Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Uštede u državi na svim poljima
MMF će želeti da vidi jasnu i konkretnu računicu budžeta ne samo za sledeću godinu nego i planova na duži rok. Mi smo za to spremni i verujem da će dogovor biti postignut, odnosno da ćemo dobiti drugu i treću tranšu kredita - kaže za "Blic" Rasim Ljajić, ministar rada i socijalne politike u predvečerje pregovora sa MMF, koji počinju u ponedeljak.

- Ministarstvo rada i socijalne politike uštedeće u sledećoj godini oko dve milijarde. Od toga je oko 1,5 milijardi dinara ušteda na novom obračunu porodiljskog, koje se neće računati na osnovu poslednje plate već godišnjeg proseka. Smanjićemo izdatke za investicije u institucije socijalnog osiguranja, odnosno renoviranje i izgradnju, a dodatno ćemo uštedeti i na telefonima, putovanjima - precizira ministar.
Slobodan Ilić, državni sekretar Ministarstva finansija, koji se juče sastao na tehničkim pregovorima sa predstavnicima MMF, kaže da se pričalo o statističkim podacimaa. Kada se za sto sedne u ponedeljak, glavne teme biće, kao što je i najavljeno, manjak u državnoj kasi naredne godine, budući da je, kako kaže Ilić, Ministarstvo finansija napravilo projekciju najvažnijih budžetskih pozicija.
Ilić, međutim, nije hteo da otkrije konkretne brojke, ali je precizirao da se deficit od četiri odsto BDP odnosi na konsolidovani manjak u državnoj kasi.
- Sledeća tema biće uštede koje ćemo da napravimo, a ključne su zamrznute plate i penzije. Tu je i racionalizacija javne administracije na svim nivoima, a očekujemo i dodatnu štednju po osnovu primene novog zakona o javnim nabavkama. Na listi ušteda koje ćemo predstaviti MMF jesu i uštede na subvencijama - kaže Ilić.
Vlada će, kako ističe Ilić, razgovarati sa gostima iz Vašingtona i o ranijem predlogu reforme penzionog sistema, zdravstva i obrazovanja.

Još 300 miliona evra
Iako Srbija zajmi na sve strane, manjak u državnoj kasi ipak neće biti pokriven isključivo zaduživanjem, saznaje "Blic". Država ima oko 300 miliona evra nepotrošenih privatizacionih prihoda i deo tog novca biće iskorišćen za popunjavanje budžetskog deficita u narednoj godini.


Klijenti mogu sami da predlažu kamatne stope
Banke se uveliko pripremaju za Nedelju štednje, ali za razliku od prethodnih godina, kada su nudile više nego stimulativne kamatne stope, akcenat u svojim ponudama sada stavljaju na sigurnost uloga i nove proizvode. Tako štediša može sam da pravi računicu o tome koliko mesečno može da štedi ili da licitira jedinstvenu kamatnu stopu za svoj oročeni novac.

"Dupla štednja" je novi proizvod "Unikredit banke" koji omogućuje pripisivanje dve kamate. U praksi to znači da štediša položi novac, podigne propisanu kamatu unapred, odnosno u trenutku oročenja, a ako to želi, može tu istu kamatu ponovo da oroči. U zavisnosti od modela i perioda oročenja, nominalna kamatna stopa iznosi 8,35 odsto godišnje.
U "Sosijete ženeral" banci od ponedeljka biće otvoren sajt namenjen štedišama www.7tipovastednje.rs. Na ovoj stranici građani će moći da se informišu o svim štednim proizvodima ove banke, kao i da izračunaju koliko mesečno mogu da štede.
Ko voli da se igra, ima mogućnost da licitira na aukciji svoju kamatnu stopu za oročenje do tri meseca. Registracijom na sajtu "Folks banke" klijenti učestvuju u aukciji depozita, dajući svoje ponude koje se odnose na visinu kamate. Osoba koja ima na kraju nedelje najnižu ponudu dobija mogućnost da oroči minimum 500 evra, a najviše 50.000 evra po uslovima koje je sama ponudila. Aukcije traju u ciklusima od sedam dana, početna visina kamatne stope je 15 odsto, a svaka licitacija smanjuje kamatu za 0,1 odsto. Ova banka nudi klijentima i mogućnost da pored postojećih tekućih računa, otvore i dodatne dinarske i devizne, takozvane O2 račune. Sav novac koji se nađe na O2 računu do 20 časova biće ukamaćen sledećeg dana u osam sati ujutru, kada se prepisuje kamata. Banka garantuje za dinare kamatnu stopu od 10 odsto godišnje, a na evroštednju četiri odsto, i to u promotivnom periodu.


Za Koridor 10 oko 1,85 mlrd. evra
Beograd -- Za izgradnju Koridora 10 Srbija bi mogla da računa sa ukupnim sredstvima od oko 1,85 milijardi evra.

Od te sume već je obezbeđeno oko 1,2 milijarde od međunarodnih finansijskih institucija, 385 miliona evra bi bilo izdvojeno iz budžeta Srbije, a postoji mogućnost da vlada od ruskog kredita obezbedi oko 250 miliona dolara ili oko 200 miliona evra.

Vlada Srbije obezbedila je finansijsku konstrukciju za Koridor 10 još prošle godine u iznosu od oko 1,2 milijarde evra i do sada je potpisala skoro sve ugovore o kreditima, tako da bi do kraja godine mogla da finalizuje potrebne zajmove.

Premijer Mirko Cvetković u petak je u Luksemburgu s predsednikom Evropske investicione banke (EIB) Filipom Majstadom potpisao ugovor o kreditu od 384 miliona evra. EIB namerava da finansira i gradnju istočnog dela Koridora, od Niša ka bugarskoj granici, što će biti obuhvaćeno posebnim ugovorom, odnosno novim kreditom.

Krajem prošle godine bila je zatvorena finansijska konstrukcija za Koridor 10, kada je iznos stranih kredita i donacija procenjen na oko 1,585 milijardi evra. Bilo je dogovoreno da EIB kreditira gradnju Koridora 10 sa 600 do 700 miliona evra, Svetska banka sa 400 miliona dolara (oko 280 miliona evra), Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) sa 150 miliona evra, a vlada Grčke je obećala bespovratnu pomoć od 100 miliona evra iz Helenik plana, dok je iz budžeta Srbije je najavljeno da će biti izdvojeno 395 miliona evra, iz privatizacionih prihoda.

Krajem septembra ove godine, u Beogradu su Vlada Srbije i EBRD potpisali ugovor o zajmu za Koridor 10, u vrednosti od 150 miliona evra, za deonicu od Niša do Dimitrovgrada, čime je ta međunarodna finansijska institucija ispunila dato obećanje.

Svetska banka je s predstavnicima Vlade Srbije u julu ove godine potpisala ugovor o kreditu za panevropski koridor u iznosu od 388 miliona dolara, a ta sredstva koristiće se za izgradnju deonica od Dimitrovgrada do granice sa Bugarskom, od Grabovnice do Grdelice i od Vladičinog Hana do Neredovaca.

Ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić najavio je i mogućnost da bi od dela ruskog kredita Srbiji oko 250 miliona dolara trebalo da bude izdvojeno za izgradnju kopnenog dela Koridora 10, što bi bilo dodatnih oko 170 miliona evra.

„Sa ruskim kreditim u iznosu od 200 do 250 miliona dolara finansiraće se deonice na Koridoru 10 kod Beograda, od Orlovače do Bubanj Potoka i na severu deonica od Horgoša do Novog Sada“, naveo je Mrkonjić.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta