Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Evropsko tržište se usporeno oporavlja

Tržišta kapitala u Evropi se oporavljaju, ali još neko vreme to će činiti malim koracima, barem dok se ne pojavi siguran pokretač, smatraju berzanski analitičari u Evropi. Ulagači proučavaju izveštaje kompanija, a posebnu pažnju ponovo počinju da usmeravaju ka novim i važnim makroekonomskim podacima, tumače analitičari

Evropski berzanski indeksi su u petak protekle nedelje ojačali, poduprti dobicima u sektoru banaka i rudarske industrije, a od kompanija koje su posebno ohrabrile ulagače izdvajaju se "Danon" i "Volvo". Londonski indeks Ftse u takvom okruženju je ojačao za 1,1 odsto, na 5.265 bodova. Na dobitku nešto manjem od jedan odsto bio je frankfurtski DAX, popevši se na 5.815 bodova.
Među većim dobitnicima u toku protekle nedelje bile su banke i osiguravajuće kompanije. Akcije HSBC-a ojačale su za 1,2 odsto, "ING grupe" za tri posto, a Banco Santandera za jedan odsto.
Ojačale su i akcije rudarskih kompanija s obzirom da su cene metala porasle u uslovima pojačane potražnje za robama, izazvane slabljenjem dolara. Kompanije "Rio tinto", "Anglo Amerikan" i "Ekstrata" redom su zabeležile rast cena hartija od 2,1 do 2,9 odsto. Od pojedinačnih dobitnika isticao se "Danon", čije su akcije ojačale za 2,6 odsto. Ovaj gigant prehrambene industrije objavio je da su snižene cene i intenzivnije oglašavanje ubrzali prodaju svežih mlečnih proizvoda u trećem tromesečju ove godine, a pored toga, izrazio je i optimizam u vezi s poslovanjem iduće godine.
Značajniji dobitnik zabeležio je i "Volvo", nakon što je objavio izveštaj o manjem gubitku nego što se očekivalo. Time je umirio bojazni ulagača da će morati da prikuplja sveži kapital od ulagača, pa su mu akcije skočile gotovo pet odsto.
Od makroekonomskog pokazatelja, prošle nedelje svakako se isticao onaj iz Velike Britanije. Iskazan je neočekivan pad privrednih aktivnosti od 0,4 odsto u trećem tromesečju, što je prigušilo nade u skori izlazak iz duge recesije.
I indeks Tokijske berze Nikei ojačao je za 0,15 odsto, završivši ovonedeljno poslovanje na 10.282 boda.



Počinju pregovori sa misijom MMF-a

Ministri Vlade Srbije danas će započeti pregovore sa misijom Međunarodnog monetarnog fonda o nastavku kreditnog aranžmana, pri čemu će glavne teme biti budžet za 2010. i mere koje država namerava da preduzme u cilju smanjenja javne potrošnje

Vlada će tražiti da budžetski deficit u sledećoj godini bude četiri odsto, odnosno 120 do 130 milijardi dinara, u šta su uključeni i manjkovi lokalnih samouprava i fondova, dok bi deficit republičkog budžeta trebalo da bude oko 100 milijardi dinara. Kako bi MMF odobrio nastavak aranžmana, vlasti će morati da pokažu da mogu da finansiraju toliki deficit i da ostvare dovoljne prihode, odnosno uštede, kako bi u budućnosti Srbija mogla da vraća brojne kredite kojima namerava da pokrije taj manjak. Prethodni pregovori sa MMF-om nisu završeni dogovorom upravo zbog toga što država nije imala spremne kredibilne mere za ostvarenje ušteda, zbog čega ta međunarodna institucija Srbiji nije odobrila povlačenje druge tranše kredita, već je nastavak pregovora odložen, tako da će se sada pregovarati i o drugoj i o trećoj tranši. Ako se razgovori ovog puta završe uspehom, Srbija će moći da povuče oko 2,2 milijarde evra. Nastavak kreditnog aranžmana je i uslov za dobijanje kredita Svetske banke od 200 miliona dolara za ovu i još toliko za narednu godinu radi podrške budžetu, kao i kredita Evropske unije od 200 miliona evra, takođe za budžet.

Među reformama koje će Vlada predložiti MMF-u nalazi se smanjenje državne administracije za 2.800 ljudi, otpuštanje 5.648 zaposlenih u lokalnim samoupravama, reforma penzijskog sistema putem povećanja starosne granica za penzionisanje žena i pooštravanja uslova za prevremeno penzionisanje, a promeniće se i način obračuna naknade za trudnice, tako da se umesto poslednje isplaćene zarade u obzir uzme poslednjih 12 plata, kako bi se izbegle zloupotrebe. Misija MMF-a u Beograd je stigla 22. oktobra i do sada je završila tehničke pregovore sa Narodnom bankom Srbije i Ministarstvom finansija.



Rusija (ne) čeka srpske građevinare
Sa trenutnom operativom srpski građevinari mogu da izvezu radove u vrednosti od 2,5 milijardi dolara, od čega bi pola otpalo na Rusiju
 

Ruska federacija se, gotovo po pravilu, navodi kao Eldorado koji bi srpskoj privredi trebalo da donese ogromno tržište, a državi veliki devizni priliv. Takvom stavu duva vetar u leđa uz pomoć i najnovije izjave potpredsednika srpske Vlade Božidara Đelića, na susretu ruskih i srpskih privrednika u PKS, da se "sada otvara mogućnost i da se srpske firme, naročito iz oblasti građevinarstva, probiju na ruskom tržištu", tj. "da grade velike sportske objekte u Sočiju". Optimizam, međutim, kvari činjenica da i pored posebnog sporazuma sa Rusijom, ova zemlja se nalazi tek na osmom mestu naših spoljnotrgovinskih partnera.
Kako kažu upućeni, srpski građevinci imaju potencijal u inostranstvu i mogli bi da u zemlju unesu oko 2,5 milijardi dolara od čega bi polovina došla iz Rusije. Poređenja radi, Turska, u kojoj država značajnije pomaže izvoz građevinara, godišnje po tom osnovu zaradi 26 milijardi dolara. Ključni problem je bolja organizacija nastupa.
Prema rečima Gorana Rodića, sekretara Udruženja za građevinarstvo pri PKS, našim firmama nedostaju kapaciteti za zanatske i završne radove, a mnogo bolje bi bilo da se posao ugovara u paketu. Kao potencijalno dobro tržište i on vidi Letnje olimpijske igre u Sočiju, gde postoji velika potražnja za kvalitetnim objektima. PKS će stoga pokušati da objedini naše građevince, a prema rečima Rodića, nekada su se ti poslovi završavali vezanom trgovinom.
- To i sada stoji kao mogućnost, za građevinske radove mogli bi da se dobiju gas, nafta, mašine... - kaže Rodić.
Prema rečima Branislava Grujića iz kompanije "PSP farman", koja je više godina prisutna i na ruskom tržištu, za širi nastup naših građevinskih firmi mora kao prvo da postoje velike firme koje mogu da preuzmu na sebe ulogu glavnog izvođača. To su nekad bile naše firme tipa "Rad","Trudbenik","Komgrap"... Danas je od njih jedino aktivan "Energoprojekt".
Rusija i dalje raspisuje za velike projekte tendere na glavnog izvođača, koji izvodi, koordinira i garantuje ceo proces izgradnje objekta, mnogo puta sa paralelnim projektovanjem i izvođenjem. To su firme koje ugovaraju, daju garancije i organizuju ceo proces i koje su pokretač ostatka građevinske industrije, specijalizovanih podizvođača, kao i proizvođača građevinskih materijala.
- Kako mi više nemamo firme takvog profila koje bi bile centar za pokretanje ostatka industrije, jedino kako država može da pomogne je formiranje takve strukture ili na osnovu neke od starih firmi koja još nije privatizovana - kaže Grujić.
U Srbiji, prema njegovom mišljenju postoje specijalizovani podizvođači koji su visoko profesionalno organizovani i imaju mogućnost da rade na tom tržištu, pod uslovom da postoji lider koji će im otvoriti deo posla koji je njihova specijalnost. Ali, da se ovo ne bi pretvorilo u izvoz jeftine radne snage treba ugovarati objekte sa visokim stepenom tehnološkog opremanja, poput hotela, bolnica, kongresnih hala...
Grujić kaže da je teško dobiti pomoć od države koja ne investira u Rusiju, ili njene firme ne investiraju u Rusiju, i koja bi kroz takve aranžmane mogla angažovati svoju operativu. U drugim segmentima pomoć je teško i tražiti, jer ona je vezana za sposobnost firmi da rade na stranim tržištima.
- Naše firme ne rade više ni u arapskim, afričkim ili nekim drugim zemljama, pa niko ne traži razloge zašto. A ti razlozi su više u nama, a ne u tim zemljama - kaže Grujić.
Ipak, država bi garancijama za praćenje izvođenja poslova i subvencijom plata radnika koji rade u inostranstvu mogla da pomogne onim firmama koje nastupaju kao srpske kompanije.
 
 
 
Afrika triput milija
Građevinska preduzeća iz Srbije ugovorila su prošle godine građevinske radove u inostranstvu u ukupnoj vrednosti od 15,5 milijardi dinara. Najviše novih poslova ugovoreno je na tržištu Evrope, u ukupnoj vrednosti od 8,6 milijardi dinara, od čega najviše u Crnoj Gori (4,9 milijardi) i Rusiji (3,3 milijarde).

Najveću vrednost prošle godine imali su radovi koje su srpski građevinari izveli u Africi - 3,8 milijardi dinara, od čega najviše u Ugandi, za 2,8 milijardi. Vrednost izvedenih radova u Evropi bila je oko 3,7 milijardi, a najviše je urađeno u Crnoj Gori, za 2,3 milijarde i Rusiji za, 1,1 milijardu dinara.


Važne lekcije krize

Tranzicija se ne može graditi samo na pozajmljenom novcu i očekivanjima da će strane investicije i doznake stalno da pritiču

Svetska ekonomska kriza je otkrila sve strukturne slabosti i manjkavosti unutrašnjih ekonomskih politika zemalja centralne, a naročito jugoistočne Evrope, uključujući tu i Srbiju, bila je glavna teza prezentacije koju je minule nedelje, na tribini u vašingtonskom Vudro Vilson centru izneo dr Jens Bastjan, nemački ekspert čija je specijalizacija upravo naš region. Bastjan je angažovan kao viši istraživač pri Helenskoj fondaciji za evropsku i međunarodnu politiku u Atini i rado se odazvao predlogu da za „Politiku” obrazloži ono do čega je došao proučavajući najnovija zbivanja na ekonomskom frontu u našem delu sveta.

Kako je kriza pogodila zemlje centralne i jugoistočne Evrope? Šta su zajedničke karakteristike?

Zajedničko je da je kriza sve zemlje ovog regiona najviše pogodila u 2009, i da će, za većinu, biti preneta i u 2010. Njena glavna karakteristika je dramatičan pad bruto nacionalnog proizvoda. Zemlje čije su ekonomije rasle u poslednjih pet-šest godina u proseku između pet i šest odsto, u nekim slučajevima i više, sada su suočene sa situacijom da, na primer, u Rumuniji MMF predviđa ekonomski pad od 8,5 odsto za 2009.

Prognoza nije mnogo bolja ni za Srbiju, očekuje se pad BNP-a između četiri i pet odsto. To je veoma dramatičan zaokret, kako u apsolutnim brojkama, tako i po učinku na realnu ekonomiju, na svakodnevnoj osnovi, bilo da je reč o kupovnoj moći, platama, penzijama, investicionim kapacitetima... Nije zato čudno što su sve zemlje regiona bile prinuđene da traže stranu pomoć, jer nisu mogle da samo iz domaćih izvora obezbede resurse za suočavanje sa ovom krizom.

Znači li to da za krizu nisu bile adekvatno institucionalno pripremljene?

Iskustvo iz poslednjih meseci je povod za veliku zabrinutost, jer je pokazalo da ove zemlje nisu u poziciji da se, sa stanovišta budžetskih resursa ili raspoloživosti priliva stranog kapitala, sa krizom suoče same... Kapaciteti su im se u ovom pogledu pokazali nedovoljnim, što se vidi i po tome što su vlasti u početku odbijale da se suoče sa svom težinom novonastalih problema, pa je antikrizni mehanizam počeo da dejstvuje prilično kasno. Međunarodna zajednica im je posle toga poslala veoma jasnu poruku, u oktobru prošle godine, intervencijom u Mađarskoj – da ove zemlje imaju „bezbednosnu mrežu” na raspolaganju, ali da ona nije jeftina i da je prate uslovljavanja.

Poručeno je i da će međunarodna pomoć ipak stići onima kojima je neophodna, i to se, od oktobra prošle godine, i dogodilo u osam zemalja centralne, istočne i jugoistočne Evrope.

Očigledno je da je u takvoj situaciji ulogu vatrogasca i službe hitne pomoći preuzeo MMF. Šta je sa pomoći EU?

Metafora „vatrogasne brigade” je sasvim adekvatna. Ono što je, međutim, bilo najvažnije, to je da je pomoć bila brza i da je bila koordinirana. Naglasak je pri tom na koordinaciji i saradnji. MMF svoj program krizne pomoći nije primenio sam.

Uzmimo primer Srbije. U vašem slučaju, MMF je pozvan prvo u januaru, a zatim u martu ove godine. Vaša centralna banka i Ministarstvo finansija nisu videli alternativu MMF-u, jer su se suočili sa trenutnom krizom likvidnosti, pošto su budžetski resursi i priliv stranog kapitala početkom godine počeli naglo da presušuju.

MMF se složio da otvori kreditnu liniju u dve faze, ali je Srbija otkrila, na svoje veliko žaljenje, da je jedina opcija bio baš MMF, ali ne i EU. Tako je stvorena jedna nova situacija koja nudi i neke prilično važne lekcije, ne samo za vas. Konkretno, dok su MMF, IBRD i EU veoma proaktivni i spremni da intervenišu kad su u pitanju potrebe članica EU, zemlje koje su izvan suočavaju se sa sasvim drugačijim izazovima. One moraju da pregovaraju isključivo sa MMF-om, uz uslove komercijalnog zaduživanja, što je skupo, nemajući pri tom na raspolaganju iste pogodnosti kao članice EU – Mađarska, Rumunija ili Bugarska.

EU jeste Srbiji priskočila u pomoć, podrškom budžetu i otvaranjem kreditne linije, ali to je, po značaju i obimu, veoma bledo u poređenju sa onim što je Srbiji na raspolaganje stavio MMF.

Srbiji je u pomoć priskočila i Rusija?

To je iznenađujući element koji se zbio nedavno, u septembru – da je Srbiji otvorena kreditna linija od strane ruskog Ministarstva finansija, u iznosu od 1,46 milijardi dolara. Ovo je, kad je Srbija u pitanju, bila treća intervencija koja je došla spolja. Beograd je morao da se obrati Moskvi, jer bi kucanje na vrata MMF-a po treći put bilo politički veoma delikatno. To bi tamo otvorilo i pitanje sposobnosti srpske vlade da upravlja krizom, što proizlazi iz činjenice da stranu pomoć tražite tri puta u roku od devet meseci. Bilo bi postavljeno i pitanje zašto niste u stanju da sredite stvari u sopstvenoj kući. Sama po sebi, činjenica da je pomoć tražena od Rusije govori i o težini finansijske krize sa kojom se suočava Beograd.

U ovoj krizi nije bilo od velike pomoći prisustvo, ne samo u Srbiji, velikih stranih banaka, pre svega onih iz Grčke i Austrije?

I grčke i austrijske banke su u regionu, pa i u Srbiji, iz poslovnih i geografskih razloga, blizine tržišta. Grčka se srpskom tržištu okrenula u sasvim ranoj fazi i počela da investira još sredinom devedesetih postavši time lider u sektoru stranog komercijalnog bankarstva.

Austrijske banke su došle ocenivši, posle dobrog iskustva u centralnoj Evropi, bankarsko tržište u jugoistočnoj Evropi „obećavajućim”. Ono to i jeste bilo, sve do kraja 2008, kada je kriza počela da utiče i na ceo sektor komercijalnog bankarstva u zemljama kao što je Srbija. Glavna promena koju je donela kriza bio je prestanak dotoka stranog kapitala, ali i finansije koje su na raspolaganje svojim filijalama u Srbiji dotle stavljale matice u Grčkoj i Austriji.

To je veliki problem ne samo za Vladu Srbije, nego i za one kojima je danas neophodan dodatni kapital, na primer mala i srednja preduzeća, koja se sada suočavaju sa velikim teškoćama da obezbede kredite iz grčkih ili austrijskih banaka pod uslovima koje mogu sebi da priušte.

Podaci pokazuju da presušuju i doznake gastarbajtera u matične zemlje. Kakve su posledice toga?

Te doznake su bile važan deo deviznih bilansa u svim zemljama istočne i jugoistočne Evrope, uključujući i Srbiju, gde je to pokrivalo 14 odsto budžeta za 2008. Danas, zbog krize, bez posla ostaju i gastarbajteri, pa manje i šalju kućama. Pošto su doznake važan ekonomski faktor, kako u kućnim budžetima tako i u vladinim bilansima, i pošto njihov dotok nije više zagarantovan kao pre, to stvara dodatne probleme na svim pomenutim nivoima.

Šta bi, na kraju, bila glavna lekcija koju je zemljama regiona donela ova kriza?

To je lekcija koja mora da bude naučena, premda je veoma teška: ne možete svoju tranziciju da sprovodite tako što ćete je finansirati samo zaduživanjem, ne možete model svog ekonomskog rasta da zasnivate samo na očekivanjima da će strani kapital stalno da pristiže. Zbog toga je kriza, koja je počela na drugom kraju sveta, odmah počela da pogađa i ove zemlje, jer su strane banke prestale da pozajmljuju, strani investitori da investiraju, a potrošači da troše... Kad se suočite sa ovakvom kombinacijom, vaša tranzicija je izložena velikom riziku...



Business Council of Serbia and Turkey in Belgrade Today

The Business Council of Serbia and Turkey will be organized today in hotel "Hyatt" in Belgrade on the occasion of the improvement of economic cooperation between the two countries, and it will be attended by 40 entrepreneurs from the leading Turkish companies from the fields of civil engineering, textile industry, tourism and automobile components.

During the plenary part of the meeting, the entrepreneurs will be addressed by the presidents of the states, Boris Tadić and Abdulah Gul, the President of the Chamber of Commerce of Serbia, Miloš Bugarin, and the President of the Business Council of Turkey, Tamer Turker, while the meetings of Serbian and Turkish entrepreneurs will take place during the bilateral part of the event.



Construction Of First 9m EUR Worth "Mr.Bricolage" Facility In Serbia Completed

Only five months after it officially entered Serbian market, "Mr. Bricolage", the famous French hypermarket chain that functions by "do-it-yourself" principle, has finished the first phase of construction of its own facility in Niš by installing an imposing 26-meter flashing logo on the roof of the new retail center.

- We are very satisfied with the fact that we can say that the construction of "Mr. Bricolage" facility in Niš goes as we planned - said Milen Hristov, the Director General of company "Brico Spec".

- The company that got this job has met all the agreed conditions and deadlines. Also, we have finished the process of recruiting candidates, and 75 new employees are sent to the specialized training programs that are adapted to their jobs and created in accordance with "Mr. Bricolage" standards - he said.

At the surface of 2 ha, in Mediana Boulevard in Niš, a modern retail facility, unique in the south of Serbia, has been built at 5,800 square meters. Organization of the parking lot with 180 parking places and accompanying infrastructure has also been completed, while the second phase of construction, which includes organization of the interior and equipping of the facility with 40,000 articles for gardening and housing needs, is expected to be finished by the end of November.

The investment worth 9m EUR, which is the amount of money that "Brico Spec" invested in the construction of the first facility in Serbia, is only an indication that the plans of company "Mr.Bricolage" for our country are very ambitious since the company plans to open another 4 such facilities in the near future and, thus, become one of the leaders in local "do-it-yourself" market.

Also, company "Doverie Brico", a part of which is "Brico Spec", has just signed the international ten-year franchising contract with mother company "Mr.Bricolage". During that period, the company is obliged to stay up to date with European standards of modern operations stipulated by this "do-it-yourself" hypermarket chain.

- Most citizens of Niš who have been visiting the nearest "Mr. Bricolage" store in Sofia over the last few years in order to buy staff for their homes and gardens will soon be able to reach our new center in Mediana Boulevard by taking a local bus. We expect to be able to wish warm welcome not only to all citizens of the Niš region, but also the citizens of the whole south Serbia, just on time for the New Year and Christmas holidays - Hristov concluded.



Third round of the IMF negotiations

Serbia and the IMF began the new round of negotiations on the EUR 2.9 million loan and Serbia’s 2010 budget.

Serbian government will offer pension and salary freeze, public administration cuts, savings in public procurement and greater control of local self-governments. The 2010 budget draft will be one of the major subjects in the negotiations.



Belgrade to be first in Europe in air traffic growth

‘The ‘Nikola Tesla Airport’ in Belgrade shall have next year the highest percentage of growth of air traffic in Europe. This shall be primarily because of suspension of the visa regime for the citizens of Serbia’, Velimir Radosavljevic, Deputy General Director of the ‘Nikola Tesla Airport’ says for ‘Blic’.

Q: What is the airport presently doing to increase the volume of the traffic?
‘We are in the final phase of project of repair of platforms and their connection. We are also initiating project for enlargement of the airport transit zone. We also plan to purchase five to eight new plane-bridges at the A side of the airport’.
Q: What are investments in view of equipment?
‘We are now investing in traffic, security and technical maintenance equipment. This is the largest investment of this kind in almost a decade. We also plan to purchase new buses for transport of passengers on platform as well as the third tugging train for removal of snow, water and similar from the runway, vehicle for measuring of friction, movable workshop, a truck sprinkling substance that prevents formation of ice on runway, etc.’
Q: How much money is needed for such investments?
‘This year investing is several times larger than in previous years. That shall be our own money so we shall not take credits’.
Q: How do you intend to improve the quality of services for new companies that shall use the airport such as the ‘Emirates’?
‘The ‘Emirates’ have high criteria in view of services offered to their passengers. This company is flying on intercontinental flights only and their coming here would mean a lot for regional positioning of Belgrade’.
Q: What are the chances for other companies to come?
‘We shall do everything to be as attractive as possible to as many companies as possible.
Q: What about low cost companies?
‘It is well known that ‘Fly Nicky’ shall have as of February 1 flight from Belgrade to Vienna. We also contacted a company from Britain and the biggest such company from Spain. We shall do everything that we finally get a direct flights from Belgrade to the cities in Spain’.



Agriculture is Serbian chance for export

In spite of the crisis, Serbian agriculture produced a USD 320 million surplus in the first mid term of 2009, says Goran Djakovic, the president of AGROPRESS.

Raspberry, plum brandy, ajvar sauce and meat are among the many products Serbia can offer to foreign markets. Agriculture in the coming period should be aimed at export to the EU, Russia, USA and non-union countries, according to Djakovic.



Swedish "Tetrapak" set aside 9m EUR for new machine in factory in Gornji Milanovac

Swedish factory "Tetrapak" in the city under Rudnik mountain invests even during the year of the crisis. The company has invested total of 13m EUR this year, 9m EUR of which have been set aside for purchase of cutting-edge mammoth printing machine. Thanks to that procurement, the annual production of 1.7 billion production units (packaging for liquid food) will be increased to 2.2 billion.

Igor Nesterenko, the Director General of "Tetrapak" for the countries of former Yugoslavia and Albania, said.

"Tetrapak" has 42 factories in the world, ten of which are in Europe, while the one in Milanovac is maybe the best. The packagings produced in this factory are delivered to the addresses of 150 buyers in 37 countries. Only 30% of production is sold to the buyers in Serbia. The factory is among top ten exporters in Serbia although it employs only 82 workers - said Nesterenko.



The EU is the largest investor in Serbia

The EU has so far invested EUR 2 billion in non-refundable funds in Serbia and announced it plans to invest EUR 1 billion more in the coming five years. The sum invested by the EU is almost half of the total sum invested in Serbia by international institutions over the past nine years.

The largest sums have been invested in energy, heating, reconstruction of hospitals and schools. The money has also been invested in many other areas such as education and anti-corruption activities.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta