis of the agreement on economic and technical cooperation for infrastructure construction between Serbia and China, signed on August 20, 2009 in Beijing. The construction of the Zemun-Borca Bridge and connected roads was specified as a priority project at that occasion.



Serbia Sells 1.0 Bln Dinars (10.7 Mln Euro) in 12-mo T-bills

Serbia’s Finance Ministry said on Wednesday it sold its entire offer of 1.0 billion dinars ($16.1 million/10.7 million euro) of 12-month Treasury bills at an average interest rate of 12.4%, unchanged from last week’s auction.

The average accepted price in the auction was equal to 89% of par, the ministry said in a statement.

The ministry sold 100,000 T-bills with a nominal value of 10,000 dinars each. The government securities will mature on October 20, 2010.


In the previous auction of 12-month T-bills held on October 14 the ministry also sold its entire offer of 1.0 billion dinars worth of government securities.

Serbia holds scheduled auctions of three-month T-bills every week on Tuesdays, of 12-month T-bills on Wednesdays and of six-month T-bills on Thursdays.

The next auctions of six-month, three-month and 12-month T-bills will be held on October 22, October 27, and October 28 respectively.

Serbia held its debut auction of 12-month T-bills on August 26, aiming to bridge its yawning budget gap.



Serbia Sells 2.0 Bln Dinars (21.5 Mln Euro) in 6-mo T-bills

Serbia’s Finance Ministry said on Thursday it sold its entire offer of 2.0 billion dinars ($32.1 million/21.5 million euro) of six-month Treasury bills at an average interest rate of 11.65%, down from 11.80% in last week’s auction.

The average accepted price in Thursday's auction was equal to 94% of par, the ministry said in a statement.


The ministry sold 200,000 T-bills with a nominal value of 10,000 dinars each. The government securities will mature on April 22, 2010.

In the previous auction of six-month T-bills held on October 15 the ministry also sold its entire offer of 2.0 billion dinars worth of government securities.

Serbia holds scheduled auctions of three-month T-bills every week on Tuesdays, of 12-month T-bills on Wednesdays and of six-month T-bills on Thursdays.



Serbian Retailer Delta Maxi's 9-mo Turnover Rises 15% to 57 Bln Dinars (611.6 Mln Euro)

Serbian food retailer Delta Maxi boosted its turnover by 15% to 57 billion dinars ($916.7 million/611.6 million euro) during the first nine months of 2009, it said on Thursday.

“Our turnover in Serbia totalled 57 billion dinars during the first three quarters, which is a 15% increase compared to the same period last year,” General manager Dragan Filipovic told a news conference.

Delta Maxi’s turnover in neighbouring Bosnia and Herzegovina, Montenegro, Albania and Bulgaria rose by 17% to 254.3 million euro on the year during the same period, Filipovic told the same news conference.


The company invested 9.5 million euro in sale promotions during the first nine months, Filipovic said, adding that Delta Maxi plans to invest a further 5.5 million euro by the end of 2009 towards the same goal.

The number of shoppers in Serbia grew to 97.3 million during the first nine months of this year from 90.9 million at the end of 2008, Filipovic said. The number of shoppers in Delta Maxi’s stores abroad rose to 23.9 million at the end of September from 19.6 million at the end of December last year.

Delta Maxi, which employs about 15,000 locally and abroad, has opened 17 new stores in Serbia since the beginning of this year and another eight stores in the region, Filipovic said. The company plans to open 10 more stores in Serbia and a further five in the region by the end of the year, he added.



U.S. Pharmaceutical Co Eli Lilly To Enter Serbia

U.S. pharmaceutical company Eli Lilly plans to enter the Serbian market soon.

“In these challenging times we have serious intentions to be present in Serbia by investing and opening a new office for Lilly, which is one of 10 biggest pharmaceutical companies in the world,” Philippe Prufer, Eli Lilly vice president and area director of European mid-size as well as central and eastern European markets, said a news conference in Belgrade.

The company executive did not provide a figure or a timeframe for the planned investment.


Eli Lilly already works with local partners in Serbia, offering a limited range of medical products, Prufer said.

The company had a successful cooperation with Serbia’s largest drug maker Galenika in the 1990s and has had business relations with the local unit of PharmaSwiss since 2005 and plans to further develop its local partnerships, Prufer added.

Eli Lilly, headquartered in Indianapolis, Indiana, employs approximately 39,140 worldwide. It runs research and development facilities in eight countries and manufacturing plants in 13 countries and markets its products in 143 countries.



EIB Lends Serbia 384 Mln Euro for Motorway Construction

The European Investment Bank (EIB) is lending Serbia 384 million euro ($578 million) for the construction of a motroway section, part of a trans-European transport corridor, the bank said on Friday.

The loan will finance 40% of the project cost, EIB said in a statement. The 75-kilometre section of European Union-defined Corridor X will link Grabovnica and Levosoje in southern Serbia.

The loan agreement was signed by Serbia’s Prime Minister Mirko Cvetkovic and the EIB President Philippe Maystadt in Luxembourg earlier on Friday.


"This operation is the EIB’s seventh project in the road sector in Serbia since 2000 and is also the largest single loan provided by EIB in Serbia to date," the statement said.

In June, the EIB signed four loans with Serbia worth a total of 140 million euro to support small and medium-sized enterprises (SMEs), as well as energy and infrastructure in the EU-aspiring country.

Pan-European Corridor X links western Europe with Greece over land. It stretches 2,360 kilometres across eight countries, including Serbia. Two legs of the corridor cross Serbia - leg B connects the Hungarian capital Budapest with Novi Sad and Belgrade, and leg C links Nis with Pirot and, further east, with the Bulgarian capital Sofia.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta