Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Privreda dotakla recesiono dno

Dok se u ekonomskim analizama signali oporavka naziru početkom 2010, anketirani privrednici ostaju pesimisti. – Rast samo na hrani i impulsima

Značajniji signali oporavka početkom 2010. (Foto D. Jevremović) Srpska privreda ovih nedelja dotiče recesiono dno i tu će ostati do kraja godine, a značajniji signali oporavka mogu se se očekivati tek početkom 2010, pod uslovom da ne dođe do pogoršanja na globalnoj ekonomskoj sceni. Na tačke preokreta u kratkom roku ukazuje istraživanje o referentnim i vodećim indikatorima privredne aktivnosti koje je, na osnovu metodologije OECD-a, sproveo Republički zavod za razvoj i upakovao u „Jesenju analizu privrednih kretanja“.

Da se matematika uvek ne slaže sa percepcijom i da među privrednicima ima više pesimizma nego u brojkama i ekonometrijskim računicama, potvrđuje istraživanje o poslovnoj klimi ove institucije. Prema redovnoj mesečnoj anketi koju Zavod sprovodi među dvesta privrednika još nema ni ozbiljnijih naznaka poboljšanja tekuće poslovne situacije, ali ni optimizama kad je reč u budućim poslovnim aktivnostima. Kontinuirano pogoršanje ocene poslovnih prilika ilustruje konstantan pad indikatora poslovne klime od sredine 2008. Ovaj pokazatelj je u drugom kvartalu ove godine zabeležio najnižu vrednost od 2004, kada je počelo istraživanje.


– Na osnovu 80 parametara iz monetarnog, platnobilansnog i realnog sektora i analize poslovne klime došli smo do prognoze da je bruto domaći proizvod u prvom polugodištu ove godine pao za 4,7 odsto, dok bi u drugom pad trebalo da bude blaži – oko tri procenta, što bi na godišnjem nivou dalo umanjenje BDP-a od četiri procenta, koliko je prognozirao i MMF – objašnjava dr Edvard Jakopin, direktor Republičkog zavoda za razvoj.

Inače, u svojoj redovnoj jesenjoj publikaciji, Zavod izlazi i sa prognozama ostalih makroekonomskih pokazatelja za 2009. godinu. U najkraćem, osim inflacije i to za devet odsto (u granicama ciljane), rast će ove godine zabeležiti samo poljoprivreda – za četiri i saobraćaj (pre svega zahvaljujući telekomunikacijama) za 6,5 procenata.


– Industrijska proizvodnja koja je do kraja avgusta opala za čak 16,2 odsto u odnosu na isti period prošle godine, zahvaljujući ublažavanju pada i nekim impulsima sa tržišta, ovu godinu bi mogla da završi u desetoprocentnom minusu. S padom industrijske proizvodnje opadala je i produktivnost – za osam meseci za 7,4 odsto (prerađivačka industrija za 10,6), pa se na osnovu dosadašnjih kretanja procenjuje da će godišnji pad biti od tri do pet procenata. Investicija će biti manje za 20 odsto, izvoz će biti 23, a uvoz 34 odsto niži od prošlogodišnjeg. Na kraju ove godine u Srbiji će biti manje zaposlenih za tri odsto i više nezaposlenih za 5,4 procenata, a zarade onih koji su radili biće 2,5 odsto niže nego u 2008, izračunali su u Zavodu za razvoj.

Međutim, neki negativni trendovi zapljusnuli su srpsku privrednu scenu i pre krize. Primera radi, sve je lošija srpska poslovna demografija, koja je jedan od strukturnih indikatora kojima se meri napredak ka Evropskoj uniji. Ili jasnije, iz godine u godinu sve je manje novoosnovanih i sve više ugašenih preduzeća i radnji. Tako je i odnos između „rođenih” i „umrlih” firmi sve slabiji: u 2008. godini na svako ugašeno osnovana su samo dva nova preduzeća, dok je u 2006. na jedno zatvoreno bilo deset otvorenih.



Diana Dragutinović: Imaćemo podršku MMF-a

Od visine minusa u državnoj kasi mnogo je važnija kredibilnost mera na osnovu kojih će se smanjiti troškovi u budžetu za 2010, utisak je nadležne ministarke

Međunarodni monetarni fond podržava reformu javne potrošnje koju priprema srpska vlada, ali očekuje da ona da vidljive rezultate već sledeće godine, utisak je ministarke finansija Diane Dragutinović, posle sastanka sa zvaničnicima te međunarodne finansijske institucije.

– Od visine minusa u državnoj kasi mnogo je važnija kredibilnost mera na osnovu kojih će smanjiti potrošnja za 2010. godinu. Ipak, muke sa deficitom imaju skoro sve zemlje sveta, pa i Srbija. U našem slučaju on je uzrokovan padom prihoda, ali i značajnijim fiskalnim stimulansima. Razgovor sa predstavnicima MMF-a protekao je u prijatnoj atmosferi, sugerisano nam je da krizu iskoristimo za povratak javne potrošnje na održivu putanju. Pregovori sa MMF-om se nastavljaju – rekla je Dragutinovićeva.

Inače, predstavnici naših vlasti nadaju se da će misija predvođena Albertom Jegerom u Beogradu pristati na blago povećanje fiskalnog deficita za sledeću godinu sa dogovorenih 3,5 na četiri odsto bruto domaćeg proizvoda. Po mišljenju ministarke finansija, to je maksimum do kog može da se smanji javna potrošnja. Međutim, naša vlada još nije našla način kako da minus u budžetu svede na četiri odsto.

U poslednjih nekoliko dana predstavnici MMF-a su Beogradu iz Istanbula slali jasnu poruku: „Ukoliko deficit može da se smanji reformom javne potrošnje, mi ćemo je podržati, u suprotnom kreatori srpske fiskalne politike moraće da razmisle o povećanju poreza na dodatu vrednost“.

Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić u potpunosti isključuje mogućnost da pregovori dobiju takav epilog, dok ministarka finansija ističe da na tu temu ne želi da govori dok traju razgovori. Svega nekoliko nedelja ostalo joj je da pronađe formulu po kojoj će smanjenjem rashoda u budžetu deficit svesti na dogovoreni nivo. To je uslov da Srbija povuče drugu ratu ranije odobrenog zajma u ukupnom iznosu od 2,9 milijardi evra.

Inače, naša delegacija, u kojoj je osim ministarke Dragutinović i ministra Dinkića i guverner Radovan Jelašić, u Istanbulu prisustvuje godišnjoj skupštini MMF-a i Svetske banke. Osim sastanka sa ekspertima iz te dve međunarodne finansijske organizacije, danas i sutra oni će imati i niz bilateralnih susreta sa državnim zvaničnicima drugih zemalja, kao i sa turskim privrednicima.



MMF: Srbija da primeni brazilski model

(/Slika2)Istanbul – Zamenik direktora Međunarodnog monetarnog fonda Muriljo Portugal ocenio je da bi Srbija prilikom sprovođenja reformi trebalo najviše pažnje da posveti usklađivanju prihoda i rashoda i funkcionisanju javnih preduzeća.

Kako se navodi u saopštenju Ministarstva finansija, Portugal i ministarka finansija Srbije Diana Dragutinović sastali su se juče u Istanbulu, gde se održava godišnje zasedanje MMF-a i Svetske banke.

Portugal je ocenio da bi Srbija trebalo da primeni deo mera koje su primenjene u Brazilu, jer je to jedna od zemalja koje su najmanje osetile krizu.



Australija prva povećala baznu kamatu

Centralna banka Australije neočekivano je podigla svoju kamatnu stopu za četvrt procenta, čime je Australija postala prva među razvijenim državama koja je povećala cenu zaduživanja, potvrđujući uverenje u ekonomski oporavak

Rezervna banka Australije utvrdila je novu kamatu od 3,25 odsto u odnosu na tri odsto - najnižu stopu u poslednjih 49 godina. Australijski dolar se odmah uzdigao na najveću vrednost za 14 meseci u odnosu na američki.
Guverner centralne banke Glen Stivens (Glenn Stevens) kaže da je došlo vreme za postepeno ukidanje stimulansa koje pruža niska kamata. Rizik "ozbiljnih ekonomskih poremećaja" u Australiji je prošao, rekao je on.
Na samitu Grupe 20 u SAD prošlog meseca, šefovi vodećih razvijenih zemalja i zemalja u razvoju složili su se da nastave sa stimulativnim merama - koje uključuju povećane državne troškove i niske kamate - kako se ne bi ugrozio i dalje nejaki oporavak. Ali, Australija, članica G20, svetsku krizu podnela je bolje od drugih. Izbegla je pad u recesiju zahvaljujući stabilnim bankama, potražnji iz Kine za rudom gvožđa i drugim sirovinama, i državnom paketu od 42 milijarde australijskih dolara za stimulativna ulaganja.



Od emisije zapisa prikupljene 83 milijarde dinara

Od emisija državnih zapisa prikupljeno je 83 milijarde dinara, što je bilo sasvim dovoljno da se održi stabilnost i likvidnost ekonomskog sistema Srbije. I od suštinskog značaja jeste činjenica da je devizna štednja ostala netaknuta - kaže za Danas Svetlana Ljubičić, direktorka Uprave za trezor u prvom intervjuu nakon imenovanja

Da li je dalja emisija zapisa opravdana, odnosno da li se novim emisijama samo pokrivaju obaveze po dospelim hartijama iz ranijih emisija?

- Apsolutno je opravdano i racionalno koristiti javni dug radi boljeg upravljanja sopstvenom likvidnošću. Suština je da fiskalna politika bude kontraciklična. U kriznim godinama pravi se veći deficit koji se pokriva rastom javnog duga, dok se u prosperitetnim godinama javni dug smanjuje i izmiruju se obaveze po tom osnovu. Sve zemlje postupaju isto u ovakvim ekonomskim okolnostima. Dakle, postoje dva načina na koje država može da reaguje u ovakvim slučajevima. Prvi je emisija državnih zapisa, čime se mobilišu slobodna sredstva na tržištu. Pogotovo je ovakva dinamika opravdana danas kada ni u svetu još nije pronađen definitivan model prevazilaženja finansijske krize. Možemo diskutovati o nekim modalitetima emisije državnih zapisa. Na primer, da li je potrebno limitirati subjekte na 15 odsto svojih sredstava ili dopustiti da plasiraju novac u većem iznosu. Smatram da eventualnim povećanjem ili obustavom takvih ograničenja smanjujemo troškove emisije, a povećavamo efikasnost naplate državnih zapisa. Drugi način mogućeg ponašanja države je prodaja deviznih rezervi. To je lošije rešenje, obara rejting Srbije i negativno se odražava na našu poziciju u međunarodnim finansijskim institucijama.

Ukoliko bi bili ukinuti prihodi od trezorskih zapisa, da li bi Trezor raspolagao sa dovoljno sredstava za pokrivanje obaveza iz ranijih emisija i za servisiranje redovnih plaćanja?

- Naravno da država raspolaže i drugim mehanizmima, a moram da naglasim da je model koji je Vlada primenila za izlazak iz finansijske krize vodio računa o socijalnoj komponenti. Sreća u nesreći Srbije je što su upravo dvoje vrhunskih ekonomista na ključnim mestima, premijer Mirko Cvetković i ministarka finansija Diana Dragutinović. Koncept štednje koji smo zacrtali, dotiče pre svega institucije, administraciju, pa tek na samom kraju građane Srbije. Svesno se išlo, po cenu sporije realizacije mera, da građani ne budu gubitnici u ekonomskoj krizi. Težak i dug period oporavka od ekonomske krize koji jeste pred nama, ulazi u formu u kojoj možemo prepoznati svaki sledeći potez, a to pruža određenu stabilnost i daje garanciju investitorima. Ne mogu da govorim o drugima, ali ono što znam, jeste da ću u Trezoru uvesti rigorozne mere štednje. Ne možemo tražiti od drugih da smanjuju svoje budžetske pozicije ako to sami ne uradimo. Osim toga, u Americi je usled krize ostalo bez posla više od 15 odsto ljudi, dok smo u Srbiji uspeli taj procenat da svedemo na 1,9 odsto. Na putu smo da ostvarimo pozitivan rast bruto nacionalnog proizvoda, što je podvig u ovakvom finansijskom ambijentu u svetu.

Da li država raspolaže sa dovoljno sredstava za isplatu otpremina radnicima u javnom sektoru, koji izgube posao u postupku racionalizacije državne uprave?

- Da bismo mogli da na taj način rešimo problem radnika u javnom sektoru, moramo uočiti i probleme koji egzistiraju u privredi. Definisali smo određeni broj ljudi koji jeste višak. Broj koji je nedavno istakla ministarka finansija jeste realnost i činimo sve da bude i nešto manji. Međutim, ne možemo „zabijati glavu u pesak“ i kritikovati ljude koji su vrhunski makroekonomisti i nisu političari, zato što govore istinu. Istinu neko mora da kaže, a političarima u izbornim kampanjama ostavljam mogućnost da je iznesu na fleksibilniji način. Ukoliko više pažnje obratimo na odnos privreda-državna uprava, šanse da povećamo zaposlenost biće veće. Ne mogu samo radnici da budu žrtve krize i tranzicije, moramo se sa njima solidarisati i mi iz državne uprave.

Koje su glavne teškoće sa kojima će se Trezor suočiti naredne godine?

- Izazovi koji nas očekuju su vezani za ekonomsku krizu. Međutim, ona ne može biti izgovor za sve, moramo i sami učiniti mnogo da na malim, nama dostupnim stvarima, prevaziđemo njen „ledeni dodir“. Moramo unaprediti efikasnost finansijskog sistema i obezbediti bržu naplatu poreza. Primera radi, rešenja za porez na dohodak još nisu uručena obveznicima, a reč je o ljudima koji imaju izuzetno velike prihode. Takve poslove možemo završiti već u januaru ili februaru, a ovako od onih koji imaju novac, ne naplaćujemo ono što i sami žele da plate. To je sitnica u budžetskom prihodu, ali dobar primer na koji moramo da obratimo pažnju.



Zelik: Svetska banka uskoro bez para

Predsednik Svetske banke (SB) Robert Zelik upozorio je, odmah pošto je saopštio da će ta finansijska institucija odobriti kredit Srbiji od 400 miliona dolara, da bi bančina sredstva uskoro mogla da "presuše", prenosi BBC


Razlog zbog koga bi SB uskoro mogla da ostane bez finansijskih sredstava je jednostavan, jer se, kako ukazuje BBC, naglo povećava broj zemalja koje zbog globalne ekonomske krize traže sve više para.
- Svetska banka je zbog toga, kao najveći svetski zajmodavac za razvojne projekte, već počela da troši dodatnih 100 milijardi dolara koje je prošle godine stavila na stranu za zemlje u razvoju i uskoro će joj biti potrebna donatorska dokapitalizacija - rekao je Zelik na tekućem, godišnjem zasedanju SB i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Istanbulu.
- Očigledno je da će potražnja nadmašiti 100 milijardi dolara koje smo namenili zemljama u razvoju. Prema svemu sudeći, ove godine ćemo imati rekordne zajmove od 40-ak milijardi dolara, posle prošlogodišnje 33 milijarde. Sredinom naredne godine naša sredstva će biti ozbiljno ograničena, što znači da ćemo morati da se koncentrišemo na zemlje sa najnižim primanjima - objasnio je Zelik.
Pojedine zemlje donatori, poput Velike Britanije i SAD nisu, međutim, baš spremne da ponovo "odreše kesu" i popune kasu SB, upozorava BBC. Britanski ministar za razvoj Daglas Aleksander izjavio je da želi, pre nego što razmotri povećanje doprinosa, da se način upravljanja Svetskom bankom promeni, kako bi se osigurao veći stepen transparentnosti te međunarodne finansijske organizacije. Američki ministar finansija Timoti Gajtner zatražio je da se obezbedi efikasnost kreditiranja siromašnih zemalja, dok je njegova francuska koleginica Kristina Lagard dovela u pitanje i samu ideju da su Banci potrebna dodatna sredstva.



Clerks Get the Highest Salaries

In Serbia, wages of employees in industry and commerce still lag behind clerks’ incomes. According to latest statistical data, in August, the average salary in public sector amounted to as much as RSD 31,338. Average salary in industrial and commerce sectors (without taxes and contributions) amounted to RSD 28, 915, while average incomes in the remaining sectors amount o RSD 36, 612. The best salaries are in public administration where monthly salaries averagely reach RSD 38, 638. According to economists, the reason for this disharmony could be wrong and unfair distribution of domestic product. “We have solid ground for asking how taxpayers’ and budget money is being spent,” say the experts from the Institute for Marketing Research. “This situation is partly the result of different incentives the government offers to public enterprises. These subsidies are mostly being spent for wages. And those wages are above profits”.



Russia and Serbia to Sign Several Agreements

Russian Ambassador to Belgrade Aleksandar Konuzin said yesterday that he couldn’t confirm whether the agreement on a EUR 1bn loan Russia is supposed to grant to Serbia will be singed during the upcoming visit of Russian President Dmitry Medvedev to Serbia. After the promotion of the book Moscow-Serbia, Belgrade-Russia, held at Serbian Archives, Konuzin said that the details of the agreement, which is to be signed by financial institutions of the two countries, have yet to be accorded.



Biomass for the Energy of Future

Using renewable energy sources is not only investing in environment; it is also an obligation our country has towards the EU. According to EU directives, biofuels must make at least 10% of all traffic in a country by 2020, and that condition will have to be met by all member-countries, as well as Serbia, since it is one of signatories of the Energy Community Contract. Our country still doesn’t have a producer of biofuel – says Dejan Stojadinovic, the assistant to the Energy Minister in charge of renewable energy sources. At Biomass for Healthy, Clean and Economical Serbia seminar, held yesterday, he stressed that Serbia has great potentials in using biomass, but that the state is still not providing direct incentives for its use.



No Layoffs in Srbijagas

The CEO of Srbijagas, Dusan Bajatovic said yesterday that there will be no layoffs in the company. Namely, regardless of the fact that there is great number of redundant workers, the company expects significant increase in the volume of business in near future. He explained that Srbijagas will not be privatized, but they are to found daughter companies within the following year or two, which will allow the recapitalization of the company based on core activities, which would also bring new strategic partners. Bajatovic added that Srbijagas must develop new activities, and to divide the existing ones in sectors. ‘Having in mind the great developmental component that we want to accomplish as Srbijagas, we will give our best to keep jobs for all those people’, stressed he. Bajatovic added that they could speak of ‘tenths, even hundreds of redundant workers, but the cost-saving might be provided in some other ways too’.



Serbian Electric Power Industry Plans Huge Investments

The Serbian Electric Power Industry (EPS) plans big investments such as the construction of a thermal power plant at 2,000 megawatts. In addition, it plans to invest in new production systems at mines whose capacities exceed 10 million tons of coal per annum, HPPs stronger than 500 megawatts, as well as the revitalization of the existing production systems, stated EPS GM Dragomir Markovic, at the solemn session of the company’s management board, organized on occasion of October 6, the day of EPS. He said that the debts of Serbian companies have been hindering EPS development and stressed that EPS needed aid from the state, adding that he referred to the price of electric power. The Minister of Mining of Energy Petar Skundric said that the energy sector was going to receive investments exceeding EUR 9 billion, in the next five to seven years. He stressed that the state should remain the majority owner of EPS.



Serbian Ukrainian Business Council

By founding the Serbian-Ukrainian Business Council we will strive to remove obstacles in bilateral trade between our two countries; in H1 2009, the bilateral trade volume exceeded USD 213mn, i.e. 50% lower against 2008. We will also support the signing of a free trade agreement between Serbia and Ukraine – stated Mihailo Vesovic, the vice-president of the Serbian Chamber of Commerce, yesterday, after the signing of the agreement with Ukrainian partners. During the working visit of Ukrainian delegation, composed of 15 entrepreneurs, several cooperation agreements between regional chambers of commerce were signed.



Serbia Sells 2.0 Bln Dinars (21.5 Mln Euro) in 3-mo T-bills

Serbia’s Finance Ministry said on Tuesday it sold out a 2.0 billion dinar ($31.6 million/21.5 million euro) offer of three-month Treasury bills.

The average accepted price in the auction was equal to 97% of par and the accepted interest rate was 11.98%, the ministry said in a statement posted on its website.

The ministry sold 200,000 T-bills with a nominal value of 10,000 dinars each, it added. The government securities will mature on January 5, 2010.


In the previous auction of three-month T-bills held on September 29 the ministry sold out its entire 2.0 billion dinar offer at an annual interest rate of 12%.

Serbia holds scheduled auctions of three-month T-bills every week on Tuesdays, of 12-month T-bills on Wednesdays and of six-month T-bills on Thursdays.

The next auctions of six-month, 12-month and three-month T-bills will be held on October 7, October 8, and October 13 respectively.



Russia considers the approval of the loan to Serbian Railways in amount of 200 million €

Russian Federation considers a possibility for the approval of the state loan in amount of 200 million € to Serbian Railways for modernization and completion of Belgrade Railway junction. On the proposal of “Serbian Railways“, 110 million € would be used from the mentioned funds for completion of construction works of Belgrade –Centre Railway station in the Prokop, 26 million € for construction of technical-passenger stations Zemun and Kijevo, 30 million € for construction of freight-transport centre in Makiš and 34 million € for construction of new double-track line in the length of 15 km from Belgrade to Pančevo. The complete works could be finished in forthcoming three years, and all capacities of the Belgrade Railway junction will be completely put in the operation after two decades of construction.
The above mentioned was stated on September 30, during the first day of three day session of Serbian Russian Council for cooperation in the Traffic area, host of which is “Serbian Railways”. Serbian delegation is led by State Secretary in the Ministry for Infrastructure PhD Slavoljub Vukićević, and Russian delegation by Deputy of the Minister of Transport Nikolaj Ljamov.
Serbian Minister for Infrastructure Milutin Mrkonjić met with the Russian Minister of Transport on 30 September, and on that occasion, according to mutual belief, the mutual understanding was gained concerning solutions of all topics and questions on about which it will be discussed in the forthcoming three days.
Many activities followed to this Session between Ministry for Infrastructure of Serbia and the Ministry of Transport of Russian Federation, and in the last month, this has been the third meeting at different levels of experts of these both States. This Session of Serbian-Russian Council in the Transport area presents, in fact, the preparation for the visit of Russian President Medvedev on October 20 in Belgrade.
In the name of “Serbian Railways” Director General Milovan Marković and president of the Steering Committee Zoran Andjelković welcomed the numerous delegation of Russian Federation, which assembled the representatives of all Traffic companies. Deputy of Director General of the “Serbian Railways” Predrag Janković got the Russian businessmen acquainted with the most important projects of Railway Infrastructure modernization in the Serbia, once again, and he pointed out that Corridor 10 have main importance, and besides the Belgrade Railway junction , it is necessary to finish Rail junctions in Novi Sad and Niš.
For following two days, it will be discussed about cooperation in the other Traffic areas, including the foundation of new river port on the river Danube in Belgrade area, construction of metro on the territory of Belgrade, development of ports Infrastructure, construction of Logistic centre in Belgrade, and Cargo-logistic centre on the airport “Nikola Tesla” and many different topics, as well as about advancement current legal regulation in the Traffic area.



Entrepreneurs from Czech Republic in Belgrade on October 15, 2009

The business delegation of Czech Republic, led by the Vice President of the Chamber of Commerce of Czech Republic, Jozef Cilek, will visit Belgrade on October 15, 2009.

As a stimulus to further improvement of economic cooperation between the two countries, the Business Forum of Serbian and Czech entrepreneurs will be organized on that occasion in the premises of the Chamber of Commerce of Serbia, starting at 1 PM. The one-hour plenary part will be followed by the bilateral talks between Serbian and Czech entrepreneurs.



Three Members Of Šabac-Based Chemical Holding "Zorka" For Sale

The Privatization Agency of Serbia has announced the tender for sale of three members of chemical combine "Zorka". The starting price of the Research Center, which has 10 employees, is 125,889 EUR, while the starting price of "Zorka-Stana", which has 16 employees, amounts to 446,816 EUR.

Company "Sigurnost" will be offered for sale at the starting price of 143,000 EUR.

The auction is scheduled for October 23rd.



Magneti Marelli buys production halls

Italy-based Magneti Marelli is interested in the purchase of Zastava Kamioni. However, the company has no intention of continuing the production of trucks. It plans to install its technology for making automobile parts.

The new factory would employ around 1,000 workers. Aleksandar Ljubic from the Ministry of Economy also confirmed that Magneti Marelli was only interested in current truck producer’s production halls.



The World Bank grants USD 400 million loan for Serbian budget

The World Bank is going to grant Serbia a loan of USD 400 million intended for supporting the country’s budget, as informed by Serbian Deputy PM and Economy Minister Mladjan Dinkic.

Dinkic discussed the loan and the financing of Corridor 10 projects with the Vice-President of the World Bank for Europe and Central Asia Philippe Le Houérou. Dinkic says the USD 200 million will be granted on November 17, while the other USD 200 million is intended for budget support in 2010.



Government Finds Location for Ikea

Swedish furniture giant Ikea, which has been seeking an appropriate location for a new factory, will be offered a site along the highway leading to Belgrade's airport.


In an interview with daily Blic, Agency for Foreign Investments in Serbia Spokesperson Aleksandar Miloradovic said that the Serbian government will announce a tender for the sale of 70 hectares of land, allowing the Swedish company to build its first factory in Serbia.

Ikea representatives in Serbia sent a letter to the government recently, which contained a strong request to puchase the land, citing its proximity to the highway.

Ikea is set to buy a 35 hectare plot for its factory, and to open five department stores in Serbia by 2012. Ikea is expected to invest €1.1 billion in the project, which could create around 8,000 new jobs.

Ikea's director for Croatia, Serbia and Slovenia, Dragan Skalusevic, cited construction and land costs and a lack of appropriate locations, infrastructure and urban development plans as issues that might put the company's investment plans in question, the daily reported.

It was speculated that the factory could be built in Croatia if the company's conditions are not met in Serbia.

Referring to the speculation, Skalusevic told the daily previously that the plan had been postponed due to the economic crisis.

It is now up to the government to determine the land’s price, which is unknown, as no one is purchasing property in the area. Blic speculates that the land could be valued at €150 per square metre.



Transport infrastructure cooperation between Serbia, Turkey

Serbian Deputy Prime Minister and Minister of Economy and Regional Development Mladjan Dinkic talked today in Istanbul with Ahmet Kilicoglu, Managing Director of Turk Eximbank about funding for the reconstruction of two regional roads connecting Novi Pazar with Sjenica and Tutin.

Dinkic said that an application for funding for the two roads in Sandzak was submitted to Turk Eximbank today, specifying that the total cost of the reconstruction of the two regional roads, Novi Pazar – Tutin and Novi Pazar – Sjenica, is estimated at $30 million.

He said that Turk Eximbank will finance 85% of the reconstruction and Serbia will invest 15%. The project also includes the reconstruction of two bridges.

He said that the Novi Pazar – Sjenica highway connects the Zlatibor and Raska districts and is one of the most frequently used routes to Bosnia-Herzegovina.

Dinkic confirmed that Serbia and Turkey are negotiating a general agreement concerning transport infrastructure cooperation, adding that the agreement is very similar to the one Serbia signed with China during Serbian President Boris Tadic’s visit to China.

Dinkic said that Turkish President Abdullah Gul will visit Serbia in late October and voiced hope that the transport cooperation agreement with Turkey will be signed then.

He explained that this agreement will also serve as a basis for the implementation of the two above-mentioned projects in Sandzak and perhaps for several more important infrastructural projects in the field of transport in Serbia.

The delegation from the Ministry of Economy and Regional Development, which is attending the Annual Meeting of the World Bank and the International Monetary Fund, also met today with representatives of the leading world engineering and construction group, Canadian SNC-Lavalin, which has prepared a preliminary feasibility study for a new smelting plant and sulphuric acid factory at the RTB Bor complex.

The meeting was also attended by Chief Financial Officer of the Export Development Canada agency Ken Kember, who said that his agency is willing to provide a favourable loan for construction of the new smelting plant, sulphuric acid factory and the purchase of new mining equipment for RTB Bor.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta