Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Srbija uskoro dobija milijardu evra od Rusije

Rusija će u sledeće dve sedmice odrediti obim i rok za odobravanje kredita Srbiji koja je tražila zajam od milijardu evra, a takođe će razmotriti zahtev za odobravanje kredita Bugarskoj od 3,8 milijardi evra, namenjenog izgradnji atomske elektrane, izjavio je vicepremijer i ministar finansija Rusije Aleksej Kudrin

Kudrin je precizirao, kako je navedeno u današnjem izveštaju agencije Rojters, da ukupna suma ruskog zajma Srbiji uključuje zajam od 350 miliona evra za popunu budžetskog deficita i investicione kredite od 650 miliona evra.
- Razmatramo mogućnost etapnog odobravanja kredita, s tim što će obim, rokovi i uslovi zajma biti naknadno određeni. Prvi deo tog kredita biće za popunu nedostajućih sredstava u budžetu - rekao je Kudrin na konferenciji za štampu.
Ne isključuje se ni varijanta kreditiranja Srbije, u okviru kojeg bi kreditor bila neka ruska banka, navodi Rojters.
- Ta varijanta takođe može biti razmotrena. Moguć je takav udeo u ukupnom obimu kredita. Reč je o novcu koji bi odobrila ruska banka, a ako bude potrebno može biti razmotrena garancija ruske vlade - objasnio je Kudrin.
Investicioni deo kredita odnosi se na finansiranje zajedničkih projekata s Rusijom, a reč je o izgradnji puteva i metroa u Srbiji, dodao je ruski vicepremijer.
Kako je ranije saopštilo Ministarstvo finansija Srbije, ministarka finansija Diana Dragutinović je sa Kudrinom u nedelju u Istanbulu razgovarala o ruskom kreditu Srbiji i tada je dovoreno da će se pregovori voditi ovog meseca, posle Godišnje skupštine Međunarodnog monetarnog fonda i Svetske banke u Istanbulu 6. i 7. oktobra. Pomoć bi, kako je navedeno, mogla da bude odobrena ove godine. Naime, u ragovoru s Dragutinovićevom Kudrin je preneo da Srbija trenutno nije na listi zemalja kojima je odobrena podrška za ovu godinu, ali da će, ukoliko je to potrebno, ruska strana izvršiti promenu postojećeg zakona kako bi Srbiji do kraja ove godine stigla neophodna pomoć.
Ruski dnevnik Komersant preneo je da je ministar inostranih poslova Srbije Vuk Jeremić kazao da očekuje da Rusija odobri finansijsku pomoć Srbiji.
- Očekujemo pozitivan odgovor Moskve. Tokom predstojeće posete predsednika (Rusije Dmitrija) Medvedeva razgovaraćemo o konkretnim načinima da se ta pomoć primeni, posebno u domenu ulaganja u infrastrukturu u Srbiji - rekao je Jeremić, koji boravi u Moskvi u okviru priprema posete Medvedeva Srbiji, zakazane za 20. oktobar.
Kudrin je takođe rekao da Rusija može odobriti kredit Bugarskoj koja je zatražila 3,8 milijardi evra za izgradnju atomske elektrane. Sofija preispituje planove za izgradnju atomske elektrane "Belene", snage 2.000 megavata, koju, prema sporazumu, treba da gradi ruski "Atomstrojeksport", podsetio je Rojters. Premijer Rusije Vladimir Putin je ranije izjavio da bi njegova zemlja mogla da odobri Bugarskoj kredit za izgradnju te atomske elektrane.
- Sada se razmatra novi kredit za izgradnju elektrane "Belene". Vlada Rusije će, u principu, razmotriti mogućnost odobravanja takvog kredita - rekao je Kudrin.
Rusija, osim toga, razmatra sa Bugarskom mogućnost reformisanja banaka u kojima su dve zemlje zajednički akcionari (Međunarodna investiciona banka i Međunarodna banka za ekonomsku saradnju), dodao je Kudrin.
- Cilj reforme tih banaka je njihovo objedinjavanje i reforma sistema upravljanja - pojasnio je on.
Govoreći o Belorusiji, Kudrin je rekao da Rusija neće kreditirati tu zemlju na bilateralnoj osnovi.
- Osnovali smo antikrizni fond EvrAzEs i zemlje iz tog ekonomskog bloka ćemo uglavnom kreditirati posredstvom tog fonda - ukazao je ruski ministar i dodao da je Belorusija u obimu od 90 odsto ispunila neophodne programske reforme koje bih ja želeo i o kojima sam govorio prilikom posete toj zemlji. Moje želje se 90 odsto poklapaju sa zahtevima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) - rekao je Kudrin.
Moskva je u maju odbacila zahtev Minska za odobravanje kredita od 500 miliona dolara zbog nezadovoljstva Rusije ekonomskom politikom Belorusije i bojazni u pogledu platežne moći Minska. Rusija takođe ne namerava da kreditira Ukrajinu na dvostranoj osnovi, rekao je Kudrin objašnjavajući stav ruske vlade o ranijem zahtevu Kijeva za dodelu kredita od pet milijardi dolara.
- Mi, kao članica MMF-a, podržavamo odobravanje kredita (te međunarodne finansijske institucije) Ukrajini. Mi glasamo "za" - rekao je ruski vicepremijer.



BIP od privatizacije povećao učešće na tržištu

Za dve godine od privatizacije Beogradska industrija piva - BIP ostvarila je šest odsto udela na domaćem tržištu, prvi put posle dugo vremena, zahvaljujući primeni nove tehnologije


Ovaj uspeh utoliko je veći uzimajući u obzir da je tržište piva u ovoj godini smanjeno za 15 odsto usled ekonomske krize, saopštili su iz ove kompanije.
- Uprkos ekonomskoj krizi i drugim problemima, uspešno uvodimo tehnološke inovacije i unapređujemo proizvodnju. Istina, očekivani profit ne može se trenutno ostvariti zbog krize, ali smo uvereni da je naš poslovni model ispravan - izjavio je Vilmantas Pečiura, generalni direktor BIP-a, i dodao da su njihovi napori usmereni ne samo ka zadovoljenju potreba potrošača, nego i ka okruženju u kojem posluju, pa je tako rukovodstvo BIP-a u stalnim pregovorima sa nadležnim državnim institucijama, kako bi se našlo najbolje rešenje i omogućili realni rokovi za ispunjenje obaveza iz kupoprodajnog ugovora.
- Iako zbog efekata globalne krize nismo u mogućnosti da u ovom trenutku isplatimo akcije malih akcionara, radimo sve što je u našoj mogućnosti da prevaziđemo ovaj težak ekonomski momenat. BIP zapošljava oko 600 radnika i u njihovim isplatama nema dugovanja jer su plate zaposlenih prioritet u kompaniji - istakao je on
Zoran Grubačić, direktor brokersko-dilerske kuće "Beomonet", jedan od malih akcionara BIP-a, smatra da je najvažnije za sve zainteresovane da fabrika radi.
- Jasno je da je ekonomska situacija u celom svetu, pa i Srbiji, gora nego što je bilo ko mogao da očekuje. Najbolje i jedino racionalno rešenje za sve male akcionare je da rade zajedno u pronalaženju najboljeg rešenja za sve zainteresovane strane - izjavio je Grubačić.
Za ove dve godine od privatizacije BIP je poboljšao tehnologiju proizvodnje, što je rezultiralo stabilnijim kvalitetom i dužim rokom trajanja piva, povećanim sa 35 na 120 dana, kao i proširivanjem proizvodnih kapaciteta za 50 odsto. Uvedeni su novi međunarodni standardi, ugrađeni su sistemi za smanjenje zagađenja, sistemi za manju upotrebu vode, energije i smanjene su količine otpadnog materijala. BIP je takođe tokom leta učestvovao u kampanji Biram da recikliram.
Pokrenuta su i dva nova brenda - "BG Extra", najjače pivo na domaćem tržištu sa 7,5 odsto alkohola, i "Ledeno", na domaćem tržištu do sada najlakše pivo sa 4,2 odsto alkohola, a zahvaljujući novom menadžmentu otpočeo je izvoz u SAD i Evropsku uniju i značajni rezultati se očekuju u naredne dve godine.



Kompanija "Sloboda" uskoro opet jedinstvena

Fabrika vojne opreme "Sloboda" u Čačku preuzeće fabriku za proizvodnju aparata za domaćinstvo "Sloboda aparati", koja je deo iste grupacije, saopštila je ta kompanija

Generalni direktor kompanije "Sloboda" Ozren Marković rekao je da će "Sloboda aparati" biti otkupljeni dugovima koje to preduzeće ima prema kompaniji, kao i delom kapitala. Kako je objasnio, o tome je postignut dogovor sa Agencijom za privatizaciju i Ministarstvom odbrane Srbije.
- Svi zaposleni u "Sloboda aparatima", njih 157, ostaće da rade u okviru kompanije i nastaviće s proizvodnjom aprata za domaćinstvo - rekao je Marković.
Direktor "Sloboda aparata" Mile Simović ocenio je da je to najbolje rešenje za preduzeće i dodao da će deo imovine tog preduzeća u Ljubiću biti prodat, a od tog novca biće namirene obaveze premna dužnicima i radnicima. On je dodao da su zaposleni u "Sloboda aparatima" poslednjih godina neredovno primali plate, jer nije bilo redovne proizvodnje, kao i da im fabrika trenutno duguje 14 zarada.
Simović je istakao i da su stručnjaci iz razvoja kompanije pripremili niz novih i usavršenih štednjaka, usišivača i drugih uređaja koji po ceni i kvalitetu treba da budu konkurentni odgovarajučim inostranim artiklima.
Marković je rekao da je smanjen dug vojne fabrike prema dobavljačima i da se redovno ispunjavaju ugovorene obaveze prema inostranim kupcima i Vojsci Srbije. On je dodao da ukupan dug vojne fabrike prema dobavljačima iznosi oko 200 miliona dinara, kao i da je u poslednjih šest meseci vraćeno oko 160 miliona dinara duga bankama za kredite.
- Samo tri ugovora, sklopljena maja ove godine, vrede 12 miliona dolara. Sada se očekuju i novi izvozni poslovi - dodao je Marković i naveo da vojna fabrika zapošljava 1.368 radnika, čija je prosečna plata oko 30.000 dinara.
Do sredine sedamdesetih godina prošlog veka jedinstvena metalo-prerađivačka industrija "Sloboda" imala je više od 6.000 radnika, a tada je, najpre zbog manjeg obima namenske proizvodnje, a potom usled krize civilnog dela, došlo do "razvoda", rekao je predsednik Skupštine kompanije Vule Resimić.
Sve fabrike "Slobode" su teško stradale u bombardovanju 1999. godine. Pokušaji da se u procesu privatizacije nađe strateški partner nisu uspeli, proizvodnja aparata je gotovo obustavljena, a radnici nisu primili 14 plata. Oni će sada biti preuzeti u veći i uspešniji deo preduzeća, dok će deo imovine biti prodat radi namirenje obaveze prema kompaniji. Čitav posao trebalo bi da bude okončan do Nove godine.



Rubini predviđa pad cena akcija i sirovina

Svetska tržišta akcija i sirovina mogla bi da oslabe narednih meseci jer vrlo usporen tempo ekonomskog oporavka razočaravajuće deluje na investitore, ocenio je profesor Univerziteta u Njujorku Nurijel Rubini, koji je ranije predvideo sadašnju finansijsku krizu


- Tržišta su previše i prebrzo ojačala - rekao je Rubini u Istanbulu i upozorio da vidi rizik od korekcije, naročito kada tržišta shvate da oporavak nije brz i da nije u obliku slova V, već sličniji slovu U.
- Do toga bi moglo da dođe u četvrtom kvartalu ove ili u prvom tromesečju iduće godine - dodao je on.
Cene akcija su u poslednjih šest meseci osetno uvećane na velikim efektnim berzama širom sveta, podstaknute sve brojnijim znacima da se ekonomija izvlači iz najdublje recesije od 30-ih godina prošlog veka, navodi agencija Blumberg. Američki indeks akcija Standard&Purs ojačao je za 51 odsto u odnosu na 12-ogodišnji minimum, zabeležen u martu, dok je evropski Dau Džons stoks 600 uvećan za 48 odsto.
Oduševljenje povodom oporavka berzanskih indeksa je, međutim, splasnulo posle opreznog tona Grupe sedam najrazvijenijih zemalja koja je, posle sastanka u Istanbulu tokom vikenda, ukazala da su izgledi rasta i dalje krhki.
- Realna privreda se nedovoljno oporavlja, dok se tržišta kreću u tom pravcu. Ako privredni rast ne bude brzo uspostavljen, tržišta će se povući i korigovati na vrednosti koje su opravdane. Vidim da postoji rastući jaz između stanja na tržištima i slabije aktivnosti realne privrede - ukazao je Rubini.
Prema prognozi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), globalna ekonomija će porasti za 3,1 odsto u 2010, najviše u Aziji, posle slabljenja od 1,1 odsto u ovoj godini. Taj rast je, kako je ukazao njujorški profesor, još "anemičan" i veoma slab.
Jačanje globalnih tržišta akcija povećalo je vrednosti deonica u svetu za oko 20,1 bilion dolara od 9. marta, kada su sklizule na ovogodišnji minimum.



Više novca privredi

DRŽAVA, u sklopu reforme javnog sektora, trebalo bi da otpusti ne najavljenih 10 odsto, već najmanje 50 odsto činovnika, procena je Instituta za tržišna istraživanja (IZIT) iz Beograda

- Alternativa tolikom otpuštanju, koje bi zahtevalo visok iznos otpremnina, bila bi „drugačija raspodela društvenog proizvoda između privrede i vanprivrede“ - rekao je direktor IZIT-a Miloje Kanjevac.
Prema njegovim rečima, bilo bi realno da se on rasporedi u odnosu „65 odsto za privredu, a 35 procenata za vanprivredu“.
Kanjevac je kazao da bi takvom raspodelom privreda, koja stvara dohodak, „bila načisto sa tim šta je njeno i čime može da raspolaže za ličnu potrošnju, odnosno plate, i za administraciju, dok bi vanprivreda raspolagala sredstvima po merilima koje bi sama utvrdila“.
Saša Đogović, saradnik IZIT-a, ocenio je da Srbija i dalje prikriva ekonomsku krizu, jer se stabilnost zasniva na „navodno stabilnim deviznim rezervama i kursu“:
- Domaću privredu devet godina nakon demokratskih promena najbolje ilustruje otvaranje SOS marketa.



World Bank to Lend Serbia $400 Mln To Support 2009, 2010 Budgets

The World Bank will lend Serbia $400 million (274 million euro) in support of the country’s 2009 and 2010 budgets, Economy Minister Mladjan Dinkic said on Monday.

It has been agreed that the World Bank would approve a $400 million loan to Serbia in support of the country's budget, $200 million of which will be approved at the meeting of the bank’s board of directors on November 17, Dinkic said in a statement after a meeting with World Bank’s vice-president for Europe and Central Asia, Philippe Le Houerou, in Istanbul, Turkey.

The other $200 million will go towards 2010 budget support.


Referring to the construction of the Serbian section of the motorway linking linking Austria and Hungary with Turkey and the Middle East Dinkic, said the government expects to complete by the end of this month the tender for selecting the company that will do the construction works on the bypass road around Dimitrovgrad, at the border with Bulgaria. The World Bank approved in the summer a $388 million loan to Serbia for the construction of the Serbian section of the East-West transport Corridor X.

"Our plan, and we presented it to the World Bank, is to complete the corridor by the spring in 2012, which means the motorway from Horgos [at the border with Hungary] to Dimitrovgrad.”

Dinkic is in Istanbul for the annual meeting of the World Bank and the International Monetary Fund.



Amsterdam-based Coca-Cola HBC Balkan Holding Takes over 89% Stake in Serbian Unit

Amsterdam-based Coca-Cola HBC Balkan Holding B.V. has taken over a 89% stake in the Serbian subsidiary of Greece's Coca-Cola Hellenic Bottling company (HBC), Serbian bourse BELEX said on Monday.


The Amsterdam-based company took over 3,164,932 shares of Coca-Cola HBC-Srbija on September 30, BELEX said in a statement without providing additional details.

In 2005, Coca-Cola HBC bought Serbian company Vlasinka, which bottles mineral water under the Rosa brand. Vlasinka is also active in Montenegro, Macedonia and the Bosnian Serb Republic, one of the two autonomous parts of Bosnia.



Serbia – Paradise with Low Taxes

Serbia has an open economy with low taxes and is one of the countries where Slovenian companies have had the highest number of direct investments, reports yesterday’s issue of Delo daily. The daily also stresses that Serbia is “the seventh biggest buyer of Slovenian goods and is on the 14th place on the list of Slovenia’s most important supply markets”. At the business conference organized at the Slovenian Chamber of Commerce, about 300 enterpreneurs showed interest in boosting bilateral cooperation. The conference was organized on occasion of President Tadic recent visit to Slovenia.



Russia to lend up to EUR 1bn to Serbia

Russia has agreed to lend EUR 1 billion to Serbia, though the amount and the terms of the loan are yet to be decided; in addition, Russia will also think about lending Bulgaria EUR 3.8 billion, intended for the construction of nuclear power plant, Russian Finance Minister Alexei Kudrin said. As Reuters news agency stressed yesterday, of the total request, 350 million euros were intended to plug Serbia's budget deficit, and the rest for investment projects. “We will give a loan,” Kudrin told reporters. “The first part will be for the budget...In the next two weeks we will decide on the size, the duration and the terms of the lending” He added that Moscow was still considering the possibility of some of the money being provided by a Russian bank, Reuters reports.



Tender for Highway to Ljig on January 1

Serbian Infrastructure Minister Milutin Mrkonjic stated yesterday to the media reps gathered in Gukos village, that the tender for the construction of a 70-kilometer section of Belgrade-South Adriatic Highway will be invited on January 1st, 2010. According to statements released earlier from the Serbian Infrastructure Ministry, it is necessary to invest between EUR 250mn and EUR 300mn in the section of Belgrade-South Adriatic highway, between Belgrade and Lajkovac; until now, Serbia intended EUR 100mn for the construction.



Austrian low-budget airliner Niki to get licence

Austrian low-budget airliner Niki, owned by the famous Formula 1 driver Niki Lauda, will get a license from the Civil Aviation Directorate of the Republic of Serbia for flying from Belgrade, Novosti daily learn. This low-budget airliner is interested in flying from our capital to Vienna 6 times a week using Airbus A320. Niki Lauda tried to get the green light from Directorate eartlier, but the petition was not accepted because of a bilateral agreement envisaging reciprocity signed between Serbia and Russia. However, there are not obstacles now, as both countries signed an open sky agreement.



100 Interested in Buying Subsidized FAP Trucks

Automobile factory Priboj announced that about one hundred buyers showed interest in purchasing this producer’s vehicles through state’s subsidies. FAP GM Mirko Stojovic said to press that the price of one type of truck amounts to RSD 6.3 million with VAT and that the truck will be offered at RSD 5.04 million with the subsidy.



Italy’s Iveco Eyes Bus Factory Investment in Serbia

Italy's Iveco, part of the Fiat Group, is interested in building a bus factory in the town of Kragujevac, in central Serbia.

At the same time, talks with Magneti Marelli, part of Fiat Group's components and production systems division, on the acquisition of Serbian truck maker Zastava Kamioni are in their final stages Kragujevac Deputy Mayor Nebojsa Zdravkovic said.

Iveco is considering building the production unit in the Korman Polje duty-free zone near Kragujevac, Zdravkovic said.

No further details were immediately available.

Sergio Marchionne, CEO of Fiat Group and Fiat Group Automobiles, and Serbian Economy Minister Mladjan Dinkic signed in 2008 a memorandum of understanding (MoU) as the basis for a potential cooperation between Iveco and Magneti Marelli and the Serbian government in the production of buses, special vehicles, and automotive components.

The MoU foresees the establishment of two new joint-venture companies, which would be owned 70% by Iveco and Magneti Marelli, respectively, and 30% by the Serbian government.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta