Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Kompanije iz SAD ulažu u Srbiju?
Predstavnici četiri američke kompanije zaineteresovane za ulaganje u Srbiji sastaće se sledeće nedelje sa premijerom i ministrom ekonomije

Na sastanke sa premijerom Srbije Mirkom Cvetkovićem i ministrom ekonomije Mlađanom Dinkićem dolaze predstavnici kompanija „Boston pauer“, „Farma sfir LLC“, „Metrik endžiniring“ i „Teknuvo“, piše Blic.

Predstavnici tih kompanija dolaze u organizaciji Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA), a uz podršku Ministarstva za ekonomiju i regionalni razvoj.

„Iako su preliminarni pregovori sa ovim kompanijama završeni i potvrđena je ozbiljna zainteresovanost američke strane za investiranje i širenje svojih pogona u Srbiji, još je rano govoriti o tome koliko bi ljudi bilo zaposleno. Tek posle ovih sastanaka moći ćemo da govorimo o nivou zaposlenosti i visini investicija“, kaže Aleksandar Miloradović iz SIEPA.
Taj list navodi i da kompanija “Boston pauer“, američki proizvođač litijumskih baterija, razmatra nekoliko lokacija za otvaranje proizvodnog pogona u Srbiji. „Boston pauer“ zainteresovan je za nekoliko lokacija, pre svega na potezu autoputa Beograd-Niš. Osim toga, ova kompanija planira da uđe na tržište automobilske industrije, te je tokom ove posete predviđen susret sa predstavnicima Fijata.

Iz sektora biotehnologija dolazi „Farma sfir LLC“. Interesuje se za nekoliko parcela u Mačvi, za zasad biljaka koje se koriste za proizvodnju lekova. Inače, ovo je kompanija koja koristi posebnu tehnologiju da bi proizvela osnovne biokomponente visoke vrednosti za farmaceutska i nutricionistička tržišta.

U grupi će biti i predstavnici „Metrik endžiniringa“, zainteresovanog za projekat Koridor 10, s obzirom na to da je jedna od vodećih američkih kompanija u oblasti građevinskog menadžmenta, inženjeringa, projektovanja, planiranja, transporta.
U grupi američkih investitora je i Milenko Bešlić, suosnivač internet servisa „Čip tudej“, sada u novoj ulozi - osnivača kompanije „Teknuvo“, koja planira otvaranje razvojnog centra u Beogradu.

"Bešlić je već doneo odluku o otvaranju razvojnog centra u Beogradu i za njega se traži lokacija", kaže Miloradović. Inače, „Čip tudej“ je najpoznatiji onlajn servis u Americi koji svakodnevno objavljuje najbolje ponude za kupovinu preko interneta. Razvojni centar koji planira u Beogradu zapošljavaće domaće programere, a pružaće usluge za „Čip tudej“, kao i druge onlajn servise.
 
 
 
Ukupna vrednost direktnih neto ulaganja iz Sjedinjenih Američkih Država od 2001. do 2008. godine iznosi 133,409 miliona dolara. Mereno ovim podacima, SAD se nalazi na 16. mestu među najvećim stranim investitorima u Srbiji, ali s obzirom na to da je većina investicija američkih kompanija „Filip Moris“, Ju-Es stil“, „Bol korporejšen“, „Koka-Kola“ i druge, registrovana kao ulaganja iz drugih zemalja, odakle su izvršene uplate sredstava, zvanična vrednost ulaganja znatno je manja od stvarnog iznosa. Ukupna realna visina američkih investicija u ovom periodu procenjuje se na više od 1,5 milijardi dolara.


Jelašić:Srbiji preti dužnička kriza

Guverner Narodne banke Radovan Jelašić upozorio je da bi država, ukoliko nastavi sa sadašnjim tempom uzimanja stranih kredita, mogla da dospe u dužničku krizu

"Za prvih osam meseci ove godine javni dug je povećan za šest odsto i ukupno iznosi 32 procenta brutonacinalnog proizvoda (BNP), što još uvek nije mnogo. Opasnija je brzina novog zaduživanja, jer bi nas ovaj tempo odveo u dužničku krizu", naveo je guverner NBS.

Prema njegovom mišljenju, održiv je dogovor Vlade Srbije i Međunarodnog monetarnog fonda da budžetski deficit u idućoj godine ne pređe četiri odsto BNP, ali da svi rizici nisu uklonjeni.

"Put koji je Srbija izabrala - da ne povećava poreze, već da deficit smanjuje isključivo snižavanjem rashoda - dozvoljava nam sada nešto veći budžetski minus, ali pod uslovom da se pripremi teren za trajnjo smanjivanje javne potrošnje", rekao je Jelašić.

On je, međutim, podsetio da nema mnogo potvrda da su u prošlosti takve namere i uspešno realizovane. "Ukoliko ne smanjimo broj zaposlenih u državnoj administraciji, ne reorganizujemo penzioni sistem i drugo ostaće samo prazna obećanja koja će nas dovesti do još većeg javnog duga", zaključio je Jelašić.

Guverner kaže da je važno da Srbija na srednji i dugi rok smanjuje javnu potrošnju. On je rekao da bi bilo veoma loše da Srbija u narednim godinama ne smanjuje javnu potrošnju, jer je u medjuvremenu porastao javni dug - i domaći, putem izdavanja trezorskih zapisa, ali i inostrani.

On je naglasio da je ključno pitanje da li povećanjem javnog duga nešto dobijamo, odnosno da li se sredstva troše na investicije ili na održavanje javne potrošnje na istom nivou. Prema njegovim rečima, dogovoreni budžetski deficit od četiri odsto u narednoj godini daće mogućnost centralnoj banci da nastavi s relaksacijom monetarne politike.

"Raspolažemo informacijama da država u narednoj godini planira da podigne cene određenih energenata i nama bi bilo mnogo bolje da to uradi pre, jer bi nam to dozvolili da budemo agresivniji u relaksaciji monetarne politike", rekao je guverner NBS i precizirao da misli na najavljeno povećanje cene struje u narednoj godini.

Jelašić je napomenuo da NBS ne može da "trči ispred rude" s popuštanjem monetarne politike, ako zna da se u narednih šest ili 12 meseci očekuje poskupljenje energenata.



Ikea uložila 500.000 evra u Simpo

Kao nastavak uspešne i dugoročne saradnje, švedska Ikea investirala je pola miliona evra u povećanje i unapređenje proizvodnih kapaciteta vranjskog Simpa

Tim sredstvima instalirana je moderna linija za automatsko krojenje štofova, čiji su kapaciteti sada veći 20 puta, izjavio je Slađan Disić, generalni direktor Simpa.

„Podrška koju je Simpo dobio od kompanije Ikea od velikog je značaja za razvoj i unapređenje konkurentnosti domaće industrije nameštaja. Ovom linijom bićemo u prilici da primenimo neka od najboljih svetskih rešenja u proizvodnji nameštaja i izađemo u susret sve dinamičnijem tržištu nameštaja“, kaže on.

On dodaje da je „investicija Ikee posebno važna s obzirom na planove Simpa o većem prisustvu na međunarodnom tržištu“ i objašnjava da su se Simpo i Ikea dogovorili o novim isporukama sofa u prodajne objekte švedske kompanije na nekoliko tržišta EU, počevši od narednog meseca.

Disić je rekao da su ova investicija i dogovor jasni pokazatelj posvećenosti švedske kompanije i njene ključne uloge u razvoju srpske industrije nameštaja.

Inače, Ikea i Simpo su ove godine potpisali ugovor o izvozu Simpovih sofa u prodajne objekte te švedske kompanije u Rusiji, vredan 5,5 miliona evra. U toku su pregovori o produženju ovog ugovora za narednih tri do pet godina. Takođe, dogovorena je isporuka Simpovih sofa na tržišta Italije, Španije i Portugala u vrednosti od 1,5 miliona evra.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta