Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Rast nemačkog izvoza najavljuje oporavak svetske trgovine

Povećanje nemačkog izvoza u septembru, četvrto u pet meseci, i najveći rast uvoza za više od godinu dana signaliziraju oporavak svetske trgovine koji bi trebalo da pruži podsticaj nemačkoj ekonomiji u narednim mesecima, pokazali su podaci Federalnog statističkog biroa

Sezonski prilagođeni izvoz povećan je u septembru za 3,8 odsto u odnosu na prethodni mesec, na 68,3 milijarde evra, dok je uvoz istovremeno porastao za 5,8 odsto na 59,4 milijarde evra, najviše od jula prošle godine. Time je trgovinski suficit Nemačke smanjen na 9,9 milijardi evra, sa 10,6 milijardi evra u avgustu i znatno ispod 11,5 milijardi evra, koliko su projektovali analitičari Rojtersa, što govori da trgovina možda nije pružila značajniju podršku rastu nemačke ekonomije u trećem kvartalu.

Uprkos ovom porastu, nemački izvoz je u septembru bio za 18,8 odsto ispod nivoa iz istog meseca lane, dok je uvoz na godišnjem nivou bio za 16,3 odsto u padu. Nemačka ekonomija se vratila umerenom rastu u drugom kvartalu. Očekuje se da podaci za treći kvartal, koji će biti objavljeni u petak, pokažu rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 0,8 odsto u odnosu na drugo tromesečje, kada je zabeležen rast od 0,3 odsto i kada je Nemačka izašla iz recesije.

Novi podaci o nemačkoj trgovini ukazali su na postepeni oporavak globalne trgovine koja je smanjena nakon što je kolaps američke investicione banke Liman braders u septembru 2008. doveo do duboke svetske finansijske i ekonomske krize, prenosi Rojters.

- Povećanje izvoza pokazuje da u inostranstvu jača potražnja za nemačkom robom, uprkos jakom evru - ukazao je ekonomista banke SEB u Frankfurtu Klaus Šrufer.

Zajednička evropska valuta je od marta ojačala za oko 20 odsto prema dolaru, podstakavši bojazan među političarima i kreatorima politike da bi to jačanje moglo da pogodi izvoznike i da nanese štetu krhkom oporavku u zoni evra.

Nemačka, koja je od 2003. najveći svetski izvoznik robe, bila je naročito teško pogođena tokom finansijske krize. Prema vladinoj prognozi, ovogodišnje smanjenje nemačkog BDP-a iznosiće oko pet odsto, što bi bilo najveće slabljenje privrede te zemlje od Drugog svetskog rata.



Oporavak u koji se malo veruje

Četiri od sedam prerađivačkih grana industrije pokazuju izvesne znake oživljavanja proizvodnje, ali to se ne vidi po rastu potrošnje, prometa, izvoza i investicija

Prerađivačka industrija je još u zoni minusa (Foto L. Adrović) Već dva meseca industrijska proizvodnja, pogotovo u njenom prerađivačkom delu, pokazuje izvesne, sezonske znake oživljavanja, ali tim nagoveštajima se još ne može sasvim verovati da su pouzdan znak da Srbija i njena privreda polako kreću iz recesije. Jer, kako je juče rekao Stojan Stamenković, urednik biltena „Makroekonomske analize i trendovi”, ti vesnici oporavka se ne vide u porastu domaće potrošnje, prometa na malo, izvozu, investicijama.

Još kada se malo „zaviri” i u samu strukturu ukupnih industrijskih učinaka, u čemu prednjače „Ju-Es stil” i Elektroprivreda Srbije, jasno je da se krenulo s mrtve tačke, ali da je ukupna privreda još u zoni dubokog minusa.

Prema pokazateljima, industrijska proizvodnja za devet meseci ove u odnosu na isto vreme lane beleži pad od 15 odsto. Ali, ovogodišnji septembar pokazuje rast od 3,5 odsto u odnosu na avgust. Takav trend, kaže Stamenković, biće nastavljen i narednih meseci, ali kada se sve sabere i oduzme svi su izgledi da će industrija Srbije 2009. završiti s padom proizvodnje između 11 i 12 procenata i manjim bruto domaćim proizvodom između 3,5 i četiri odsto.

Stamenkovića ipak ohrabruje izvestan rast uvoza sirovina i reprodukcionih materijala, jer te nabavke ukazuju na moguće oživljavanje prerađivačkih kapaciteta, mada je sadašnji uvoz sirovina manji od lanjskog za 70 odsto. Tako će ovogodišnji uvoz oko 11,2 milijarde evra biti manji od lanjskog za oko 28 odsto. Izvoz, oko šest milijardi evra, biće manji 20,8 odsto nego lane uz robni deficit od oko 5,2 milijarde evra. Toliki minus u razmeni sa svetom čini 16,5 procenata BDP-a. U odnosu na 2008, kada je bio svih 28 odsto, ovo je vidan napredak, ali po mišljenju Stamenkovića Srbiji predstoji veoma težak posao da taj minus do 2015. svede na svega sedam procenata BDP-a.

Ako joj to ne pođe za rukom preti joj ozbiljna kriza u blagovremenom izmirivanju obaveza prema svetu. Da bi se izbegao takav scenario, Srbija mora da investira uglavnom u industriju i prerađivačke kapacitete, po deset milijardi evra godišnje u narednih pet godina kako bi pojačanim izvozom mogla da servisira spoljne dugove.

Za osetan rast pogotovo grinfild investicija, čiji je ukupan pad ove godine 25,2 odsto, Srbija mora da ispuni nimalo lake pretpostavke – da pojednostavi procedure za dolazak investitora, reformiše javni sektor, poboljša infrastrukturu, pospeši efikasnost pravosuđa, podigne na mnogo viši nivo uređenje i upravljanje građevinskim zemljištem i eliminiše korupciju na svim nivoima odlučivanja.

Za sve to, ali i za ekonomsku politiku u 2010, veoma je važan sporazum sa MMF-om. Po Stamenkoviću, prvi test za vladu i njenu spremnost da krene u susret obećanim reformama i uštedama biće donošenje budžeta. Zakon o idućoj budžetskoj godini mora biti usvojen najkasnije do 15. decembra, jer bord direktora Međunarodnog monetarnog fonda zaseda u Vašingtonu 21. decembra, kada treba da nam odobri povlačenje nove tranše zajma.

`



Manji broj banaka ugrožava konkurentnost

Francuska ministarka finansija Kristin Lagard (Christine Lagarde) upozorila je da talas spajanja i propadanja banaka širom sveta onima koje su preostale može da da suviše veliku kontrolu nad tržištem

Lagardova je novinarima u Briselu rekla da veoma mali broj krupnih banaka - uključujući one "na steroidima, koje zavise od državnog novca" - mogu da postanu oligopoli sa potencijalom da zloupotrebe svoju tržišnu snagu da bi nametali cene ili istiskivali rivale.

- Pogledajte na investicione banke u SAD gde ih je, pre krize, bilo šest ili sedam. Danas ih je tri. Verujem da se sve ovo ne dešava bez nekog uticaja na konkurentnost i nasilničko ponašanje - rekla je ministarka.

Ona je od savetodavnog finansijskog tela Grupe 20 bogatih i zemalja u usponu zatražila da istraži probleme konkurentnosti među bankama u svetu koje bi, kako je objasnila, mogle da budu u procesu stvaranja oligopola za određene proizvode na određenim tržištima.

Ministri finansija svih 27 država EU ovih dana trebalo bi da razmotre način na koji će prekinuti pružanje finansijske podrške svojim bankarskim industrijama. Evropska komisija kaže da će biti pokrenuta usaglašena strategija povlačenja podrške i da banke moraju da se pripreme da stanu na sopstvene noge čim se učvrsti poverenje da je kriza okončana.

Komesar Evropske unije za zaštitu konkurencije Neli Kroes predložiće ministrima finansija da članice EU od investitora zatraže da zajedno rade na strategiji napuštanja državne podrške bankama, kada dođe do poboljšanja ekonomije. Ta izjava Kroesove uslediće posle sličnih saopštenja kreatora politike u Uniji i zvaničnika centralnih banaka koji su naglašavali potrebu izlaženja iz vanrednih monetarnih i fiskalnih stimulativnih mera, čiji je cilj bio podsticanje ekonomije.

Kroes, čiji je zadatak da osigura poštenu konkurenciju u 27-članoj EU, odobrila je niz šema za spasavanje banaka tokom prošlogodišnjeg sloma kreditnog tržišta, ali sada želi da banke prodaju aktive u zamenu za odobravanje državne pomoći. Britanske banke Rojal bank of Skotland i Lojds postigle su ovog meseca sporazum o prodaji stotina svojih podružnica i ključnih poslova kako bi ublažile zabrinutost evropske službe za zaštitu konkurencije zbog ukazivanja državne pomoći. Vodeća holandska finansijska grupacija ING saopštila je prošlog meseca da će biti razbijena na dve celine tako što će razdvojiti svoje bankarske i osiguravajuće poslove u zamenu za državnu pomoć.



Evropske akcije blago poskupele, evro stagnira

Pozitivni izveštaji o bilansima nekoliko vodećih britanskih banaka podstakli su blagu uzlaznu korekciju cena akcija u Evropi, dok je evro na najvažnijim deviznim berzama stagnirao u odnosu na dolar, jer nije bilo suštinskih podsticaja za veću promenu kursa te dve valute

Akcije britanske banke HSBC porasle su tokom rane trgovine za oko dva odsto, posle saopštenja da je bančin profit u trećem tromesečju bio osetno iznad nivoa zabeleženog u istom lanjskom periodu. Deonice banke Berkliz takođe su poskupele usled solidnih poslovnih rezultata u minulom tromesečju, a Panevropski indeks akcija FTS Eurifirst 300 je na londonskoj efektnoj berzi napredovao za 0,2 odsto. Istovremeno je globalni MSCI indikator ojačao za 0,1 odsto, a pokazatelj kretanja cena akcija na tržištima brzo rastućih azijskih privreda za 0,5 odsto.

Činjenica da je na američkom tržištu nafta blago pojeftinila nije se preterano negativno odrazila na efektne berze, verovatno i stoga što je u toku proteklog dela 2009. tržišna cena osnovne energetske sirovine uvećana za oko 77 odsto, u odnosu na nivo zabeležen u decembru minule godine.

Na vodećoj evropskoj valutnoj berzi u Londonu dolar je kotirao, tokom podnevne trgovine, u dosta tesnom rasponu od 1,5 za evro i istovremeno se menjao po kursu od 90,05 jena, 1,0078 švajcarskih franaka i 1,6674 za funtu sterlinga. Svi navedeni kursevi su neznatno promenjeni u odnosu na nivo koji je zabeležen pre 24 časa, a tržišni specijalisti na čije mišljenje se poziva agencija Rojters navode da je, gledano na duži rok, slabljenje pozicija američke valute vrlo verovatno. Kratkoročno posmatrano moguće je, međutim, očekivati i ograničen skok dolara zbog uobičajenih akcija špekulanata i njihovog nastojanja da ostvare dobit naglim prebacivanjem svojih sredstava iz jedne u drugu jaku valutu.



Kinezi ulažu u novu fabriku traktora

Ekskluzivna vest koju smo tokom obilaska sajma saznali jeste da, uprkos ekonomskoj krizi, uspevamo da privučemo nove strane investicije, tako da će velika kineska kompanija Ito sledeće godine zajedno sa Agrovojvodinom u Novom Sadu otvoriti fabriku traktora, što je višestruko dobra vest, kako zbog novih radnih mesta, tako i zbog činjenice da je to prva velika kineska investicija u našoj pokrajini, te će sigurno privući i druga ulaganja iz te zemlje, a naročito je važno to da se radi o proizvodnji poljoprivredne mehanizacije, što automatski znači veću konkurentnost naših poljoprivrednih proizvoda i bolji položaj poljoprivrednika - izjavio je Bojan Pajtić, predsednik Izvršnog veća Vojvodine, nakon jučerašnjeg otvaranja sajma investicija i nekretnina Investekspo na Novosadskom sajmu

Međunarodni sajam Investekspo, koji objedinjuje sajam investicija i nekretnina i Sajam energetike, trajaće do 13. novembra, dok će Sajam građevinarstva trajati dan duže. Prema rečima Gorana Vasića, direktora Novosadskog sajma, uspešnost sajma Investekspo potvrđuje činjenica da učestvuju predstavnici 40 opština i gradova iz cele Srbije, kao i prisustvo međunarodnih investitora iz Kine, Italije i Slovenije, a očekuju se i posete predstavnika Evropske investicione banke i Svetske banke.

Pajtić: Korupcija je pošast

- Srbija je zemlja koja ima izraziti investicioni potencijal. Vojvodina je pokrajina koja pored tog potencijala ima i dodatne mere koje Izvršno veće sprovodi na privlačenju stranih investicija i sigurno je da imamo šta da ponudimo. Ali, imamo i jednu pošast sa kojom moramo zajednički da se izborimo, a to je korupcija na lokalnom nivou, u oblasti manipulisanja građevinskim zemljištem jer kada to prevladamo tada ćemo moći da budemo sigurni da smo zaista najkonkurentnije područje u ovom delu Evrope - rekao je Pajtić.



„Fijat“ postaje većinski vlasnik „Zastave“ u decembru
Iz samog vrha „Fijata“ pružene su garancije da će narednih nedelja biti završen biznis plan za novi model vozila, što je i bio naš uslov da se potpiše aneks ugovora koji je inače spreman. Očekujemo da Italijani uskoro uplate prvih 100 miliona evra od ukupno 800, koji predstavljaju investiciju u novi model - potvrdio je juče za „Blic“ Nebojša Ćirić, državni sekretar u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja.

Naredna godina biće u znaku pripreme za proizvodnju novog tipa vozila, koja će početi 2011. godine.
- Sve ide po planu - poručio je Ćirić.
I zamenik gradonačelnika Kragujevca Nebojša Zdravković, koji je i koordinator projekta sa „Fijatom“, kaže da će aneks ugovora o preuzimanju firme „Zastava automobili“ sigurno biti potpisan do kraja ove godine i kao razlog za odlaganje navodi to što „Fijat“ nije završio precizan biznis plan.
- Danas kreće prvi kontingent „punta“ za Republiku Srpsku, revitalizacija fabrike teče po planu i ceo posao nije ugrožen. „Fijat“ želi da napravi precizan plan u kome će stajati šta će se u Kragujevcu praviti, koji model automobila i u kojoj klasi. Njima je bitno da nova fabrika radi profitabilno i koliko će radnika zaposliti - kaže Zdravković.
Predstavnici sindikata ipak su razočarani zbog novog odlaganja potpisivanja aneksa ugovora sa „Fijatom“ i najavili su da će zatražiti da se obustavi dislokacija stare opreme iz „Zastave“ sve dok Italijani ne pokažu biznis plan.
- U fabrici je sve pripremljeno za instaliranje nove opreme, ali se na nju čeka od marta ove godine. Nema početnih ulaganja i tako se odlaže i proizvodnja novog modela automobila. Mi još ne znamo koliko će radnika biti zaposleno u novoj fabrici, šta će u njoj da se proizvodi i u kojoj količini - kaže Zoran Mihajlović, predsednik Samostalnog sindikata fabrike „Zastava automobili“.
Potpisivanje aneksa ugovora između države Srbije i „Fijata“, kao i uplata prvih 200 miliona evra od ukupno 800 miliona evra ulaganja u kragujevačku fabriku automobila, odlagane su tokom poslednjih šest meseci pet puta. Na osnovu sporazuma koji je potpisan u septembru 2007. godine, poslednji rok za uplatu 200 miliona evra „Fijatu“ je bio dat za kraj marta ove godine. Italijani su taj dan odlagali za maj, pa za leto, a onda zbog godišnjih odmora najavili da će se potpisivanje aneksa dogoditi 1. septembra, pa zatim 10, i na kraju 29. septembra. I taj rok je prolongiran za 10. novembar, ali je i on produžen za nekoliko nedelja.

„Punto“ na gas
U pogonu fabrike „Zastava automobili“ od danas počinje proizvodnja modela „fijata punto“ na gas. Takođe, od danas kreće i prva isporuka „fijata punto“ za Republiku Srpsku od 50 komada.


Banke produžile nedelju štednje
Pojedine banke i dalje nude atraktivne kamate na štednju iako je nedelja štednje zvanično završena, prenosi portal Kamatica.com .

Interesovanje je bilo značajno veće nego ranijih godina, a prema preliminarnim podacima i priliv nove štednje je nadmašio očekivanja.
Ovakvo interesovanje se donekle moglo i očekivati, s obzirom na to da gotovo polovina od oko milijardu evra povučenih sredstava iz banaka prošle godine nije vraćena na štednju. Sem toga, iako nešto niže nego prošle godine, ponuđene kamatne stope su Srbiju svrstavale među zemlje sa najvišim pasivnim kamatama u Evropi, što je bio dodatni motiv za građane.
Procena portala Kamatica.com je da se devizna štednja povećala za najmanje 200 miliona evra tokom nedelje štednje.
Kod većine banaka su sa završetkom prethodne nedelje prestale da važe stimulativne kamate na položene depozite, međutim, značajan deo banaka je zadržao istu ponudu i u ovoj nedelji, a pojedine i do kraja novembra.
Najvažnije za sve građane, koji su lani svoja sredstva oročili po atraktivnim kamatama na godinu dana, jeste da to mogu uraditi i sada po vrlo povoljnim uslovima u pojedinim bankama. Ukoliko se poslušaju i mišljenja većine ekonomista da će kamate na štednju u narednom periodu padati, ovo se čini kao odlična prilika za ostvarivanje prinosa na ušteđevinu.


Potpisan Memorandum o izgradnji Rafinerije u Smederevu - investicija od 250 mil EUR
Memorandum o razumevanju koji će omogućiti izgradnju rafinerije nafte u Smederevu, vrednu 250 mil USD potpisan je juče (10. novembra 2011. godine) u Beogradu.

Memorandum su potpisali gradonačelnik Smedereva Predrag Umičević, direktor CIP-a Milutin Ignjatović i zamenik direktora kompanije "Comico oil" Radomir Radivojević, a kako je najavljeno, potpisivanje konkretnih ugovora očekuje se već krajem naredne nedelje.

- Izgradnja rafinerije u Smederevu najbitnija je ekonomska vest u poslednjih 10 godina. Strani mediji već komentarišu da će to biti najveća investicija u Evropi - rekao je Radivojević i dodao da je početak izgradnje rafinerije planiran na proleće.

On je istakao da će rafinerija biti građena prema najsavremenijim ekološkim standardima i da je planirano da ona dnevno proizvodi 100.000 barela sirove nafte.

Prema njegovim rečima, američka kompanija "Global Energy group", koja je akcionar kompanije "Comico oil", biće dobavljač sirove nafte za smederevsku rafineriju, a već su potpisani ugovori sa kompanijama koje će distribuirati gorivo u okruženju.

- Plan je da se deo derivata plasira na domaće tržište - rekao je Radivojević i dodao da nije u planu otvaranje sopstvenih pumpi, već sklapanje ugovora sa domaćim kompanijama kao što je NIS.

Prema rečima gradonačelnika Smedereva Umičevića, na sednici lokalne skupštine već je doneta odluka o ulasku u postupak izdavanja zemljišta na kojem će biti izgrađena rafinerija, ali će biti neophodno da u skupštini bude potvrđen i ugovor o zakupu.

- Na Skupštini opštine trebalo bi da bude usvojen i Plan detaljne regulacije - kazao je on i podsetio da je i taj dokumenat takođe važan za početak realizacije investicije.

Direktor CIP-a Ignjatović izjavio je da je memorandum potpisan nakon dva meseca pregovoranja i izrazio zadovoljstvo što CIP učestvuje u tako velikom projektu. Prema njegovim rečima, Saobraćajni institut već radi više projekata u Smederevu, u drumskoj i železničkoj infrastrukturi, a očekuje se da bude angažovan i na izradi projektne dokumentacije za luku Smederevo čija je izgradnja takođe planirana u budućem periodu.

Kako je objasnio, CIP bi trebalo da uradi projektnu dokumentaciju koja se tiče povezanosti rafinerije sa drumskim i železničkim saobraćajem, ali i sa naftovodom.

- CIP će svojim projektima doprineti da rafinerija proizvodi visokokvalitetna goriva kao što su evro dizel 10, evro dizel 8, kao i kerozin - istakao je Ignjatović.


Usporio rast prihoda kompanije "Alfa plam" iz Vranja
Za devet meseci zaključno sa septembrom "Alfa plam" je ostvario prihod od 1,99 milijardi dinara, objavio je danas (11. novembar 2009. godine) proizvođač peći i štednjaka iz Vranja na sajtu Beogradske berze.

Poslovni rashodi kompanije istovremeno su dostigli 1,83 milijarde dinara i kompanija je za devet ovogodišnjih meseci ubeležila neto dobit od 220,13 miliona.

Ranije objavljeni podaci pokazuju da je "Alfa plam" u prvih šest meseci ove godine registrovao prihod od 1,38 milijardi dinara, rashode od 1,28 milijardi i neto dobit od 132,55 miliona.

Za drugo ovogodišnje polugođe planirani su prihodi od 2,01 milijardu dinara, rashodi od 1,74 milijarde i dobit od 275 miliona.

U 2008. godini "Alfa plam" je imao prihode od 3,39 milijardi dinara, rashode od 3,03 milijarde i neto dobitak od 353,34 miliona, a plan poslovanja za prošlu godinu ispunjen je 95%.

Akcija "Alfa plama", sa Standard marketa Beogradske berze, trenutno košta 9.350 dinara. U poslednjih godinu dana najskuplja je bila u septembru ove godine, 10.990 dinara, a najjevtinija krajem prošle godine, 4.820 dinara.


Kineska "Yto grupa" pokreće proizvodnju traktora u Srbiji
Kineska kompanija "Yto group" početkom 2010. godine pokrenuće sa kompanijom "Agrovojvodina mehanizacija" proizvodnju traktora brenda "ito" u Novom Sadu, izjavio je danas (11. novembar 2009. godine) direktor Fonda za privlačenje stranih investicija Vojvodine (VIP) Branislav Bugarski.

Bugarski je agenciji "Beta" rekao da će realizacija prve velike kineske grinfild investicije u Vojvodine započeti krajem novembra, kada će u Novom Sadu biti potpisan ugovor o izgradnji fabrike u kojoj će se proizvoditi traktori za evropsko tržište.

"Yto korporacija" je od 2004. godine prisustna na tržištu Srbije putem njihovog distributera za tržište Jugoistočne Evrope "Agrovojvodina mehanizacije". S obzirom na to da nemaju proizvodnju u Evropi, podjednako su zainteresovani i za tržište Evropske unije i tržište van unije", rekao je Bugarski.

Precizirao je da je VIP fond pre šest meseci sa "Agrovojvodinom" započeo pregovore o realizaciji tog projekta, a da je prilikom posete Kini predsednika Srbije Borisa Tadića dogovoreno da se započne sa projektom.

- U postojećim halama "Agrovojvodine" biće montirana linija za sklapanje traktora. U prvoj fazi samo će se sklapati traktori u kojima će delimično biti ugrađene i komponente domaće proizvodnje, a naša tendencija je da preko polovina komponenti bude iz Srbije, kako bismo dobili sertifikat "made in Srbija" - rekao je Bugarski.

Direktor VIP fonda nije mogao da precizira koliko će se traktora proizvoditi u Novom Sadu, kao ni kolika će biti vrednost investicije, jer je dogovor da detalji budu saopšteni tek krajem novembra, kada bude potpisan investicioni ugovor.

- Nama je cilj da postanemo vrata za ulazak firmi sa Dalekog istoka na tržište Evropske unije - kazao je Bugarski i precizirao da će proizvodnja traktora u fabrici u Novom Sadu biti orijentisana za tržište EU.


Novi Sad nastavio pregovore sa kompanijama "Ikea" i "Siemens"
Pregovori sa investitorima koji su bili zainteresovani za ulaganja u Novi Sad nastavljeni su posle osam meseci zatišja i sledeće godine se očekuje sklapanje ugovora sa nekim od onih koji se već duže vreme raspituju – rekao je za "Dnevnik" gradonačelnik Igor Pavličić .

Pavličić je potvrdio da se intezivni pregovori vode sa kompanijama "Siemens" i "Ikea".

- U pregovorima sa "Ikeom" postićićemo centralni dogovor kojim će osim Novog Sada biti obuhvaćeni i Niš i Beograd – kaže Pavličić ne želeći da pominje lokacije za koje se interesuje poznati proizvođač nameštaja.

Interesovanje kompanije "Siemens" potvrdio je i član Gradskog veća zadužen za finansije Živko Makarić koji ocenjuje da nema mnogo razloga da se ovakvi pregovori i ne konkretizuju, jer tu postoje obostrani interesi.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta