Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Suficit sa CEFTA 913 miliona dolara

Srbija je u prvih osam meseci ostvarila suficit u trgovinskoj razmeni sa zemljama CEFTA sporazuma od 913,2 miliona dolara


To je uglavnom rezultat izvoza poljoprivrednih proizvoda, pokazali su podaci Republičkog zavoda za statistiku. Srbija je u zemlje CEFTA najviše izvozila žitarice, proizvode od njih i razne vrste pića, dok je najviše uvozila gvožđe i čelik, električnu energiju i proizvode od nemetalnih minerala.

Izvoz Srbije za posmatrani period iznosio je 1,64 milijardi dolara, a uvoz 723,1 miliona dolara, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 226,3 odsto.

Srbija je u prošloj godini ostvarila suficit u trgovinskoj razmeni sa zemljama CEFTA od 1,8 milijardi dolara, što je, takođe, bio rezultat izvoza poljoprivrednih proizvoda.

Što se uvoza tiče, Srbija je iz zemalja CEFTA najviše uvozila gvožđe i čelik, kameni ugalj, plutu i drvo.

Region CEFTA je jedno od retkih tržišta sa kojima Srbija ima kontinuirani suficit u razmeni, odnosno na koje više izvozi nego što uvozi, i prema učešću u ukupnom izvozu Srbije, to tržište je drugo po značaju, posle tržišta EU.

Njegove dodatne prednosti su blizina i poznavanje poslovne kulture i preferencija potrošača, kao i mogućnost oslobađanja od carina za izvoz proizvoda za čiju proizvodnju je korišćeno 70 odsto sirovina iz CEFTA regiona ili EU.



Stros-Kan: Očekujem konkretne mere

Očekujem da Vlada Republike Srbije vrlo brzo donese odluku na koji način će pokriti deficit za 2010. godinu, kaže Dominik Stros-Kan, direktor MMF-a


"Naši eksperti vrlo blisko sarađuju sa vašim vlastima i ispostavilo se da je u Srbiji jedan od najvećih problema reforma sadašnjeg penzionog sistema. To je, čini mi se, pomalo i politički problem. Vaša vlada mora jasno da kaže kako namerava da to reši, bez obzira na unutrašnje pritiske", smatra Stros-Kan u izjavi za list Politika.

Odgovaraju'i na pitanje na koji način Srbija, kao zemlja koja će imati viši minus u državnoj kasi od odobrenih 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda, može da smanji rashode, Kan je rekao da ima mnogo sugestija ali da ni za jednu zemlju ne postoji univerzalno rešenje.

Dolazak delegacije iz Srbije očekuje se u ponedeljak 4. oktobra, a kako je ranije najavljeno, u Istanbulu će biti reči i o drugoj reviziji stendbaj aranžmana sa MMF-om koja bi trebalo da bude zaključena zajedno sa trećom, krajem oktobra. Tek tada će Srbija moći da povuče drugu ratu ranije odobrenog zajma u ukupnom iznosu od 2,9 milijardi evra.

U svakom slučaju, direktor MMF-a poručuje da želi da vidi konkretne mere koje će omogućiti održiv način finansiranja fiskalnog deficita.

Kada je reč o globalnim ekonomskim kretanjima, Dominik Stros-Kan ne krije da je i dalje zabrinut, bez obzira na to što se vide znaci oporavka. Iako je tempo nešto sporiji, broj nezaposlenih i dalje raste iz meseca u mesec i to je velika senka koja je pala preko dobrih vesti o oporavku najavljenih za sledeću godinu, kada će mnoge zemlje zabeležiti rast.

Nema ozbiljnog poboljšanja sve dok broj nezaposlenih ne počne da se smanjuje, a za to je, dodaje, potrebno duže vreme. Jer, svetska ekonomija neće dogodine imati dovoljno kapaciteta da omogući rast broja zaposlenih. „Vreme je najveći neprijatelj reformi“, poručuje.


Robert Zelik, direktor Svetske banke
Inače, ekonomisti MMF-a izračunali su da će globalna ekonomija dogodine porasti za 3,1 odsto. Kada je o Srbiji reč, taj rast iznosi 1,5 procenata.

"Još nije vreme za primenu izlazne strategije iz krize. Da, vlade u zemljama širom sveta treba da ih spremaju i da oporavak temelje na čvrstim osnovama, ali je još rano govoriti o njihovoj primeni" uveren je prvi čovek Fonda.

Sa njim se slaže i Robert Zelik, direktor Svetske banke, koji ističe da je pad zaustavljen, ali da je još rano za najavu izlaska iz krize. Kraj ove, ali i početak sledeće godine, prognozira on, neće biti lak, bez obzira na sva pozitivna očekivanja.

"Male zemlje se i dalje pate sa krizom koja je smanjila njihov izvoz, umanjila doznake iz inostranstva, okrnjila prihode od turizma i usporila dolazak stranih direktnih investicija", istakao je Zelik i dodao da je Svetska banka obezbedila 100 milijardi dolara podrške u naredne tri godine najavivši da će program početi da se primenjuje sredinom sledeće godine.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta