Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Koristimo tek 10 odsto odobrenih sredstava SB

Šef kancelarije Svetske banke u Srbiji Sajmon Grej izjavio je da je budžet te institucije za našu zemlju blizu 900 miliona dolara, ali da se trenutno godišnje iskoristi tek deset odsto raspoloživih sredstava

"To praktično znači da projekti koji se obično završavaju za četiri godine ovde traju dvostruko duže", rekao je Grej gostujući na Televiziji B92.

On je kao primer naveo projekat izgradnje sistema za navodnjavanje, za koji je odobreno 75 miliona dolara, ali je od početka realizacije u 2006. godini iskorišćeno samo četiri miliona.

"Svako bi pomislio da u vreme ekonomske krize vlada želi da iskoristi taj novac što je pre moguće, da otvori nova radna mesta, jer kada gradite kanale za navodnjavanje i drenažu - zapošljavate ljude", kazao je Grej, dodajući da Svetska banka taj posao u potpunosti finansira.

Prema njegovim rečima, "postoji razočaranje efikasnošću sa kojom se projekti realizuju".

Grej je naveo da veliki deo novca otpada na Koridor 10, ali da ipak ostaje još dosta sredstava čije korišćenje zavisi od brzine realizacije određenih projekata.



MMF: Srbija ima potencijal za reforme

Direktor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za Evropu Marek Belka izjavio je da Srbija ima potencijal da sprovede reforme za smanjenje javne potrošnje


Kako je saopštilo Ministarstvo finansija Srbije, on je u razgovoru sa srpskom ministarkom finansija Dianom Dragutinović u Istanbulu kazao da je pred Srbijom veliki izazov da temeljno preispita javne finansije i poresku osnovu. Belka je kazao da se reforme ne mogu sprovesti preko noći ili u roku od nekoliko meseci, već da su za njih potrebne godine.
Predstavljajući ekonomsku sliku Srbije na sastanku sa predstavnicima MMF-a u Istanbulu, Dragutinovićeva je kazala da će se Srbija držati deficita od 4,5 odsto u 2009. godini koji je ugovorila u okviru aranžmana sa MMF-om, mada to, kako je navela, neće biti "lak posao".
- U uslovima tekućih ekonomskih kretanja i značajno nižeg nivoa spoljnotrgovinske razmene, postići fiskalni deficit od četiri odsto bruto domaćeg proizvoda u 2010. godini je takođe težak zadatak, koji omogućava da država nastavi sa pružanjem podrške privredi, a da istovremeno obezbedi stabilnost - kazala je ona i dodala da je fiskalno prilagođavanje čak u našem nacionalnom interesu i da nema programa sa MMF-om.
Ministarka je kazala da je aranžman Srbije sa MMF-om od izuzetne važnosti i izrazila nadu da postoji prostor za strateški dogovor tokom predstojeće posete predstavnika Fonda Srbiji. Ona je dodala da posebno ohrabruje ocena predstavnika MMF-a da EU vidi Srbiju kao sledeći veliki izazov u procesu pripreme za članstvo u Uniji.
Zamenik direktora MMF-a za Evropu Pol Tomsen (Paul Thomsen) kazao je da su kvalitet mera i mogućnost finansiranja deficita značajniji od visine deficita. Tomsen je istakao da MMF ne smatra kredibilnim mere štednje tipa od svega po malo, ili isti procenat umanjenja svima i dodao da su kredibilne sistemske promene te koje obezbeđuju održivost javnih finansija, navedeno je u saopštenju Ministarstva finansija Srbije.
U Istanbulu se održava godišnje zasedanje Svetske banke i MMF-a. Srpsku delegaciju na zasedanju čine potpredsednik Vlade i ministar ekonomije Mlađan Dinkić, ministarka finansija Diana Dragutinović, guverner Narodne banke Srbije (NBS) Radovan Jelašić i viceguverner NBS Ana Gligorijević. Najavljeno je da će članovi srpske delegacije u Istanbulu razgovarati s predstavnicima MMF-a o pripremama mera Vlade za predstojeću reviziju kreditnog stend-baj aranžmana od 2,9 milijardi evra, koja će početi 20. oktobra u Beogradu.



Deficit tekstilne industrije 47 miliona dolara

Industrija tekstila i odeće Srbije je za sedam meseci ove godine imala deficit u spoljnotrgovinskoj razmeni od oko 47 miliona dolara, jer je izvoz bio blizu 400 miliona dolara, a uvoz 447 miliona dolara, saopštila je Privredna komora Srbije (PKS)

- Proizvodnja odevnih predmeta istovremeno je imala pozitivan spoljnotrgovinski saldo od 82,5 miliona dolara, što je više za 32 odsto nego u prvih sedam meseci prošle godine - rekla je sekretar Udruženja industrije tekstila, odeće, kože i obuće PKS Vesna Vasiljević i dodala da su ovoj godini najviše izvožene čarape, radna odeća, trikotaža, odela, ženski kaputi, mantili i kostimi, a srpske kompanije su najviše robe, oko 75 odsto, izvezle u zemlje Evropske unije.
Odeća je, nakon stupanja Sporazuma o slobodnoj trgovini tekstilom sa EU, jula 2005, postali treći proizvod u izvozu Srbije, nakon gvožđa, povrća i voća, kazala je ona i dodala da je izvoz odeće bio prvi na listi najboljih izvoznih proizvoda u Srbiji u martu ove godine, sa 187 miliona dolara.
- Industriju tekstila u Srbiji, koja zvanično zapošljava 50.000 ljudi, a prema procenama PKS oko 90.000, karakteriše pad proizvodnje za oko 30 odsto u periodu od januara do jula, kao i pad prometa. Zalihe gotovih tekstilnih proizvoda manje su za 2,6 odsto, a realizacija gotovih tekstilnih proizvoda za 28 odsto - kazala je Vasiljevićeva i dodala da po broju registrovanih preduzeća u prerađivačkoj industriji ovaj sektor učestvuje sa oko 13 odsto, po broju zaposlenih sa 10,5 odsto, u izvozu sa 9,4 odsto, a u uvozu sa osam odsto.
Ona je istakla da se domaća tekstilna industrija susreće s problemom zajedničkog nastupa na evropskom tržištu, ali i sa drugim ekonomskim problemima, kao što je nelikvidnost. Problem su i cene proizvođača tekstila i obuće u Srbiji koje su nekonkurentne kada se uporede sa cenama materijala, energetike i transporta, dodala je Vasiljevićeva.
- Problem je i nezavršen proces privatizacije, nekontrolisan uvoz jeftine kineske robe, sve veći broj neprijavljenih radnika - navela je ona i dodala da srpskim tekstilcima nedostaje organizovan nastup na inostranom tržištu, kao i izvozna kuća koja bi im pomogla da plasiraju svoje proizvode na druga tržišta.
Vasiljevićeva je istakla da nekontrolisani uvoz nekvalitetne tekstilne robe, uglavnom iz Kine, može da se smanji samo primenom necarinskih barijera, koje podrazumevaju da sva roba mora imati sertifikat o kvalitetu i dodala da je takva regulativa u pripremi.
Šansu za povećanje proizvodnje ona vidi u porastu tražnje za 280 odsto za svim vrstama radne odeće u zemljama Evropske unije.



Ekonomski izazovi Balkana na evropskom putu

Svetska recesija teško je pogodila privrede zapadnog Balkana i Tursku, iako ne sve u istoj meri, i Evropska unija u koordinaciji sa međunarodnim finansijskim institucijama pomaže zemljama regiona da ublaže uticaj krize i krenu putem oporavka

Privredne aktivnosti u regionu znatno su opale od druge polovine 2008. kao posledica pada tražnje izvoznih proizvoda, smanjenja direktnih stranih ulaganja i manjeg prekograničkog kreditiranja, navedeno je u "Strategijskom dokumentu" Evropske komisije o reformama na zapadnom Balkanu, uz napomenu da su istovremeno fiskalne pozicije u svim ekonomijama pogoršane, a nezaposlenost, već vrlo visoka u nekim zemljama regiona, počela je da raste.
Zemlje zapadnog Balkana i Turska ove su godine iskusile pad privrednih aktivnosti na nivou proseka EU, ali manji nego u članicama Unije najviše pogođenim krizom. Međutim, u svim zemljama regiona makroekonomska situacija je lomna.
U "Strategijskom dokumentu" istaknuto je da zemlje zapadnog Balkana nisu imale mnogo mogućnosti za oštar odgovor na krizu zbog ograničenja u vidu mera iz sfere monetarne i fiskalne politike. Ipak, zemlje regiona koristile su u vreme krize prednosti strukturnih reformi iz prethodnih godina. Tako je unapređenje finansijske regulative, na primer u Hrvatskoj i Turskoj, doprinelo stabilizaciji i otpornosti bankarskog sektora. Srbija i Bosna i Hercegovina su, pak, dobile podršku Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za pokriće deficita, navedeno je u analizi koja će biti objavljena 14. oktobra.
Ekonomski oporavak će potrajati, jer će privredne aktivnosti u zemljama koje su vodeći trgovinski partneri zapadnog Balkana rasti sporo, istaknuto je u Dokumentu. Takođe se očekuje da priliv kapitala za stimulisanje domaće tražnje ostane usporen i navodi se da je na srednji rok od velike važnosti obezbeđenje pouzdane fiskalne politike, sa naglaskom na delotvornijoj javnoj potrošnji i investicijama.
U Dokumentu je istaknuto i da kod odgovora na krizu treba voditi računa o izazovima klimatskih promena, a takođe je ukazano na to da su mere za konsolidaciju vladavine prava, uključujući borbu protiv korupcije, ključne za unapređenje poslovne klime.
Kada je o podršci EU reč, pretpristupna pomoć treba da podrži bankarski sektor, infrastrukturne projekte, mala i srednja preduzeća i zaposlenost. Za to je iz IPA fondova odvojeno 200 miliona evra bespovratno, a iznos investicija, računajući kofinansiranje od međunarodnih finansijskih institucija u vidu zajmova, penje se na najmanje milijardu evra.
U Dokumentu je navedeno i da je Evropska komisija, koja je iz IPA programa obezbedila sredstva direktno za podršku budžetu Srbije kako bi se ublažili efekti finansijske i ekonomske krize, spremna da razmotri davanje takve pomoći drugim zemljama regiona. Ukazujući i na mogućnost makroekonomske pomoći, Komisija je istakla da blisko sarađuje sa međunarodnim finansijskim institucijama koje su se obavezale da u 2009. povećaju pomoć zapadnom Balkanu i Turskoj na više od pet milijardi evra.



Pristalice smo otvorenog tržišta

„Lukoil” planira da zauzme 25 odsto srpskog tržišta. – Očekujemo da srpska vlada ispuni obećanje i posle 2010. godine liberalizuje tržište derivata. – Zbog svetske ekonomske krize investicije ove godine smanjene za oko 25 odsto

Vagit Jusufovič Alekperov Srbija bi uskoro mogla da dobije prvu benzinsku pumpu koja bi se strujom napajala iz vetra. To je, između ostalog, Vagit Jusufovič Alekperov, predsednik privatne ruske naftne kompanije „Lukoil”, pre dva dana najavio u razgovoru sa predsednikom Srbije Borisom Tadićem.

Da je među prioritetima „Lukoila”, koji osim proizvodnje i prerade nafte ima i svoje hidropotencijale, sve veće učešće obnovljivih izvora energije, Alekperov je potvrdio i time što je u Srbiji izgrađena benzinska stanica na solarne baterije, ali i najavom da se ruska kompanija intenzivno bavi investiranjem u čistu energiju.

Koji su planovi „Lukoila” u Srbiji i na Balkanu u sledećih tri do pet godina?

Osnovni zadatak „Lukoila” na Balkanu, posebno u Srbiji, jeste izgradnja mreže benzinskih stanica evropskog kvaliteta. Prioritetni pravac je širenje mreže u Hrvatskoj, BiH i otvaranje filijala u Sloveniji i Albaniji. Cilj je da „Lukoil-Beopetrol” pokrije 20 do 25 odsto srpskog tržišta. Kompanija je prošle godine kupila rafineriju na Siciliji, što joj daje još veće mogućnosti da bude konkurentna u regionu Sredozemlja. Ako se objedine putevi derivata Srbije, Bugarske, Sicilije, slika je jasna – „Lukoil” je najkonkurentniji igrač koji već sada proizvodi gorivo evro pet i ispunjava sve druge evropske propise.

Kako gledate na konkurenciju dolaskom „Gaspromnjefta” u NIS?

„Lukoil” pozdravlja dolazak „Gaspromnjefta” u Srbiju. Promena vlasnika NIS-a nije donela suštinsku promenu u konkurenciji na tržištu Srbije.

Šta će za Vašu kompaniju značiti ukoliko i posle 2010. godine bude postojao monopol na uvoz derivata, budući da NIS traži postepenu liberalizaciju tržišta i posle ovog roka?

Naša kompanija radi u mnogim zemljama gde je otvorenost tržišta već odavno norma u naftnom biznisu. Pristalice smo otvorenog tržišta i otvorene privatne konkurencije, čija je suština minimalne cene naftnih derivata i maksimalni kvalitet usluga. Otvaranjem tržišta, najviše će dobiti potrošači, jer će moći da biraju gde da toče najkvalitetnije gorivo. Očekujemo da će srpska vlada ispuniti obećanje i posle 2010. godine liberalizovati srpsko tržište derivata. Kada kažem da očekujemo liberalizaciju tržišta u Srbiji, podvlačim da je to naš vlastiti interes, a ne interes „Gaspromnjefta” koji ovde ima svoju preradu nafte.

Kakva je pozicija „Lukoil-Beopetrola” u Srbiji i na Balkanu u odnosu na druge naftne kompanije?

Balkanski region je, usled svog geografskog položaja, veza između zemalja istočne i zapadne Evrope. Primetan je stalni rast potrošnje naftnih derivata. Nesumnjivo, dobra politička klima i odnosi između Rusije i zemalja balkanskog regiona predstavljaju dobru podršku razvoju biznis projekata. Ipak, „Lukoil”, budući da je privatna naftna kompanija, određuje prioritetne regione poslovanja. Po našem mišljenju, postojanje tri ili više velikih ruskih naftnih kompanija na tržištu balkanskog regiona potpomaže razvoj zdrave konkurencije, od čega će najviše dobiti konačni potrošači.

Da li je u planu proširenje Vaše prodajne mreže, kupovina rafinerija ili neke druge naftne kompanije?

Danas „Lukoil” uspešno radi u Bugarskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Hrvatskoj i postoje planovi za razvoj u Albaniji, Sloveniji i Bosni i Hercegovini. U Srbiji uspešno radimo. Zahvalni smo sadašnjoj srpskoj vladi na pomoći u legalizaciji naših objekata. To će nam pomoći da privučemo dodatne investicije i izgradimo naše objekte na evropskom nivou. U poslednje dve godine naša pozicija je znatno ojačala. Kupljene su maloprodajne mreže u Bugarskoj, Hrvatskoj i Crnoj Gori.

Kako „Lukoil” posluje u uslovima svetske ekonomske krize?

Kriza negativno utiče na sve sfere ekonomije, pa nije izuzetak ni poslovanje „Lukoila”. Investicije su ove godine smanjene za oko 25 odsto, ali to direktno ne utiče na projekte koji se tiču proizvodnje nafte i gasa, već na kvalitet derivata koji se prodaju u Rusiji.

Vlada Rusije je odložila rokove za uvođenje novih ekoloških standarda o kvalitetu goriva do 2014. godine, što nam je dalo mogućnost smanjenog ulaganja. Prihod „Lukoila” za prvih šest meseci ove godine iznosi oko tri milijarde dolara, što govori da je finansijska situacija i pored krize stabilna, a planirana ulaganja će iznositi oko osam milijardi dolara.

Dokle se stiglo s pregovorima u Sloveniji o preuzimanju tamošnje rafinerije? Kakvi su planovi „Lukoila” u Albaniji i gde ste u okruženju najviše prisutni?

„Lukoil” ima planove za razvoj u Sloveniji i Albaniji, u kojima će biti otvorene filijale kompanije. Što se tiče razvoja, to će biti tema naših daljih pregovora.

Da li mislite da je previše ukoliko su dve ruske naftne kompanije prisutne na srpskom tržištu i može li se govoriti o ruskom monopolu?

Smatramo da prisustvo dve ili više ruskih naftnih kompanija na tržištu Srbije ni u kom slučaju ne treba smatrati monopolom. Tržiše naftnih derivata je od početka monopolizovano, ali je konkurencija na maloprodajnom tržištu ozbiljna, što govori o njegovoj otvorenosti. Na tržištu Srbije su i druge naftne kompanije Evrope, koje kao i mi uspešno rade. Pristalice smo otvorenog tržišta i otvorene konkurencije.

Da li „Lukoil” ima negde sličnu poziciju kao što je to u Srbiji, da postoji monopol druge privatne ili državne kompanije i kako tamo poslujete? Šta uopšte mislite o monopolima?

Praktično, u svim balkanskim zemljama cene na benzinskim stanicama određuje vlada. U Rusiji, Americi, zapadnoj i istočnoj Evropi, gde uspešno radimo, cene određuje tržište. Put razvoja, po našem mišljenju, moraju da odrede vlade tih zemalja, na osnovu svojih nacionalnih interesa. Mi možemo da izrazimo svoje mišljenje ako nas o tome budu pitali, ali ćemo isključivo poštovati sve zakonske akte koje su donele vlade zemalja u kojima radimo.

Na relativno maloj teritoriji, Srbija, BiH i Bugarska, rade tri ruske kompanije. Čini se da politika igra veliku ulogu u odlukama ruskih kompanija gde da investiraju. Da li je to tačno?

„Lukoil” je najverovatnije jedina privatna kompanija koja ima takve razmere. Kompanija aktivno učestvuje na Londonskoj berzi. Naš veliki akcionar je „Konoko Filips”, sa oko 20 odsto učešća u vlasništvu. Cilj je da zaradimo dovoljno novca kako bismo platili poreze i isplatili plate u svim zemljama gde radimo.



EC: Unfreeze the Agreement

The European Commission recommended to EU member-states to unfreeze the interim trade agreement with Serbia, it was said yesterday to Tanjug news agency in diplomacy circles in Brussels. The EC welcomed the decision of the government in Belgrade to unilaterally implement the agreement, concluding that it would help implement important reforms aiming to reach European standards and invited the Union’s members to start applying the agreement with Serbia. In the annual report on Balkan countries’ progress, which is to be presented next week, EC concluded that Belgrade proved its commitment to European integrations and improved cooperation with Hague Tribunal, although Ratko Mladic is still at loose.



Miller: South Stream to Reach Black Sea until 2015

Pipeline for international gas pipeline South Stream, the capacity of which will be 63 bcm per annum, will be installed at the bottom of the Black Sea by 2015 at the latest, stated president of Gazprom Management Board Alexei Miller at the 24th World Gas Conference in Buenos Aires. Miller confirmed at the gathering that he South Stream gas pipeline was to pass through Bulgaria, Serbia, Hungary and Greece.



No One to Clean the Waste

The Minister of Environmental Protection and Spatial Planning Oliver Dulic said yesterday in Nis that the environmental protection was one of the most important segments on the road to European integrations. At the promotion of the importance of living environment in Nis, which was organized as a part of Let’s Clean Serbia campaign, and attended by the ambassadors of Sweden and Denmark, H.E. Mr Krister Bringéus and H.E. Mr. Mette Kjuel Nielsen, respectively, Dulic said that we have to take a new approach to this area since the mere adoption of laws is not enough. “We have cleaned thousands of illegal dumps, but it is important that they don’t surge again,” said Dulic after announcing the continuation of campaign Let’s Clean Serbia for 2010. He said that Serbia still doesn’t have a developed communal network which would cover its complete territory – 40% of waste is not collected at all. The goal is to put Serbia in the group of medium developed countries when it comes to returning goods and materials from dumps and to make the business cost-efficient for all those who plan to start it.



IMF Requests Concrete Measures

It is necessary to come before the Fund Mission with clear figures and measures that will be implemented in order to lower public spending. If we fail to do that, we are risking additional postponement of the agreement on auditing the arrangement with the Fund and can end up in the situation where, in the future, the Government will be forced to undertake even more serious measures – NBS Governor Radovan Jelasic said for Privredni pregled upon his arrival in Belgrade from Istanbul where annual meeting of the World Bank and the IMF is taking place. He stated that during the talks IMF representatives repeated what was already said at the meeting in Belgrade regarding revision of the present arrangement between our country and that institution. That implies that the IMF is accepting the reasons for the Serbian side to harmonize the budget by cutting expenditures, but that it needs to be done in a way that is sustainable over the long haul. IMF representatives clearly stated that during the coming talks scheduled for the end of October they won’t be satisfied with promises alone, but will need concrete savings figures that will lead to deficit reduction.



Ikea Is Waiting for Tender

The representatives from IKEA’s Belgrade-based office told Politika daily that the company intended to wait for the tender for leasing 70 hectares of land owned by the Institute for Animal Husbandry, located near Belgrade-Zagreb highway, and then decide whether it wanted to take part in it. While they are waiting to see the method and the price offered at the tender for leasing state-owned land near Nikola Tesla Airport, in which they are interested and have requested from the government to lease it or sell it to them, the representatives of this furniture producer do not wish to reveal their intents since the negotiations with the government are still under way.



There Is Room for Hungarian Investments

The vice-president of Vojvodina Executive Council Boris Barjaktarovic and the newly-appointed Hungarian Ambassador to Serbia Imre Varga concluded that the cooperation between the two countries was successful, as well as that there was place for its improvement via joint projects and an increase in Hungary’s investment volume in Serbia and Vojvodina, announced yesterday the Province’s Secretariat for Information after the vice-president of Vojvodina’s government met with the Ambassador. “Vojvodina has a special role and represents the most important link in the chain of cooperation between Belgrade and Budapest, i.e. Serbia and Hungary,” a press release quotes Varga.



Slovenian Viator Vektor to Build Bus Factory in Kragujevac

The representatives of Slovenian company Viator Vektor, the mother-company of TAM from Maribor, reached an agreement with the government of Serbia and Kragujevac leadership which enables them to start constructing a hybrid bus factory in industrial zone Korman polje near Kragujevac at the beginning of the next year. This investment is worth around EUR 30 million. Slovenian factory is to produce between 250 and 300 buses per annum and employ 300 workers. The contract on the implementation of this investment is to be signed in two weeks.



World Bank Report: Serbia Advances

According to this year’s World Bank report on business climate, Serbia has improved its position by two places according to the simplicity of its business procedures, and so, instead of 98th it now occupies 88th position, the Ministry of Finance said yesterday. Serbia’s progress was established in Istanbul at a meeting between the State Secretary of the Ministry of Finance Vuk Djokovic and Acting Vice President for Development of Financial and Private Sector at the World Bank, Penelope Brook and Vice President of Development of Financial and Private Sector of the International Financial Corporation within the World Bank Jean-Mitre Devane. They assessed that Serbia’s made a considerable progress regarding efficiency of registration of business entities. The procedure is noticeably easier. That way, the loan-obtaining procedure takes up 4th place on the world rank-list. It was concluded at the meeting that Serbia is very poorly ranked with respect to issuing construction licenses, and occupies 174th place out of 183 countries.



Increase in Textile Products Export Volume

Although textile industry is recording an increase in orders and exports, it is a fact that employed in this sector get the lowest salaries. One of the reasons for that, besides high taxes, is the advance in prices of input, although the prices of finished goods are stagnating due to low spending power, it was concluded yesterday at the session of the Association of Textile Industry, at the Serbian Chamber of Commerce. Textile industry’s export exceeded USD 700 million and exported goods worth USD 400 million in the first seven months of the year. From January to July 2009, textile industry imported goods worth USD 447mn, which represents a 29% drop in imports against 2008.



EBRD might acquire minority stake in insurer Dunav

The European Bank for Reconstruction and Development (EBRD) submitted a letter of intent concerning its intention of becoming a strategic partner to Dunav Insurance Company by mid-2010 – stated for Emportal a member of Dunav Insurance Company’s Executive Board Ljubodrag Markovic. – We intend to apply at Dunav the model used on Komercijalna banka, since the bank’s minority shareholder is EBRD. That would recapitalize Dunav and gave it impulse for a new wave of success on the insurance market. According to him, EBRD sent a letter stating its intent of becoming Dunav’s strategic partner to the Ministry of Finance, which supported the idea.



Serbia Sells 1.0 Bln Dinars (10.7 Mln Euro) in 12-mo T-bills

Serbia’s Finance Ministry said on Wednesday it sold its entire offer of 1.0 billion dinars ($15.8 million/10.7 million euro) of 12-month Treasury bills issued to finance budget deficit.

The average accepted price in the auction was equal to 89% of par and the accepted interest rate was 12.45%, the ministry said in a statement.


The ministry sold 100,000 T-bills with a nominal value of 10,000 dinars each. The government securities will mature on October 6, 2010.

In the previous auction of 12-month T-bills held on September 30 the ministry sold its entire offer of 2.0 billion dinars worth of government securities at an annual interest rate of 12.39%.

Serbia held its debut auction of 12-month T-bills on August 26.



Agrobanka Posts 1.36 Bln Dinars (14.6 Mln Euro) Profit in Jan-Aug

Agrobanka posted a profit of 1.36 billion dinars ($21.6 million/14.6 million euro) through August, equal to 93% of the profit projected for all of 2009, the blue-chip bank said.

It did not say whether the profit for the first eight months of the year was net of gross and provided no comparative figures but the bank's executive board member Branislav Pesic told SeeNews last month that Agrobanka had a net profit of 1.28 billion dinars through July, unchanged from a year earlier.

The volume and the dynamics of revenue and expenditure had a positive effect on the operation of the bank in the first eight months, Agrobanka said in a statement made available to SeeNews on Thursday.


Agrobanka had total assets of 52.17 billion dinars at the end of August 2009, 14.3% above the projected end-year figure, it said. Agrobanka was ranked as the 15th largest bank in Serbia with total assets of 45.7 billion dinars at the end of June, central bank figures showed.

The bank extended 35 billion dinars in loans to corporate borrowers and citizens in the first eight months of this year, it said. It disbursed 25.4 billion dinars in loans in all of 2008.

Agrobanka shares closed 1.41% higher at 11,223 dinars on Wednesday.



U.S.-based Green Star Says Qualifies for Privileged Power Producer Status in Serbia

U.S.-based Green Star Alternative Energy (GSAE) said it has qualified to receive a privileged power producer status from Serbia’s Energy Ministry allowing it to sell its output at a price higher than current wholesale electricity prices.

"Under adopted legislation, renewable energy source producers of electricity (except hydro power plants and biomass power plants larger than 10MW) will be eligible for a feed-in-tariff that is greater than current wholesale electricity prices," the company said in a statement late on Tuesday.

In addition to a favourable sale price for renewable electricity, Green Star said it anticipates that it would benefit from a standardised power purchase agreement with the national utility Elektroprivreda Srbije and guaranteed distribution grid access.


"The company believes this adopted legislation may receive parliamentary approval very soon. The benefits are significant and would provide Green Star with a valuable base selling price for our electricity," GSAE CEO Mike Andric said in the statement.

No further details were immediately available.

A joint venture comprising GSAE and Serbian wind farm and power trading company Notos plans to build a 120 megawatt (MW) wind farm in northern Serbia that will generate more than $62 million (42.2 million euro) in annual revenue, GSAE said last month.



Serbia C-Bank Cuts Key Repo Rate To 11% From 12%

After reviewing current economic developments, the NBS Monetary Policy Committee decided to lower the key policy rate by one percentage point. As of today, the key policy rate equals 11 percent.


The MPC also adopted amendments to the Decision on Special Facilities Supporting the Country’s Financial Stability pursuant to which banks may allocate in dinars 25%, instead of the currently applicable 30%, of the foreign exchange required reserves calculated in euros. The amendments will enter into force on 18 October.

Governor Jelašić will elaborate on the rationale behind the monetary easing and change in the structure of reserve requirements in a press conference later in the day.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta