Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
I bankari u Srbiji ostaju bez posla
Najplaćenija branša u Srbiji - bankari, polako gasi radna mesta, pa je u prvoj polovini ove godine broj zaposlenih u bankama smanjen za 627 ljudi

Finansijska kriza koja je uzdrmala ceo bankarski sektor u svetu i ostavila bez posla na desetine hiljada službenika, polako se oseća i kod nas, ali još nije alarmantno.

Prema podacima NBS, u prvoj polovini ove godine, broj zaposlenih u bankama je manji za 627 ljudi, tako da je ukupan broj službenika u ovoj branši iznosio 31.712. Ako se uporede meseci, najviše je bez posla ostalo u aprilu, 268 službenika, a zatim u maju - 263.

Od ukupnog broja banaka u odnosu na početak 2009. godine, tri nisu menjale broj zaposlenih, i to Poštanska štedionica, Kosovskometohijska banka i Privredna banka Pančevo. Ali, 19 banaka je smanjilo broj službenika i to najviše Alfa, za 175, OTP za 106, a 12 banaka je uposlilo nove ljude i to najviše Sosijete ženeral, 16, AIK 13 i Hipo-Alpe-Adrija 12 službenika.
 
Primetno je usporavanje stope rasta broja zaposlenih u bankarskom sektoru još u 2008. godini, tako da je u januaru ove godine bilo 32.383 službenika u 34 banke, navode u NBS i dodaju da se nakon toga iz meseca u mesec smanjivao broj zaposlenih, najviše u aprilu i maju.

Najviše je zaposlenih u stranim bankama i to 22.295, zatim u državnim 7.275 i u privatnim 2.145 ljudi. I vlasnička struktura banaka je takva da je 20 banaka u većinskom vlasništvu stranih akcionara, šest pripada domaćim pojedincima i firmama, a u osam je gazda država.

Osim što su banke smanjivale broj zaposlenih, u isto vreme su zatvarale i svoje ekspoziture. Tako je broj poslovnih jedinica u ovom sektoru smanjen sa 2.711 na 2.696. Filijale, ekspoziture i šalteri su svedeni sa 2.607 na 2.593.
 
 
Prosek plata bankara 74.000 dinara

U Srbiji najviše zarađuju bankari i njihov prosek za prošli mesec je iznosio oko 74 hiljade dinara. Zbog toga su najveći pritisci, u srednjim školama i fakultetima, upravo na smerove za bankarstvo i finansije, a počele su da se otvaraju posebne visoke škole za ova, do sada, najtraženija zanimanja.


SAD će ući u transpacifičku zonu slobodne trgovine

Predsednik SAD Barak Obama izjavio da će se SAD pridružiti transpacifičkoj zoni slobodne trgovine, čime je nagovestio da Vašington neće zastupati protekcionizam, uprkos globalnoj krizi

Obama je takvu odluku najavio juče u Tokiju, uoči dolaska u Singapur, gde će se pridružiti učesnicima samita članica Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje, APES.

Transpacifičko partnerstvo uključuje i zemlje poput Čilea, Novog Zelanda, Singapura i Bruneja



Vujović:Slab efekat racionalizacije

Srbiji ne preti bankrot, ali bi neke kompanije mogle da se suoče sa kolapsom zbog velikog spoljnog duga koji dospeva za naplatu, kaže Dušan Vujović

Vujović, ekspert Svetske banke (SB), je naveo da od 23 milijarde dolara, koliko je bila vrednost privatnog duga u Srbiji na kraju prošle godine, 15 milijardi dolara obuhvataju dugovanja domaćih preduzeća, a ostalo banaka.

Svi krediti koji ove godine dospevaju ne mogu da se naplate, a pokušaj prinudne naplate doveo bi do toga da strane banke moraju da preuzmu delove ili cela preduzeća, sa kojima ne bi znale šta da rade, objasnio je on.

Ekspert SB smatra da bi poverioci stoga najbolje uradili ukoliko dužnicima produže rokove vraćanja kredita ili im pomognu u obavljanju klasičnog refinansiranja dok ne dođu bolja vremena.

Na pitanje kako ocenjuje plan Vlade Srbije za smanjenje broj zaposlenih u javnom sektoru, Vujović kaže da smanjivanje troškova otpuštanjem viška ljudi, kada to nije rezultat uvođenja novih tehnologija, predstavlja krajnje kontraproduktivnu meru.

Vujović ističe, međutim, da nije normalno ni fiskalno održivo to što u našoj zemlji svaki treći zaposleni radi u javnom sektoru. Predviđenim ukidanjem 14 hiljada radnih mesta (svega tri odsto od ukupnog broja zaposlenih u javnim službama) se, prema njegovim rečima, ništa ne dobija.

Trošak se sa plata samo seli na otpremnine, naknade nezaposlenima i penzije, objašnjava Vujović i kaže da bi trebalo sačekati da prođe pet do šest godina da bi ušteda pokrila troškak jednokratne otpremnine za prekorbrojne radnike. Kao poseban problem u akciji racionalizacije radne snage Vujović navodi da je polovina naših korisnika penzija u mirovinu otišla prevremeno.

Najbolji način da se prevaziđu teškoće izazvane preteranim izdacima za javni sektor je postizanje njegove veće efikasnosti kroz uštede i obezbeđenje dodatnih prihoda koji ne bi delovali restriktivno, kaže Vujović.

Taj zadatak se može obaviti tako što će se izvršiti racionalizacija javnih službi, usluge smanjiti tamo da je to moguće bez pada kvaliteta, a višak ljudi preusmeriti na pružanje usluga koje bi država naplaćivala.

Objašnjavajući kakavu strategiju treba primenjivati u pregovorima sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), Vujović kaže da krajnji cilj u odnosima sa tom međunarodnom finansijskom institucijom mora biti uspostavljanje takvog privrednog modela i ambijenta koji bi omogućio da se u Srbiji živi u okviru stvarnih mogućnosti i da se ne žrtvuje ono što se ne mora, već ono što nije bitno.

Niko ne traži da već sledeće godina Srbija bude bez budžetskog deficita, ali želi da vidi šta će biti za četiri-pet godina, ističe Vujović.



Domaće dizalice za „punto”

Kako je „Promotor-Irva” iz Kragujevca postala strateški partner i jedini isporučilac delova za fabrike tri auto-giganta, „Pežo-Sitroena”, „Dženeral motorsa” i odnedavno „Fijata” 

Ni velikim kompanijama nije lako da pobede konkurenciju i zauzmu poziciju na svetskom tržištu auto-delova, a kada to učini jedna mala firma, uspeh je tim veći. „Promotor-Irvi” iz Kragujevca je to pošlo za rukom.

Ova nevelika firma za proizvodnju dizalica za točak i delova od metala i plastike, sa svega 45 zaposlenih, već sedam godina je strateški partner „Pežo-Sitroena”, od oktobra 2009. isporučuje delove i za „Dženeral motors”, a poslednji ugovor, potpisan devetog novembra ove godine, nije samo nastavak priče o uspesima, već i poseban događaj za „Promotor-Irvu”.

Prošlog ponedeljka, ta kragujevačka firma osnovana 2001. godine, postala je uz kruševački „Trajal” glavni dobavljač kompanije „Fijat automobili Srbija”, koja posluje u okviru torinskog giganta.

– Tokom naredne godine, „Promotor-Irva” će proizvesti 15.000 dizalica za prvu ugradnju u „punto klasik”. Isporuka počinje osmog februara 2010. Posebno smo ponosni na ovaj ugovor, jer smatram da dolazak „Fijata” može da promeni izgled ne samo Kragujevca, već cele zemlje – kaže u izjavi za „Politiku” vlasnik i direktor „Promotor-Irve” Slobodan Radović.

Ugovor o isporuci dizalica za „punto”, kako kaže naš sagovornik, samo je početak jedne priče.

– Očekujem da ćemo proširiti saradnju sa „Fijatom”. Prvo ide novi model, a potom, nadamo se, i ugovor o snabdevanju svih „Fijatovih” fabrika u svetu. Naš cilj je bio da imamo tri velika kupca, i mislim da smo, sklapajući ugovor sa „Fijatom”, ostvarili taj san – kaže Radović.

Početak je bio skroman. Firma je imala svega 16 zaposlenih, a mnoge operacije u procesu proizvodnje obavljale su se u drugim preduzećima, pre svih u „21. oktobru” i „Zastavinoj” fabrici kamiona.

– Sve je počelo još 1999, nedugo posle bombardovanja, kada su me kontaktirali ljudi iz „Jucita”, tada generalnog uvoznika „Pežoovih” i „Sitroenovih” vozila. Oni su imali nalog da pronađu proizvođača dizalica u Srbiji. Prihvatili smo taj posao, a isporuke za prvu ugradnju u „sitroen C2” i „pežo 1007” počele su krajem maja 2002. Tri godine kasnije napravili smo i distantnu polugu, a sada smo jedini isporučioci tog dela za „Pežoovu” fabriku u Slovačkoj – navodi naš sagovornik.

Od 2006. godine, „Promotor-Irva” pravi univerzalne dizalice sa plastičnim kutijama koje se ugrađuju u „Pežoove” modele 206, 207, 307, 308 i „sitroen C4”. Početkom 2008, u ovoj kragujevačkoj firmi su počeli ozbiljno da razmišljaju o novom velikom kupcu. Oktobra 2009. usledila je prva velika isporuka za „Dženeral motors”, odnosno „Opel”.

– Bio je to ugovor o isporuci dizalica za „opel korsu”. Sada smo jedini dobavljači za fabrike „Dženeral motorsa” u Saragosi i nemačkom Ajzenahu, gde se nekad pravio „vartburg”. Ovakav uspeh nije došao slučajno. Mi smo stalno ulagali u tehnološki razvoj i sistem kvaliteta. Standarde ISO 9001 i ISO TS 16949 dobili smo 2003, odnosno 2004. godine. Kvalitet je, međutim, samo preduslov da možete da uđete u globalnu priču, a tržišna utakmica dolazi posle. I tu smo uspeli da pobedimo mnogo veće proizvođače auto-delova – naglašava Radović.

Fabrika „Promotor-Irva” je do sada proizvela i izvezla više od milion dizalica. Isključivo za prvu ugradnju.

– Naša prednost je u tome što brzo reagujemo na zahteve kupaca i brzo rešavamo postavljene zadatke – istakao je vlasnik i direktor „Promotor-Irve” u razgovoru za naš list.



Građevinari razočarani merama vlade

Na sajtu Privredne komore Srbije (www.pks.rs) od nedavno se može doći do podataka o slobodnim stanovima koje nude domaće građevinske firme. Imali smo nekoliko razgovora sa vladom o načinu na koji bi trebalo pomoći građevinskoj industriji, ali odluka o subvencionisanju kredita za kupovinu stanova nije ispunila naša očekivanja

Smatrali smo da je trebalo da se primenjuje samo za kupovinu stanova od proizvođača. Međutim, omogućila je da, od oko 300 do sada odobrenih kredita, veći deo bude usmeren na stanove iz ponude investitora koji su finansirali izgradnju na nekoj lokaciji, a manje na stanove građevinskih firmi - izjavio je na jučerašnjoj konferenciji za novinare Goran Dugandžija, predsednik grupacije za visokogradnju u Udruženju za građevinu PKS.

Potpredsednik PKS Anđelko Kovačević rekao je da je komora od vlade tražila da „zaboravi na priču o jeftinim stanovima od 500 evra za kvadrat, koju plasiraju neka ministarstva“, jer je to urušilo poziciju građevinske industrije na koju je svaljen teret niske cene. „Naš stav je da se cene formiraju na tržištu, a da država pomogne kupcima da dođu do sredstava potrebnih za krov nad glavom. Predlagali smo subvencije i mogućnost kupovine stana na lizing, ali bi za tu mogućnost bilo potrebno da se uskladi zakonski okvir“, objasnio je Kovačević.

Na sajtu PKS nalaze se samo objekti koji poseduju sve potrebne dozvole, u različitoj fazi gradnje, a kako se radi o direktnoj ponudi proizvođača i cene su pristupačnije. U ponudi je nešto manje od 1.000 stanova u osam beogradskih i 15 opština širom Srbije.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta