Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Usporavanje kineske privrede moguće od sredine 2010.

Usporavanje rasta kineske privrede moguće je od sredine iduće godine, jer sadašnji model ekonomskog rasta u toj zemlji nije održiv na duži rok, ocenio je šef azijskog odela finansijske kompanije "Morgan Stenli" Stefan Rouč

Privredni rast Kina je ubrzan tokom proteklog kvartala na 8,9 odsto, računato prema godišnjoj osnovi, podstaknut obilnim vladinim stimulativnim paketom i bankarskim pozajmicama u vrednosti većoj od bilion dolara, rekao je Rouč na finansijskom forumu koji je ovog vikenda održan u Šangaju.
"Kineski model rasta je mnogo više zasnovan na ponudi nego tražnji", kazao je Rouč, uz opasku da to nije odgovarajući obrazac ekonomske ekspanzije ne samo za Kinu već i ostatak sveta.
Rouč smatra da se u kineskoj privredi već sada uočavaju neki makro debalansi i da postoji rizik da se najmnogoljudnija zemlja sveta već polovinom iduće godine suoči sa usporavanjem ekonomskog rasta.
Kineski izvoz, koji je prethodnih godina bio glavni motor privrednog rasta, u septembru je opao 5,2 odsto u odnosu na isti lanjski period i to je bio 11 uzastopni mesec u kome je zabeležen pad eksportnih poslova.
Agencija Blumberg podseća da je centralna vlada u Pekingu početkom novembra minule godine počela da primenjuje program stimulativnih mera vredan 585 milijardi dolara, u nameri da značajno podstakne realizaciju raznih infrastrukturnih projekata, pre svega izgradnju drumskih saobraćajnica, železničkih puteva i podizanje jeftinih stambenih objekata.
Realizacija tog programa je omogućila da Kina, uprkos osetnom padu izvoza, održi visok privredni rast koji je, osim toga, u periodu januar - septembar ove godine podstican i obimnim bankarskim kreditima u vrednosti 8,67 biliona juana (1,27 biliona dolara).
U prvom kvartalu je kineski privredni rast, uprkos preduzetim merama, opao na 6,1 odsto, što je bila najniža tromesečna ekonomska ekspanzija za proteklih deset godina.
Tokom drugog tromesečja privredna aktivnost je uvećana na bezmalo osam odsto, iako je izvoz u istom periodu smanjen, prema zvaničnim podacima, 21,4 procenta.
Prema izjavama zvaničnika u Pekingu, Kina će se narednih meseci najviše fokusirati na uspostavljanje potrebnog makroekonomskog balansa, u uslovima produženog ekonomskog rasta i mogućnih inflatornih rizika.
Domaći eksperti očekuju da bi u kineskoj ekonomiji mogle da se pojave i dodatne teškoće zbog problema u upravljanju sve većim likvidnim sredstvima i "neracionalnom" strukturom zajmova.
Visoki funkcioner Regulatorne komisije za kineske banke Vang Huaging upozorava da za privredu njegove zemlje opasnost predstavlja i činjenica da je globalni ekonomski oporavak još "nestabilan i neizvestan." Huaging je na forumu u Šangaju rekao da će regulatorni organi njegove zemlje i dalje "pažljivo pratiti i kontrolisati rad domaćih banaka", a takođe i utvrđivati pravila za njihov rad.



Mrkonjić: Učešće u privatizaciji Luke Bar u interesu Srbije

Ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić izjavio je danas da bi srpska preduzeća trebalo da učestvuju na tenderu za privatizaciju dela barske luke u Crnoj Gori, zbog izlaska naše privrede na Jadransko more

Ministar Mrkonjić je u intervjuu Tanjugu rekao da je to u interesu Srbije i podsetio da je pre nekoliko dana raspisan tender za prodaju 54,05 odsto akcija barske kompanije "Kontejnerski terminal i generalni tereti" i dodelu koncesije na 30 godina, sa obavezom ulaganja.

On je rekao da su ruski privrednici već pokazali interes za ulaganje u nekoliko srpskih luka, kao i da su, u tom smislu, putni i pružni koridor od Beograda do Bara i barska luka, "neodvojiv paket".

"Rusi u ovom momentu neće da se pojavljuju na tenderu za kupovinu dela barske luke, ali se slažu sa nama i zainteresovani su za prugu Beograd-Bar i izgradnju auto puta", rekao je on.

Mrkonjić je dodao da je potrebno da se dosta novca uloži u barsku luku kako bi bila sposobna da prima i veće brodove.

Ministar je kazao da Srbija ima saglasnost Rumunije, Italije, Crne Gore, Mađarske, Republike Srpske i cele BiH, o zajedničkom tenderskom nastupu, jer su Luka Bar i pruga Beograd-Bar projektovani zajedno za potrebe cele jugoistočne Evrope.




Raspisani su i tenderi za prodaju celokupnog vlasništva kompanija "Pomorski poslovi" i "Obezbeđenje i protivpožarna zaštita", koji pripadaju Luci Bar, uz dodelu koncesija na 30 godina.

Ministar Mrkonjić je, govoreći o projektu masovne izgradnja jeftinih stanova, kazao da se "tu malo kasni" i da radna grupa koja je formirana u Ministarstvu za ekologiju i prostorno planiranje priprema projekat rešavanje tog problema.

"Taj projekat se priprema i verujem da će uskoro biti predložen Vladi Srbije i naravno usvojen i predstavljen javnosti. Do kraja godine očekujem da ćemo ući u taj projekat", procenio je Mrkonjić.

On je kazao da je "suština projekta da se krene u jeftinu stanogradnju" i da će vrednost kvadratnog metra biti između 400 i 500 evra, a da će građani biti oslobođeni nekih dažbina.

"Ovo što se sada dešava sa stambenim kreditima nije rešavanje problema naših građevinskih preduzeća i naših ljudi koji nemaju stanove. To je praktično samo saniranje investitora, koji su podigli cene stanova čim smo se dogovorili da u taj posao uđemo", rekao je Mrkonjić.

Ministar je kazao da će lokacije za izgradnju jeftinih stanova biti poznate kada ceo koncept bude gotov i da će se oni graditi u tri, četiri najveća grada u Srbiji - Novom Sadu, Beogradu i Nišu.

Mrkonjić je, govoreći o sporu sa koncesionarom Alpina-Por u Beču za izgradnju autoputa Horgoš Požega, kazao da je Srbija naplatila garanciju od 10 miliona evra.

"Srbija je realizovala naplatu garancije. Spor se vodi pred Međunarodnim sudom za arbitražu u Parizu, koji tek sledi", objasnio je ministar.

Reč je o deset miliona evra koje je konzorcijum položio kao garanciju kojom se garantuje ozbiljnost ulaska u posao sa Vladom Srbije, a spor koji se vodio pred bečkim sudom bio je paralelan i nezavisan proces od vođenja spora pred Međunarodnim sudom za arbitražu u Parizu.

Pred tim sudom u Parizu spor je pokrenut maja ove godine na inicijativu koncesionara koji traži obeštećenje za sprovedene pripremne radove i naknadu za gubitak profita.



Predsednik Turske u ponedeljak u Beogradu

Predsednik Turske Abdulah Gul u ponedeljak dolazi u dvodnevnu posetu Beogradu tokom koje će sa predsednikom Srbije Borisom Tadićem razgovarati o nizu pitanja od interesa za dve države

Predsednici Gul i Tadić će na početku posete razgovarati u četiri oka, a potom će prisustvovati potpisivanju više bilateralnih sporazuma.

Planom prve posete predsednika Gula predviđeno je i da se dvojica šefova države istog dana obrate učesnicima Poslovnog foruma, na kojem će biti razmotrene mogućnosti unapređenja dosadašnje privredne saradnje Srbije i Turske.

Na Forumu će učestvovati 40 privrednika vodećih turskih kompanija iz oblasti građevinarstva, tekstilne industrije, turizma i drugih oblasti, najavljeno je iz Privredne komore Srbije.

Gul i Tadić će u utorak posetiti Kapelu mira u Sremskim Karlovcima i Petrovaradinsku tvrđavu u Novom Sadu.

Po povratku u Beograd, predviđeno je da predsednici učestvuju na sastanku "Ekonomski razvoj Sandžaka".

Predsednik Turske je u intervjuu za Tanjug poručio je da je strateško partnerstvo dve države zajednički i dostižan cilj i naglasio da Srbija ima ključnu ulogu za stabilnost, bezbednost i prosperitet na Balkanu.

"U poziciji u kojoj se nalazimo nameravamo da odnose usmeravamo i vodimo ka cilju strateške saradnje. Taj cilj je zajednički i dostižan, jer uprkos tome što nam se granice ne dodiruju, Srbiju uvek posmatramo kao suseda. Upravo je to glavna poruka koju ću za vreme posete preneti mom prijatelju, predsedniku Tadiću i srpskim zvaničnicima", istakao je Gul u intervjuu Tanjugu uoči prve posete Srbiji otkako je stupio na predsedničku dužnost.

Tursku zemlju sa blizu 75 miliona stanovnika, koja geografski spaja Evropu i Aziji, pojedini stručnjaci klasifikuju kao razvijenu zemlju i regionalnu silu.

Ta zemlja je tesno intergrisana sa Zapadom kroz članstvo kao što su Savet Evrope, NATO, Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i Grupa 20 (G-20) najrazvijenijih zemalja i velikih država koje se najbrže razvijaju.

Turska je kandidat za prijem u Evropsku uniju (EU) i sa najvećom i najuspešnijom regionalnom integracijom u svetu je počela pregovore 2005. Inače je Turska uspostavila veze sa Evropskom ekonomskom zajednicom (EEZ), prethodnicom EU još 1963, i oformila Carinsku uniju 1995. Turska ima i tesne kulturne, političke i privredne veze sa zemljama na Istoku, naročito na Bliskom istoku i u Aziji, kroz udruženja kao što je, na primer, Organizacija islamske konferencije (OIC).

Istovremeno, Turska je jedna od malog broja zemalja sa predominantnim muslimanskom stanovništviom koja ima diplomatske i druge razgranate veze sa Izraelom.

Mereno po nominalnom ukupnom društvenom proizvodu (GDP) koji je, procenjuje se, 2008 izneo gotovo 730 milijardi dolara, Turska je 17-ta po veličini privreda u svetu.

Između 2002. i 2007. stopa rasta turskog GDP je u proseku iznosila 7,4 odsto, jedna od najviših u svetu u tom periodu.

No, u ovoj godini privreda Turske trpi posledice svetske finanijske krize i prema podacima ministarstva finansija u Ankari budžetski deficit je u prvoj polovini 2009. dostigao 23,2 milijarde lira (15 milijardi dolara), 13 puta više nego godinu dana ranije.



Cilj niska inflacija i stabilan dinar

Da nije mera koje sprovodimo, sledeće godine bismo imali 180 umesto 128 milijardi dinara deficita


Razgovori sa Međunarodnim monetarnim fondom su počeli u dobrom tonu, a težište je na dugoročnim reformama. Mada je na početku pregovora rano govoriti o detaljima, može se reći da u ovom trenutku MMF najviše pažnje posvećuje pitanju racionalnog upravljanja javnim finansijama koje treba da obezbedi makroekonomsku, cenovnu i stabilnost kursa. Ovoga puta, fokus je na uspostavljanju balansa u javnim finansijama.

Ovako Vuk Đoković, državni sekretar u Ministarstvu finansija, gleda na nastavak septembarskih pregovora sa misijom MMF-a, koja je ove nedelje stigla u Beograd, kako bi u narednih desetak dana ocenila koliko Srbija ispunjava uslove za povlačenje ostataka novca iz kreditnog aranžmana sa ovom finansijskom institucijom.

Kako će Vlada Srbije ubediti vašingtonske finansijere da je ono što predlažete održivo?

Program vlade je solidna platforma za razgovore i ona ima kratkoročnu komponentu – predložene mere štednje uz istovremeno obezbeđivanje stabilnih uslova privređivanja (niska inflacija i stabilan kurs) i dugoročnu komponentu – kontinuirano smanjenje deficita iodgovarajuću reformu i podizanje efikasnosti penzionog, obrazovnog i zdravstvenog sektora.

Čime ćemo ubediti MMF da će opredeljenje sa papira biti pretočeno u praksu, kada jedan ministar otvara nove umesto da gasi prekobrojne škole, a drugi odmahuje rukom na pitanje o racionalizaciji?

Vlada je Skupštini predložila zakone o racionalizaciji broja zaposlenih u republičkoj i lokalnoj administraciji i time dala primer štednje. U obrazovanju i zdravstvu taj posao traži više vremena i promišljanja. Rešenje nije u agresivnom smanjivanju broja zaposlenih ako bi to ugrozilo kvalitet usluga koje ovi sektori pružaju, već u planiranoj racionalizaciji. Cilj je da se ti sektori učine efikasnijim, a deficit dugoročno održiv.

Ali iz pripremljenih osnovnih budžetskih stavki, koje su deo platforme za pregovore, ne vidi se neko veliko stezanje kaiša? Rashodi i deficit su veći, a prihodi manji od ovogodišnjih, planiranih rebalansom?

Ne bih se složio sa vama. Treba na drugačiji način pogledati vremenski horizont i strukturu izdataka. Na jednoj strani imamo penzije i plate koje će ostati zamrznute, kao i smanjivanje administracije, što će svoj puni efekat dati u narednim godinama. Istovremeno, na drugoj strani imamo povećanje nekih troškova, recimo za veći broj penzionera i nezaposlenih, za socijalna davanja, što je bilo neminovno. Dakle, kada sve uzmete u obzir, ponašali smo se i racionalno i štedljivo.

Pa koliko se uštedelo? Šta ćete reći MMF-u, šta se smanjuje da bi se pokrila razlika zbog većih troškova i manjih prihoda usled krize?

Kada ne bismo sprovodili mere koje sprovodimo, mi bismo sledeće godine imali deficit od šest odsto BDP-a – oko 180 milijardi, a imaćemo deficit oko četiri – odnosno 128 milijardi dinara.

Na osnovu kojih revidiranih makroekonomskih parametara ste pravili budžetski ram za narednu godinu?

Između ostalog, na rastu bruto domaćeg proizvoda od 1,5 odsto, inflaciji od oko sedam odsto, prilično stabilnom kursu koji neće mnogo varirati u odnosu na ovogodišnji nivo…To su polazneosnove, ali taj okvir ćemo ovih dana tek usaglašavati sa MMF-om.

Kako će država pokriti traženi deficit od oko četiri odsto, odnosno budžetski manjak od 3,2 odsto BDP-a?

Ovogodišnji deficit se pokriva bez problema, javna plaćanja se realizuju u zakonskim rokovima, a u idućoj godini računamo na preneta neutrošena sredstva iz ove godine i na još 200 miliona evra od EU, dodatna sredstva Svetske banke, deo od MMF-ovih 600 miliona dolara, koji neće biti sada potrošen, deo iz ruskog kredita… Postoji mogućnost da se i sa Kinom razgovara o budžetskoj podršci…

Koliko će to novo zaduživanje povećati javni dug u sledećoj godini?

Za oko četiri procenta – na oko 34 odsto BDP-a. Ali to je uobičajena ekonomska politika u godinama krize.

Šta ćete reći MMF-u na temu reforme javnih preduzeća?

Sada je fokus na fiskalnoj politici. Njima je bitna kontrola isplata plata u javnim preduzećima i na tome se mora raditi u narednom periodu. Neka javna preduzeća su pripremljena za privatizaciju i treba okončati taj proces. To ne znači privatizaciju za sve. Neka od preduzeća prvo treba da prođu kroz proces restrukturisanja, poboljšanja upravljanja, liberalizacije…

Računate li na prihode od prodaje nekih javnih i kompanija u državnom vlasništvu za pokriće deficita u narednoj godini i od kojih?

Sa sigurnošću, od prodaje „Galenike”.

MMF je insistirao i na smanjenju državne pomoći privredi, strategiji privatizacije javnih komunalnih preduzeća, rešavanju pitanja prinudne naplate potraživanja….

Sada je najbitniji dogovor o deficitu koji obezbeđuje makroekonomsku stabilnost. Na nama je da odlučimo na koji način ćemo preraspodeliti javnu potrošnju i postići balans. Sve drugo su preporuke.

A ako ipak MMF ne uverite u svoje računice, ako ne uspete da zatvorite konstrukciju, i ako se mora ići na povećanje poreza, uključujući i PDV?

Naša platforma ide u smeru racionalizacije troškova i kontrole rashoda i na povećanje prihoda boljom naplatom, a ne uvođenjem novih nameta. Ipak ni druge mere ne treba isključiti. Tone govorim zbog toga što mislim da sadašnja platforma nije dobra i održiva, već zbog toga što je ova finansijska kriza i pronalaženje najefikasnijeg izlaska iz nje u izvesnoj meri nepoznanica i za sam MMF i za zemlje pregovarače.

Kada će biti predložen Zakon o fiskalnoj odgovornosti i šta će on zapravo doneti?

Ministarstvo je naklonjeno takvom rešenju, jer smanjenje učešća javne potrošnje nije ostvarivo ukoliko svi u vladi nisu posvećeni disciplinovanom smanjivanju troškova. Taj zakon je važan jer obezbeđuje mehanizam za racionalno upravljanje javnim finansijama, između ostalog tako što se pre ulaska u budžetski proces određuje nivo deficita i rashoda koji ne sme biti prekoračen. Na tom zakonu se radi i očekujem da će biti predložen do kraja godine, kako bi se primenjivao već na budžet za 2011.

Hoće li biti rebalansa ovogodišnjeg budžeta i kada?

Da, ali on će biti tehničke prirode, da bi se uvažila realnost, odnosno činjenica da naši prihodi koje smo, s proleća, zajedno sa MMF-om projektovali, nisu onoliki koliko smo tada procenili da će biti.



Nastavljaju se pregovori sa MMF

Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i delegacija Srbije počeće sutra u Beogradu zvanične razgovore o reviziji kreditnog stend baj aranžmana od 2,9 milijardi evra

Kako je agenciji Beta ranije rečeno u stalnom predstavništvu MMF-a u Srbiji, predstavnici Misije, koju predvodi Albert Jeger, boraviće u Beogradu do 4. novembra. Ministar ekonomije Mlađan Dinkić izjavio je da se Vlada Srbije "jako dobro" pripremila za razgovore sa Međunarodnim monetarnim fondom.

Misija MMF-a počela je posetu Srbiji 22. oktobra tehničkim razgovorima u Narodnoj banci Srbije. Ti razgovori prethode reviziji kreditnog aranžmana i vezani su za prikupljanje podataka i sagledavanje tekućih makroekonomskih, platnobilansnih i monetarnih kretanja.



O budžetu za 2010. godinu


Prema informacijama iz Ministarstva finansija, sa MMF-om će se razgovarati o budžetu za narednu godinu. Beogradski list Politika objavio je da će Vlada Srbije MMF-u predložiti da deficit republičkog budžeta u 2010. godini bude 100 milijardi dinara, na osnovu prihoda od 635 milijardi dinara i rashoda od 735 milijardi dinara.

Deficit republičkog budžeta od 100 milijardi dinara predstavljao bi 3,2 odsto bruto društvenog proizvoda, dok se do sada pominjani deficit od četiri procenta BDP-a odnosi na deficit ukupne javne potrošnje, koja osim republičkog uključuje i budžet ostalih nivoa vlasti.

MMF je tokom razgovora o reviziji aranžmana u avgustu zahtevao da deficit bude 3,5 odsto.



Sedam puta veći kredit

Ukoliko revizije kreditnog aranžmana budu uspešno završene, Srbija će moći da povuče drugu i treću ratu kredita, u iznosu od oko 1,2 milijarde evra. Misiji MMF-a Vlada namerava da predoči predlog budžeta sa planiranim smanjenjem javne potrošnje kroz zamrzavanje plata u javnom sektoru, smanjenje broja zaposlenih u državnoj administraciji i smanjenje troškova za nabavku robe i usluga.

Odbor direktora MMF-a je 15. maja 2009. godine odobrio kreditni stend baj aranžman sa Srbijom, koji će trajati do aprila 2011. godine. Time je za oko sedam puta povećan kredit koji je MMF odobrio Srbiji u januaru 2009, sa 402,5 miliona evra na 2,94 milijarde evra. Srbija je do sada dobila prvu tranšu od oko 788 miliona evra.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta