Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Telekom golica Njujork

Ukoliko država zbog strateških interesa zadrži monopol ili „zlatnu akciju” u nekom od preduzeća (poput EPS-a), veliko je pitanje koliko će njihove akcije biti atraktivna berzanska roba

Srđan Tanjga (Foto D. Ćirkov) Srbija ima veliki potencijal da privuče značajne strane investitore, ali još nedovoljno koristi svoje adute. Pre svega obrazovanu i relativno jevtinu radnu snagu, kako bi podstakla sopstveni razvoj, ocena je Srđana Tanjge, finansijskog analitičara s višegodišnjim radnim iskustvom u svetskom finansijskom centru na Volstritu.

Po oceni tog eksperta školovanog na Harvardu, najveća šansa za investiranje je u poljoprivredi, za koju je Srbija „bogomdana zemlja”.

Velika svetska kriza pokazala je da vrednost poljoprivrednih proizvoda i imovine mnogo brže raste nego u nekim drugim privrednim granama i oblastima, a taj trend bi i Srbija trebalo da iskoristi.

– Strancima će, verovatno, biti veoma interesantno i ulaganje u sadašnja javna preduzeća, pre svega u akcije Telekoma. Ta, ali i druga uspešna preduzeća trebalo bi da listiraju svoje akcije dualno, na Beogradskoj, ali i na nekoj od velikih svetskih berzi, kako bi se maksimalno približila potencijalnim kupcima – smatra Tanjga.

Međutim, ukoliko država zbog strateških interesa zadrži monopol ili „zlatnu akciju” u nekom od preduzeća (poput EPS-a), veliko je pitanje koliko će njihove akcije biti atraktivna berzanska roba, zbog mogućnosti dominantnog vlasnika da utiče na unutrašnju politiku preduzeća, a time i na mogući profit, tvrdi Srđan Tanjga.

Trenutno je veliki problem ekonomska kriza, čiji je epicentar u SAD, ali su posledice tog ekonomskog „zemljotresa” osetile sve zemlje, među kojima i Srbija. Uprkos signalima koji pokazuju izvesno oživljavanje, još je neizvesno da li je oporavak stvarno počeo ili su prilike samo prestale da se pogoršavaju, smatra naš sagovornik.

Jesen i predbožićno vreme, kad su potrošači „najšire ruke”, biće svojevrsni test koji će pokazati da li je razorna snaga krize posustala.

Ulagači u akcije u SAD su optimisti, ali se zasad drže svog „atara”, odnosno domaćeg tržišta, a tek ako se pokaže da je kriza minula onda se može očekivati i veći prekogranični plasman kapitala, što je šansa i za Srbiju. Međutim, da bi skrenula pažnju investitora na sebe Srbija bi trebalo da bude zemlja iz koje ne stižu negativne vesti, u kojoj je regulativa prilagođena onoj koja važi u razvijenijim zemljama i u kojoj postoji sigurnost kapitala i investicija, upozorava Tanjga.



Više lufta za kredite

Monetarni odbor NBS smanjio referentnu kamatnu stopu sa 12 na 11 odsto i promenio strukturu obavezne rezerve. – Bruto domaći proizvod u ovoj godini manji za tri odsto

Radovan Jelašić Monetarni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da dodatno olabavi monetarnu politiku i podstakne banke da više odobravaju kredite. Kako je na jučerašnjoj konferenciji za novinare istakao guverner Radovan Jelašić, referentna kamatna stopa, prema kojoj se određuju kamate banaka, smanjena je sa 12 na 11 odsto.

– Monetarni odbor je to odlučio, jer se rizici za ostvarivanje ciljane inflacije smanjuju. Na to ukazuje činjenica da je rast kontrolisanih cena u drugoj polovini godine manji od očekivanog, inflatorna očekivanja su niža, a dinar je stabilan. Dalja relaksacija monetarne politike i znatnije smanjenje referentne kamate zavisiće od ekonomske politike za 2010. godinu koja još nije definisana, ni kroz konačan dogovor sa MMF-om, ni projekcijom budžeta – kazao je Jelašić.

Ipak, njemu se čini da je bolje da u situaciji kad inflacija ide silaznom putanjom, kontrolisane cene budu povećane do kraja ove godine, za šta ima mogućnosti, nego da nas poskupljenja dogodine sačekaju „iza ćoška”.

Monetarni odbor doneo je i odluku da promeni strukturu obavezne devizne rezerve, odnosno novca koji kao garanciju banke polažu u NBS. Tako će umesto obaveze da 70 odsto rezerve bude u devizama, to učešće biti povećano na 75 odsto, dok je dinarski deo smanjen sa 30 na 25 odsto.

– To praktično znači da je bankarskom sektoru time oslobođeno 14,5 milijardi dinara, koje će bankari moći da iskoriste za povećanje kreditne aktivnosti, kupovinu neophodnih deviza na međubankarskom deviznom tržištu ili da ih plasiraju u državne hartije od vrednosti ili hartije od vrednosti centralne banke – objasnio je guverner.

A kada je o inflaciji reč, ona će se kretati u planiranim okvirima i do kraja godine iznosiće oko osam odsto, procena je NBS. Inflatorna očekivanja privrednika i stanovništva se smanjuju polako ali sigurno, a i pad ekonomske aktivnosti biće manji od očekivanog.

– Bruto domaći proizvod biće u minusu od tri odsto, što je manje od naše prethodne projekcije (3,6 procenata), ali i od računice MMF-a koja pokazuje da će pad privredne aktivnosti u Srbiji do kraja ove godine biti četiri odsto – uveren je Jelašić.

Podaci centralne banke pokazuju da su se u avgustu i septembru banke dodatno zaduživale prema inostranstvu, dok su se preduzeća i stanovništvo razduživali. Značajnih pritisaka na našu nacionalnu valutu nema, ali je javna potrošnja, na primer, i dalje izrazito visoka.

– Postojeći model ravnoteže više nije održiv, jer je ekonomski rast u prethodnih nekoliko godina bio zasnovan na uslužnim sektorima. Opasno je ako godišnja kamata na plaćanje dugova u Srbiji bude veća od rasta BDP-a. Privredni rast se može ostvariti samo ako se u većoj meri zasniva na izvozu, a da bi se to postiglo potrebni su konkurentna radna snaga, dobra infrastruktura, stabilno makroekonomsko i političko okruženje, ali i jaki strateški partneri. A sve to mora da prati i smanjenje tekuće potrošnje i povećanje investicionih rashoda u budžetu – napominje Jelašić.


Bez MMF-a nema para od Svetske banke i EU

Svi u vladi su svesni značaja koji stendbaj aranžman sa MMF-om ima za Srbiju, kazao je guverner odgovarajući na pitanje da li postoji rizik da program sa tom finansijskom institucijom bude ugrožen. Jer, u vladi se nadaju da će Međunarodni monetarni fond odobriti povećanje deficita za sledeću godinu na četiri odsto, a da pri tom ni tu računicu ne mogu još da zatvore smanjenjem rashoda, a povećanje prihoda ne vide kao mogućnost.

– Mislim da postoji spremnost i MMF-a i Vlade Republike Srbije da se taj posao završi do kraja. Jer, verujte, neće ni Svetska banka, ni Evropska unija Srbiji dati odobrena sredstva ukoliko od MMF-a ne dobijemo pozitivno mišljenje. Ipak, na sastanku sa predstavnicima MMF-a u Istanbulu rečeno nam je da je važno kolika je visina deficita, ali da je još važnije i kakav je njegov „kvalitet”. Odnosno da li je on uzrokovan jednokratnom isplatom subvencija ili povećanjem investicija – preneo je Jelašić.

Prema njegovim rečima, vlada sada treba da se koncentriše na smanjenje rashoda, jer je to obećala, a ne da se ponovo aktuelizuje priča o povećanju poreza.

Na pitanje šta ako sindikati spreče usvajanje plana o reformi javne potrošnje Jelašić odgovara da je na to najbolji odgovor dao Muriljo Portugal, zamenik direktora MMF-a, ističući da je suština politike da učini mogućim „ono što je nemoguće a nužno za ekonomski razvoj”.

Inače, računica NBS pokazuje da ukoliko se PDV poveća za jedan odsto, cene rastu za 0,6 procenata.

-----------------------------------------------------------

Bez povećanja PDV-a

Vlada Srbije ne priprema povećanje poreza na dodatu vrednost, izjavio je juče premijer Mirko Cvetković, demantujući da je veći PDV jedno od rešenja na spisku mera koje vlada priprema za predstojeće razgovore sa MMF-om.

Prilagođavanje budžetskih prihoda i rashoda, po rečima Cvetkovića, postići će se smanjenjem troškova, a ne povećavanjem nameta privredi i građanima i o tome će sa MMF-om biti postignut dogovor.

Kako je premijer potvrdio, dugoročnije rešenje za deficit koji je strukturnog tipa zapravo je u reformi javnog sektora koja će trajati nekoliko godina.

To pitanje, po njegovom mišljenju, ne treba svoditi na problem otpuštanja radnika, već na povećanje efikasnosti, i to ne samo samo administracije, već celog javnog sektora.



Referentna kamata ECB ostaje jedan odsto

Evropska centralna banka (ECB) donela je očekivanu odluku da zadrži rekordno nisku jednoprocentnu referentnu kamatnu stopu, objavljeno je u Frankfurtu, gde se nalazi operativno sedište banke


ECB, koja je nadležna za vođenje monetarne politike u 16-članoj zoni evra, poslednji put je snizila baznu kamatu u maju, za 0,25 odsto.
Banka Engleske (BoE) - ovlašćena za sprovođenje monetarne politike u Velikoj Britaniji - odlučila je da takođe zadrži postojeću baznu kamatu od 0,5 odsto. Bazna kamata BoE sada je najniža u trovekovnoj istoriji te centralne banke, a poslednji put je smanjena za četvrt procenta, takođe u maju.
Najniže kamate među sedam industrijski najrazvijenijih zemalja (SAD, Japan, Velika Britanija, Francuska, Nemačka, Italija i Kanada) sada imaju SAD i Japan. Uprava Federalnih rezervi SAD je u decembru prošle godine snizila svoju baznu kamatu na nula do 0,25 odsto, dok je istovremeno centralna banka Japana odlučila da istu interesnu stopu smanji na svega 0,1 odsto.
Rezervna banka Australije je u utorak povećala svoju ključnu kamatnu stopu, čime je postala prva od centralnih banaka članica Grupe 20 najrazvijenijih zemalja sveta i privreda u naglom usponu (G20) koja je to učinila posle globalne recesije, ali se za sada ne očekuje da to urade i centralne banke drugih razvijenih zemalja.
Važeće minimalne kamatne stope u grupi najrazvijenijih zemalja trebalo bi, prema rečima finansijskih stručnjaka, da omoguće lakši izlazak iz najteže privredne krize sa kojom se svet suočio nakon Drugog svetskog rata.



Neophodne poreske olakšice za sektor osiguranja

Za sektor osiguranja u Srbiji neophodno je uvesti poreske olakšice i doneti odgovarajuće izmene zakonske regulative, kako bi oblast osiguranja mogla uspešno da se razvija i prevaziđe efekte ekonomske krize, složili su se učesnici konferencije o osiguranju, održane u organizaciji časopisa "Danas"

Pomoćnik ministra finansija Zorica Dunović rekla je da će do kraja oktobra biti završen nacrt izmena zakona o porezu na dobit i porezu na dohodak građana i izrazila očekivanje da će oni biti usvojeni do kraja godine. Prema njenim rečima, te izmene zakona će se odnositi na poreske olakšice poslodavcima za iznos do 3.000 dinara, a kod zakona o porezu na dohodak biće uvedeno i umanjenje poreske osnovice za građane u skladu sa iznosom koji bude uložen u životno osiguranje.
Ona je istakla da je stav Ministarstva finansija da treba da se odloži razdvajanje životnog od neživotnog osiguranja, jer bi to, kako je rekla, u ovom trenutku doprinelo znatnim troškovima. Ističući da je neophodno uvesti podsticaje za oblast osiguranja radi njegovog razvoja u našoj zemlji, Dunovićeva je najavila da će od sledeće godine biti emitovane dugoročne hartije od vrednosti.
Viceguvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Mira Erić-Jović rekla je da se Narodna banka zalaže za poreske olakšice u oblasti osiguranja. Ona je kazala da se uticaj ekonomske krize na sektor osiguranja sa zadrškom odražava na sektor osiguranja, a da broj zaključenih ugovora ne raste, i dodala da će od makroekonomske stabilnosti i realnog sektora zavisiti u kom stepenu će oblast osiguranja biti pogođena ekonomskom krizom.
Erić-Jović je naglasila da je do 2012. godine neophodno usaglašavanje domaće zakonske regulative u tom sektoru sa evropskim zakonodavstvom i dodala da je neophodno usaglasiti oko 45 propisa iz te oblasti.
Predsednik Upravnog odbora "Grave osiguranja" Kristof Cetl naveo je da se u Srbiji u životno osiguranje investira 0,2 odsto BDP-a ili oko devet evra po stanovniku, dok se, na primer, u Hrvatskoj ulaže 10 puta više, a u Sloveniji 37 puta više. On je rekao da to osiguranje oko 85 odsto sredstava svojih klijenata ulaže u dugoročne hartije od vrednosti i ukazao na važnost edukacije građana o značaju ulaganja u osiguranje.
Generalni direktor "Delta Đenerali osiguranja" Nebojša Divljan ukazao je na neophodnost poreskih podsticaja i fleksibilnih modela zapošljavanja u prodaji osiguranja, gde bi, kako je rekao, u narednih 10 godina moglo da bude zaposleno od 5.000 do 10.000 ljudi.



Kako povećati likvidnost preduzeća

Privrednici ocenjuju da je najveći problem domaće privrede nelikvidnost preduzeća. Premijer Srbije i guverner NBS najavljuju mere za rešavanje ovog problema



Glavni problem srpske privrede u godini ekonomske krize je loša solventnost zbog čega država na sve načine treba da pomogne privrednicima, ocenjeno je na okruglom stolu Srpske asocijacije menadžera.

Premijer Mirko Cvetković najavio je da će Vlada nastaviti da radi na smanjenju nelikvidnosti odbacujući tvrdnje da je država preko svojih preduzeća bila generator negativnog bilansa privrede. Guverner Jelašić najavio izmene Zakona o platnom prometu kako bi likvidnost bila pospešena.

Više od 60.000 preduzeća u Srbiji svakodnevno ima blokirane račune zbog dugova koji su sada premašili dve milijarde evra.

Među kompanijama koje su u blokadi nalazi se i dosta državnih preduzeća koje ne plaćaju svoje obaveze zbog čega firmama kojima duguju stvaraju problem u likvidnosti.

Slobodan Vučićević, predsednik Droga Kolinska, naveo je primer da trenutno postoji 100 miliona nenaplativih potraživanja, a da se pojavljuju firme koje posluju po sistemu Bernarda Mejdofa, američkog milionera koji je uhapšen zbog piramidalnih prevara.

“To su d.o.o. preduzeća i oni su jednostavno rešili zbog krize da odu u stečaj ili nisu čak ni u stečaju. Oni su prosto u blokadi otvorili drugo neko preduzeće i država bi morala da reaguje prateći taj tok novca“, smatra Vučićević.

“Radi se o ogromnom novcu, a što je najinteresantije kompanije nisu otišle u pravi stečaj. Vlasnici tih firmi su jednostavno preveli sredstva iz privrede u svoje privatne račune. To su ljudi koji kupuju nekretnine na veliko koji se voze besnim automobilima, imaju jahte, otvaraju druga preduzeća. Oni su i dalje biznismeni u ovoj zemlji i mislim da bi država morala da interveniše na neki način“, upozorava on.

U Srbiji vlada zabluda, kaže premijer Mirko Cvetković komentarišući broj od 60.000 firmi sa blokiranim računima.

U nelikvidna preduzeća, kaže on, ubrajaju se i nesolventne firme, koje je trebalo odavno da odu u stečaj.

Druga zabluda, prema mišljenju premijera, je da je država preko deficita u budžetu i svojih javnih preduzeća, bila generator nelikvidnosti.

Kao primer navodi EPS i "Srbijagas", kod kojih su potraživanja prema privredi bila mnogo veća nego obaveze, čime se pokazalo da su ta preduzeća zapravo kreditori.

“Država koja ima deficit u budžetu po definiciji podstiče likvidnost, a ne utiče na nelikvidnost. Znači vi povlačite 100 dinara, a vraćate 102 ili 105. Svaki deficit u budžetu je pozitivan u pravcu povećanja likvidnosti. Svako onaj ko kaže da budzet sa deficitom generiše nelikvidnost recite mu da greši, neka malo pročita udžbenike“, poručio je Cvetković.

Srpski premijer tvrdi i da je monetarna politika imala veći prostor da utiče na povećanje likvidnosti preduzeća, jer je u proteklom periodu inflacija imala mali ili skoro nikakav rast, a devizni kurs je bio stabilan.

Na taj način Cvetković je u priču uveo guvernera Narodne banke Srbije Radovana Jelašića koji navodi da centralna banka čini sve što je u njenoj moći da monetarnom politikom pospeši likvidnost u privredi.

U tom smislu, Jelašić je najavio mogućnost izmena zakona o platnom prometu

“Gde bi se između ostalog uspostavio jedan javni registar menica i ovlašćenja koje uopšte mogu da učestvuju u prinudnoj naplati. To automatski znači da svaka menica treba da ima sumu i banke bi bile u obavezi i one bi samo mogle da koriste one menice u prinudnoj naplati ako je to u registru“, najavljuje guverner.

“Isto tako da se prinudna naplata na osnovu menica i ovlašćenja vrši jednom dnevno i to srazmerno visini potraživanja poverilaca da ne bude ono ’ko prvi devojici njemu devojka’ i da jako često i najmanji poverilac može da naruši kredibilitet jednoga dužnika“, navodi Jelašić.

Predsednica Izvršnog odbora “Inteza banke“ Draginja Đurić naglašava da banke ne treba da kontrolišu ko plaća poreze, već je predložila vladi da se propiše rok u kojeme svi dužnici moraju da izmire svoje obaveze, jer bi to poboljšalo likvidnost preduzeća.

Privrednici su premijeru poručili da od države očekuju da uredno izmiruje svoje obaveze, reformiše javna preduzeća, efikasnije sprečava sivu ekonomiju, skrati rokove za izmirenje dugova i onemogući dužnike da otvaraju nove firme.



Banks in Serbia Very Safe

Banks in Serbia won’t be needing any help that is capital share increase, even if the economic growth in 2009 reaches six percent, and 3.5 pct next year, show results of the so-called stress tests carried out in 16 banks in order to see how sensitive to potential macroeconomic shocks they are. National Bank of Serbia Governor Radovan Jelasic stated yesterday at a press conference that there are slim chances that such pessimistic scenario will materialize, but in that case the banking sector would be able to absorb all potential losses with its existing capital and reserves.



IFC May Invest in Cap Hike of Serbia's Komercijalna Banka

State Secretary at the Ministry of Finance Slobodan Ilic met in Istanbul with Vice President of the International Financial Corporation Department for Europe and Central Asia Jyrki Koskelo and IFC Regional Director Shahbaz Mavadat, with whom he discussed further activities in Serbia with respect to four banks in which the state is majority owner. Speaking of Komercijalna Bank, IFC expressed serious interest to, together with EBRD and other international investors, take part in the coming capital share increase. They also showed interest in further course of privatization of some banks in which the state has its stake, as well as in investing in certain companies in Serbia.



Serbia Sells 2.0 Bln Dinars (21.5 Mln Euro) in 6-mo T-bills

Serbia’s Finance Ministry said on Thursday it sold out its 2.0 billion dinar ($31.7 million/21.5 million euro) offer of six-month Treasury bills.

The average accepted price in the auction was equal to 94% of par and the accepted interest rate was 12%, the ministry said in a statement on its website.

The ministry sold 200,000 T-bills with a nominal value of 10,000 dinars each. The government securities will mature on April 8, 2010.


In the previous auction of six-month T-bills held on October 1 the ministry also sold its entire offer of 2.0 billion dinars worth of government securities, achieving an annual interest rate of 12.03%.

Serbia holds scheduled auctions of six-month T-bills every week on Thursdays and of three-month T-bills on Tuesdays. It started holding auctions of 12-month T-bills in August in a bid to narrow the country's yawning budget gap.

The next auctions of three-month and six-month T-bills will be held on October 13 and October 15, respectively.



European Commission Proposes a EUR 200mn Loan

Yesterday, the European Commission gave a proposal to the Council of Ministers of the European Union to approve Serbia up to EUR 200mn as a form of macro-financial support for overcoming the crisis. As said in the announcement made by the Delegation of the European Commission to Serbia, the loan is conditioned by an arrangement with the IMF, and it should be used in two tranches, probably in the 2Q and 4Q 2010. The loan should help Serbia to carry out the arrangement with the IMF, and the European Parliament was also asked for opinion on the approval, it was said in the announcement.



Construction Machinery with Subsidies

The purchase of trucks and construction machinery with state subsidies is to begin by mid-October at the latest, announced the state Secretary at the Serbian Government. On October 1, the government adopted a provision which enables one to purchase a domestic truck at a 20% lower price than production price, as well as to replace an old truck with a new one with additional 10% discount, which means that the overall discount is at 30%. According to Ciric, the new construction machinery will be available with a 20% discount. The same discount applies to the overhaul of used construction machinery. Ciric said that subsidized loans have been provided for these procurements; repayment period is 5-7 years, while annual interest rate equals 4.5%.



Spaniard Win Tram Procurement Tender

The European Investment Bank supported the decision of the Agency for Investments to give the job for the procurement of 30 trams to the Spanish company KAF, Politika learned unofficially. If the bodies in charge confirm this decision, starting next year the citizens of Belgrade will be transported by air-conditioned trams. The contract “weighs” EUR 60 mn. The International tender for the procurement of 30 new trams was invited on 29th April. Initially, it was supposed to end on 22 June, but at the proposal of the Agency for Investments the deadline was extended by 10 days. The tender documents were taken by 14 companies from the old continent, but only KAF and Croatian Krotram submitted their official bids.



PM: There Will Be no VAT Increase

The Government of Serbia is not planning on the increase in the value added tax, said the Prime Minister Mirko Cvetkovic yesterday, denying the rumors that the higher VAT is one of the solutions on the list of Government’s measures for the upcoming negotiations with the IMF. According to Cvetkovic, the adjustment of budget incomes and expenses will be accomplished by cost reduction, and not by increasing taxes for economy and retail sector, and they are about to reach an agreement with the IMF on this matter. The Prime Minister confirmed that the long-term solution for solving the structural deficit is actually to be found in the public sector reform, which will last for couple of years. According to him, this question should not be seen only as the problem of layoffs, but also as the problem of how to increase the efficiency of both the administration and the overall public sector.



Employers Want Incentives for the Import of New Machinery

Serbian Association of Employers and numerous production export-oriented companies want from the government to relieve them of paying customs duties and VAT for the export of new machines, equipment, technology and tools. In that way, the state would help exporters to modernize production facilities which have been in use for the past 29.5 years on average, and represent the oldest production parks in Europe, alongside those in Albania, Macedonia, Moldova and BiH. The producers have demanded from President Boris Tadic to support them, stressing that Serbia lost USD 56.9mn between 2001 and September 2009, because that is the difference between import and export. They added that GDP would be two times higher if only half of that sum remained in Serbia. The budget deficit caused by the adoption of this proposal, would be compensated in two years at the latest through an increase in export and VAT incomes from modernized companies, and the positive effects would multiply in the years to come.



French-Serbian Chamber of Commerce

French-Serbian Chamber of Commerce (FSCC) is a solid instrument of improving the economic relations between the two countries, especially when it comes to trade and new investments. The Chamber wished to help companies from France to improve business and also to invest in Serbia, and thus solve their operating problems more easily. Among other things, this year was the right moment for founding the Chamber because of the changes on Serbian political scene, which became more stable. The fact is that the perspectives for Serbia’s accession to the EU are more certain, said Jean Francois Terral, the France’s Ambassador to Belgrade, at the yesterday’s press conference. The Chairman of FSCC, Erick Blanchette stressed that the Chamber already has more than 80 members, including big-size French companies, but also some big Serbian companies that they operate with. The FSCC goal is to strengthen economic relations between the two countries, said Blanchette.



Italian, Swedish Low-cost Airlines To Open Routes to Town of Nis

Italian low-cost airline Wind Jet and its Swedish peer MCA Airlines are slated to launch flights to the town of Nis, in southern Serbia, in December 2009.

The Konstantin Veliki Airport in Nis has already reached an agreement with Wind Jet about the carrier opening a regular service this winter, Nis Mayor Milos Simonovic said.

“The Swedish carrier has, in principle, agreed that its route to Sweden also include a stop-over at one airport in Germany,” Simonovic said without elaborating. Simonovic added he hopes that Irish budget carrier Ryan air and UK-based Jet2 will also put Nis on their destination map from next summer.

“The arrival of these no-frills companies in Nis is made possible by this year’s ratification of the Open Sky agreement by Serbia’s parliament, as well as by an official document from the country’s flag carrier JAT Airways saying that it ‘does not have the capacity to boost its routes to Nis,” Simonovic said.

JAT Airways will drop from its upcoming winter schedule one of the routes it is operating out of the Konstantin Veliki Airport, Nis-Zurich.



Serbian Utility EPS Seeks Partner for 200 Mln Euro Gas-fired Power/Heating Plant Project

Serbia’s power monopoly EPS said it is seeking a partner for the construction of a 200 million euro ($295 million) gas-fired power and heating plant with a combined capacity of up to 800 megawatts (MW) in the northern town of Novi Sad.

Interested parties are invited to submit letters of interest by December 1, EPS said in a statement posted on its website late on Thursday, adding that the company will shortlist candidates by the end of this year.

The plant’s heating unit, which will provide heating to 80,000 households, will have an installed capacity of at least 300 MW while its power production unit will have between 400 MW and 500 MW of installed capacity, the statement said.


The population of Novi Sad, the administrative centre of Serbia’s northern province of Vojvodina, is about 300,000.

The combined installed capacity of Serbia's power plants was 8,355 MW in 2005, including 5,171 MW at coal-fired plants, 353 MW at gas-fired plants and 2,831 MW at hydro plants, according to the latest data available from EPS.

No power plants have been built in Serbia over the past 20 years.



Slovenia-based Merkur opens another retail center in Serbia

Slovenia-based Merkur is opening its second retail center in Belgrade next week. The center is going to employ 100 workers and sell around 50,000 products.

Merkur’s turnover in Serbia dropped 20 percent in the first six months of 2009. However, Merkur is going to continue with its expansion in Serbia, where it plans to open eight more retail center in the following ten years.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta